U srpnju 2026. Splitsko-dalmatinska županija zabilježila je rast dolazaka od 1 posto i noćenja od 0,7 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je u kolovozu broj dolazaka porastao za 0,68 posto, a broj noćenja pao za 0,31 posto. Ali to što ima više ljudi ne znači da ti ljudi ostavljaju jednako novca kod nas kao i prijašnjih godina, pa smo otišli na stranicu Porezne i pogledali kako izgleda statistika fiskalizacije za našu i Istarsku županiju. Usporedili smo ih međusobno i u odnosu na prošlu godinu.
Splitsko-dalmatinska županija bolja od Istarske u srpnju?
U srpnju je Splitsko-dalmatinska županija imala znatno više fiskaliziranih računa od Istarske. U 2025. ih je bilo 62,79 posto više nego u Istri, a u 2026. čak 64,40 posto više. Razlika u ukupnom fiskaliziranom iznosu ipak je puno manja: Splitsko-dalmatinska županija u srpnju 2025. bila je 16,63 posto iznad Istre, a 2026. godine 16,35 posto.
Razlog je vrlo velika razlika u vrijednosti prosječnog računa. Prosječni fiskalizirani račun u Istri u srpnju 2025. iznosio je 30,81 euro, naspram 22,07 eura u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U srpnju 2026. odnos je bio 32,45 prema 22,96 eura. Drugim riječima, prosječni račun u Istri u srpnju 2026. bio je čak 41,30 posto veći nego u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
U prijevodu...
Trebalo je dignuti cijene!!!
Kakav je kolovoz?
I u kolovozu Splitsko-dalmatinska županija ima puno više računa – 57,97 posto više od Istre 2025. i 60,07 posto više 2026. godine. Međutim, ukupna fiskalizirana vrijednost bila je samo 9,77 posto viša 2025. i 10,77 posto viša 2026. godine.
Razlika u prosječnom računu u kolovozu još je izraženija. U Istri je prosječan račun 2025. bio 32,73 eura, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 22,75 eura, odnosno istarski je bio 43,91 posto veći. U kolovozu 2026. prosjek raste na 33,79 eura u Istri i 23,38 eura u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pa je istarski prosječni račun čak 44,51 posto veći.
Osjetan rast u odnosu na lani
Obje županije pritom bilježe rast i broja računa i ukupnog fiskaliziranog iznosa u odnosu na godinu prije. U srpnju je broj računa u Istri porastao 5,82 posto, a ukupna vrijednost 11,46 posto. U Splitsko-dalmatinskoj županiji broj računa porastao je 6,87 posto, dok je vrijednost porasla 11,19 posto.
U kolovozu je rast nešto blaži. Istra bilježi 4,28 posto više računa i 7,64 posto veći fiskalizirani iznos, dok Splitsko-dalmatinska županija ima 5,67 posto više računa i 8,62 posto veći iznos nego u kolovozu prethodne godine.
U oba slučaja ukupna fiskalizirana vrijednost raste brže od broja računa, što se vidi i kroz rast prosječnog računa. U prijevodu, gledajući ove brojke, brže dižemo cijene nego stvaramo nove proizvode, usluge i poslovne subjekte. Prosjek je u srpnju porastao 5,32 posto u Istri i 4,04 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u kolovozu 3,22 posto u Istri i 2,80 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Važno je, međutim, naglasiti upozorenje Porezne uprave da podaci za 2025. i 2026. godinu nisu potpuno usporedivi. Od 1. siječnja 2026. fiskalizacija u krajnjoj potrošnji primjenjuje se bez obzira na način plaćanja, dok prethodnih godina fiskalizacija računa plaćenih na transakcijski račun nije bila obvezna. Zbog toga dio zabilježenog rasta u 2026. može proizlaziti iz proširenog obuhvata fiskalizacije, a ne isključivo iz stvarnog povećanja potrošnje. Ali dobro, nadamo se da je rast tu ipak zbog toga što gosti svake godine sve više uživaju u Dalmaciji i Istri, a ne jer su si političari fiskalizacijom 2.0 osigurali da će brojke rasti na papiru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....