Sud poništio novu ‘nacionalizaciju‘: Grad im prisvojio parcele i proglasio javnim dobrom, odvjetnici dobili bitku!

Prije nepune dvije godine Grad Makarska je počeo koristiti blagodati Zakona o komunalnom gospodarstvu pa je amenovanjem većine u Gradskom vijeću javnim dobrom u općoj upotrebi, među ostalim, upisao Kačićev trg, javni parking Žbare, Rivu, Trg 156. brigade, Bračku ulicu na Zelenki, Prolaz Ivana i Ilije Despota i pomoćno nogometno igralište na Gradskom sportskom centru. 

Kačićev trg je glasovima SDP-ovih vijećnika i njihova koalicijskog partnera Stjepana Zelića, na sjednici Gradskog vijeća javnim dobrom u općoj upotrebi proglašen prije godinu dana i četiri mjeseca.

Usvajanjem ove odluke, bez 12 metara četvornih zemljišta na glavnoj pjaci ostao je Makaranin Radoslav Jurić, vlasnik restorana "Point" na Kačićevu trgu, a oko 350 kvadrata zelene površine – đardina nije više u vlasništvu crkve sv. Marka koja je zadnjih 50-ak godina bila u posjedu tih dijelova terena.

Inače, prilikom proglašenja Trga 156. brigade javnim dobrom, čestica od 370 metara četvornih, također je pripadala Župi sv. Marka. 

Imamo i primjer iz Bračke ulice na Zelenki gdje su neograđeni dijelovi privatnih parcela uključeni u nove čestice ulice, odnosno prije su bili u posjedu privatnih vlasnika. 

Međutim, presudama Visokog upravnog suda RH u Zagrebu od 27. siječnja, Župa sv. Marka, koja je ostala bez oko 350 kvadrata zelene površine na Kačićevu trgu, i Makaranin Damir Rakić, čije je zemljište bilo dio parkinga na Žbarama, sada će ista ponovno dobiti u posjed jer su se žalili na zakonitosti odluka Grada, odnosno Gradskog vijeća, s time da su prethodno zemljištu Župe "velikodušno" pridodani dijelovi njezina posjeda, i to nakon intervencije župnika, dok su ostali dijelovi izuzeti.

Tako je na Kačićevu trgu novoformirana katastarska čestica 4168 površine 345 metara četvornih, a koja je nastala od oduzetih privatnih vlasničkih čestica te se sada vodi kao javno dobro i putovi. 

U ovu novu česticu se ubraja šest dijelova štekata među kojima je i dio vlasnika Radoslava Jurića, ‘‘Susvida‘‘, kao i dio gradske galerije i prolaz prema Ulici makarskih biskupa.

Zanimljivo je da se u novoj katastarskoj skici u režiji Grada, a koja bi služila kao podloga za uknjižbu, sada nalaze i dvije nove vlasničke čestice s dvorovima koji nisu bili njihovo knjižno vlasništvo, već su se vodili kao javno dobro, a riječ je o dijelovima ispred ‘‘Strelicije‘‘ i ‘‘Lanterne‘‘. 

Po pitanju dvije ukinute odluke Gradskog vijeća, sudsko vijeće je u postupku ocjene zakonitosti općeg akta, pokrenutog po zahtjevu Župe svetog Marka evanđeliste Splitsko-makarske nadbiskupije, koju zastupa splitski odvjetnik Filip Ivan Žuro, na sjednici presudilo da se ukida Odluka o proglašenju Kačićeva trga – javnim dobrom u općoj uporabi od 6. listopada 2023. godine. 

U ovom procesu se Gradu Makarskoj nalaže da Župi svetog Marka nadoknadi troškove spora u iznosu od 2340,18 eura. 

U obrazloženju koje potpisuje predsjednica Vijeća dr. sc. Sanja Otočan, među ostalim, navedeno je kako je opunomoćenik Župe istaknuo da je ovom pobijanom Odlukom dio katastarske čestice 4167 k.o. Makarska – Makar, a koja je zaštićeno kulturno dobro i vlasništvo Župe, nezakonito proglašena komunalnom infrastrukturom – javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Makarske. 

Sporna čestica u cijelosti predstavlja konkatedralu svetog Marka, odnosno pojedinačno zaštićeno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH, a odlukom koja je sada ukinuta, nezakonito se proveo svojevrsni postupak djelomičnog izvlaštenja na prostoru dvorišta, koji je u cijelosti ograđen zidovima i drugim jasno vidljivim oznakama, a namijenjen je za nužnu upotrebu crkve.

 

Za nacrt Odluke nije provedeno javno savjetovanje

 

– Osporena Odluka temelj je za provođenje parcelacije – kojom bi se nezakonito oduzela ili izvlastila površina od 695 metara četvornih od katastarske čestice 4167 čiji je posjednik crkva svetog Marka te pripojila drugoj čestici označenoj kao 4168 čiji je posjednik Grad Makarska. 

Time bi predmetno kulturno dobro bilo umanjeno za 695 kvadrata te bi umjesto površine 1414 ostala površina od 714 metara četvornih, dok bi razlika površine, prema osporenoj Odluci postala javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada – naveo je odvjetnik Župe, koji je naglasio da ograđeno dvorište crkve nije i ne može biti javno dobro u općoj upotrebi kako to proizlazi iz osporavane Odluke jer je riječ o privatnom crkvenom dvorištu, a pozvao se na ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima.

Osim toga, gradska odluka je donesena protivno Zakonu o pravu na pristup informacijama jer nacrt osporavanog akta nije bio objavljen na web-stranici Grada Makarske radi provođenja javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću niti je objavljeno izvješće o provedenom javnom savjetovanju iz kojeg bi bili razvidni eventualni prijedlozi i primjedbe zainteresirane javnosti, kao i očitovanje nositelja izrade nacrta o razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi.

Nakon svega je Sud na temelju Zakona o upravnim sporovima, ukinuo osporenu Odluku zbog njezine nezakonitosti u formalnom smislu.

 

Rakić osporavao geodetski elaborat kojim se ‘lažira stvarno stanje‘

 

Visoki upravni sud je također na sjednici Vijeća održanoj 27. siječnja ove godine, donio presudu kojom se ukida Odluka o proglašenju javnog parkinga Žbare – javnim dobrom u općoj uporabi od 17. ožujka 2023. godine. 

Naime, Makaranin Damir Rakić je posredstvom svog odvjetnika Ivana Babića iz Splita, jednako kao i Župa sv. Marka, podnio zahtjev za ocjenu zakonitosti navedene odluke. 

Kako se navodi, odlukom koja je sada pobijena, obuhvaćena je i Rakićeva nekretnina zbog čega je bezuspješno osporavao geodetski elaborat izvedenog stanja tvrdeći da se njime lažira stvarno stanje. 

Prema navodima, Grad Makarska zloupotrijebio je postojanje dviju izmjera za katastarsku općinu – staru sudsku i novu katastarsku, pogrešno prikazujući, lažirajući, stvarnu činjeničnu situaciju na licu mjesta, u naručenom geodetskom elaboratu i osporenoj odluci. 

I ova je odluka "pala" jer Grad prethodno nije proveo postupak savjetovanja s javnošću. 

Nakon što je Sud ukinuo obje odluke, kontaktirali smo pravne stručnjake jer nas je zanimala daljnja procedura vezana za izvlaštene nekretnine Župe sv. Marka i Makaranina Rakića. 

Kako su kazali, tu nije samo riječ o jednostavnom postupku i provedbi javnog savjetovanja. 

– Presude Visokog upravnog suda kojima su ukinute obje odluke sada se trebaju dostaviti Odjelu za katastar nekretnina Makarska Državne geodetske uprave kako bi se i Župa sv. Marka i Damir Rakić ponovno upisali kao posjednici izvlaštenih nekretnina koje sudskom odlukom više nisu javno dobro u općoj upotrebi, već su opet njihove. 

Potom Grad mora provesti javno savjetovanje na nacrt odluke i tek nakon toga se odluka može staviti na dnevni red sjednice Gradskog vijeća, a onda je pitanje hoće li biti usvojena – kazali su nam pravni stručnjaci.

 

Mileta: ‘Odluke su ukinute, a ne poništene‘

 

Ukinute odluke o proglašenju crkvenih i privatne nekretnine javnim dobrom, bile su na repertoaru sjednice Gradskog vijeća pa je vijećnik Jure Brkan (HDZ) gradonačelnika upitao hoće li iz svog džepa platiti troškove spora. 

Prema riječima Bojana Milete, zamjenika pročelnice Upravnog odjela za opće poslove i imovinu grada Makarske, riječ je o odlukama Suda koje ukidaju odluke Gradskog vijeća koje nisu prošle postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

– To je proceduralna pogreška kod donošenja ovih odluka Vijeća, a druga bitna stvar je da se odluke samo ukidaju, a ne i poništavaju. 

To je vrlo važna stvar u ovom postupku jer poništenje upravnog akta podrazumijeva i poništenje svih posljedica koje je taj akt proizveo, i to od donošenja tog akta.

Pojam ukidanje znači da se poništavaju samo posljedice nastale nakon donošenja tog akta. 

Ove točke za Gradsko vijeće sam pripremao ja kao zamjenik pročelnice Upravnog odjela pa bi eventualnu odgovornost, ako uopće postoji, mogao snositi ja – kazao je Mileta. 

Prema informacijama dostupnim na pravnom informacijskom portalu ius.info, postoji razlika između poništavanja i ukidanja određenog pravnog akta.

‘‘U slučaju da je nadležno tijelo poništilo neki pravni akt, on nije nikada niti proizvodio pravne učinke, a odluka nadležnog tijela samo je deklaratorne prirode.

Naprotiv, ako je nadležno tijelo odlučilo neki pravni akt ukinuti, tada pravne posljedice ukidanja djeluju od dana donošenja odluke, odnosno od dana kada je nadležno tijelo odlučilo da će njegova odluka početi proizvoditi pravne učinke. 

Za razliku od poništavanja gdje pravni učinci akta koji se poništava uopće ne nastupaju, kod ukidanja akt je proizvodio pravne učinke do donošenja odluke, a sama odluka u tom slučaju je konstitutivne prirode‘‘, navedeno je na pravnom informacijskom portalu.