Makarska ove godine ima četiri dobitnika javnih priznanja Grada koja će biti uručena na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom obilježavanja Dana grada.
Počasnim građaninom Makarske proglašen je Josip Tomasović, voditelj Dječje klape "Biokovo".
Plakete ‘‘Grb Grada Makarske‘‘ dobit će Vedran Ribarević, dugogodišnji turistički djelatnik i novinar, i Božo Škarica, kapelnik Gradske glazbe Makarska.
Nagrada Grada posthumno pripada Veljku Barbieriju, književniku i gastronomu.
Počasni građanin, Omišanin Tomasović nastavnik je Glazbene kulture u makarskoj Osnovnoj školi oca Petra Perice te osnivač i voditelj školske Dječje klape "Biokovo".
Prepoznat je po svom predanom pedagoškom radu s djecom i mladima, promicanju i očuvanju dalmatinske glazbene i kulturne baštine te stvaranju poticajnog okruženja u kojem kroz glazbu njeguje vrijednosti međusobnog poštovanja, zajedništva i nenasilja.
Klapa "Biokovo" redovito nastupa na brojnim događanjima u Makarskoj i šire, kako u javnim, tako i u sakralnim prostorima, pridonoseći očuvanju i promicanju tradicijske kulture te ističući bogatstvo i posebnost dalmatinskog podneblja.
Pod Tomasovićevim vodstvom Dječja klapa "Biokovo" osvojila je treće mjesto na Festivalu dječjih klapa održanom u Zadru, dok je nastupom na Trećoj večeri dječjih klapa u Omišu također osvojila treće mjesto i zavrijedila brončanoga omiškog grdelina.
Kroz rad u klapi Tomasović aktivno promiče očuvanje dalmatinske kulturne baštine među mladima, ali i važnost zdravog kolektiva i borbe protiv nasilja.
Kako je i sam jednom prilikom naglasio: ‘‘Važni su odgoj, međusobno poštovanje učenika i učitelja, ponašanje, dosljednost i izvedba.
Učenici koji se odluče pohađati ove izvannastavne aktivnosti dolaze u društveni kolektiv koji je odgojno-obrazovno zdrav‘‘.
Rezultat ove lijepe i pozitivne priče je i povećani interes djece za uključivanje u školski zbor.
Dodjelom priznanja Tomasoviću daje se i dodatni poticaj i priznanje učiteljskoj profesiji, koja je, u vremenu u kojem živimo i u kojem je sustav vrijednosti često poremećen, nerijetko podcijenjena i marginalizirana.
Plaketa ‘‘Grb Grada Makarske‘‘ ide u ruke Vedranu Ribareviću koji je svoj dugogodišnji profesionalni rad posvetio turizmu i hotelijerstvu, a tijekom karijere je aktivno sudjelovao u razvoju makarskog turizma.
Dugi niz godina radio je u Hotelima Makarska, kontinuirano nadograđujući svoja znanja kroz hotelijersko obrazovanje, fakultet i stručna usavršavanja u Opatiji i Beogradu.
Ribarević je posebno iskustvo stekao usavršavajući se u hotelima u kojima su se održavali prijemi domaćih i stranih državnih delegacija, gdje je imao priliku upoznati najviše standarde hotelijerstva, protokola i kulture ophođenja.
Stečena znanja i iskustvo primjenjivao je tijekom svog profesionalnog rada u Makarskoj, doprinoseći kvaliteti turističke i hotelske ponude grada.
Ribarevićev doprinos Makarskoj nije prestao završetkom profesionalne karijere jer uz svoj redoviti posao, a potom i nakon odlaska u mirovinu, dugi niz godina surađuje s Radio Splitom, kroz čiji program kontinuirano promovira Makarsku, turizam, ljude i događanja te pridonosi njezinoj prepoznatljivosti u širem dalmatinskom i hrvatskom prostoru.
Doprinos očuvanju tradicije Gradske glazbe Makarska
Još jednu plaketu zasluženo će dobiti i Božo Škarica, kapelnik Gradske glazbe Makarska – jedne od najstarijih i najvažnijih kulturnih udruga u gradu.
Škarica je završio srednju glazbenu školu, smjer truba, u klasi profesora Ante Puharića u Glazbenoj školi Josipa Hatzea u Splitu.
Dolaskom na mjesto kapelnika, Gradska glazba Makarska dodatno je proširila svoje djelovanje osnivanjem novih sastava i sekcija, među kojima su Big Band Makarska, Ulični svirači, dječji Big Band i Dječja klapa "Vošac".
Posebno mjesto zauzima rad s djecom i mladima kojima se kroz različite sastave omogućuje da od najranije dobi stječu glazbeno iskustvo, nastupaju pred publikom te uče uz starije i iskusnije glazbenike.
Kvaliteta njegova pedagoškog i umjetničkog rada očituje se i u povezivanju različitih generacija glazbenika.
U sastavima Gradske glazbe danas zajedno muziciraju djeca i mladi, njihovi mentori te profesionalni glazbenici, a mladi članovi dobivaju priliku nastupati na velikim pozornicama i surađivati s afirmiranim hrvatskim glazbenicima.
Pod vodstvom Škarice Gradska glazba Makarska kontinuirano razvija svoje programsko i umjetničko djelovanje te predstavlja Makarsku na domaćim nastupima i gostovanjima.
Posebno je to došlo do izražaja u ovoj godini obilježavanja 200. obljetnice Gradske glazbe, tijekom koje je realiziran niz koncerata i programa, među kojima su veliki obljetnički koncert na Kačićevu trgu, međunarodna smotra "200 nota za 200 godina" te nastupi Big Banda Makarska s istaknutim hrvatskim glazbenicima.
Božo Škarica svojim umjetničkim, organizacijskim i pedagoškim radom, a osobito predanim radom s djecom i mladima, daje značajan doprinos očuvanju dvjestogodišnje tradicije Gradske glazbe Makarska, ali i stvaranju novih generacija makarskih glazbenika.
Književnik, gastronom i hrvatski branitelj
Dobitnik posthumne nagrade Grada za doprinos književnosti i gastronomiji te promociji Makarske, njezine baštine i identiteta je Veljko Barbieri, čiji su život i stvaralaštvo snažno povezani s Makarskom.
Barbieri je djetinjstvo proveo u Makarskoj, gimnaziju je završio u Zagrebu gdje je i studirao na Filozofskom fakultetu.
Prve književne radove objavio je početkom 1970. godine u časopisu Polet, a 1972. je objavljena prva knjiga ‘‘Priča o gospodinu Zaku‘‘, za koju je dobio nagradu "A. B. Šimić".
Objavio je i zbirku ‘‘Novčić Gordijana Pia‘‘, a radio je kao urednik kulture u Studentskom listu te suradnik listova Vjesnik i Start.
Širu književnu prepoznatljivost stekao je novelom ‘‘Zatvor od oleandrova lišća‘‘ prema kojoj je snimljen i film ‘‘Haloa – Praznik kurvi‘‘ redatelja Lordana Zafranovića.
Njegovo je najpoznatije djelo roman ‘‘Epitaf carskog gurmana‘‘ iz 1983. godine, u kojem gastronomija služi kao okvir za priču o slobodi i otporu autoritarnom sustavu.
Roman je imao nakladu od 200 tisuća primjeraka u Hrvatskoj i 100 tisuća u Njemačkoj.
Tijekom Domovinskog rata Barbieri je bio pripadnik Hrvatske vojske te je sudjelovao na južnom bojištu i u Pakracu.
Ratna iskustva opisao je u proznom dnevniku ‘‘Tko je sa mnom palio kukuruz‘‘.
Kao gastronom pisao je o povijesti hrane i dalmatinskoj kuhinji.
Autor je serijala ‘‘Kuharski kanconijer‘‘ te televizijske emisije ‘‘Jelovnici izgubljenog vremena‘‘ za Hrvatsku radioteleviziju.
Pisao je za tjednik Nacional, a za Vijeće Europe pripremio je tekst o hrvatskoj kuhinji za publikaciju "Europe – Culture, Food and Diversity".
Bio je sudionik hrvatske pjesničke manifestacije ‘‘Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani‘‘.
Godine 2006. dobio je nagradu Matice hrvatske za književnost i umjetnost te nagradu "August Šenoa" za djelo ‘‘Dioklecijan‘‘.
Dubravko Horvatić uvrstio ga je 2002. godine u antologijski izbor hrvatskog putopisa od 16. stoljeća do danas, a Miroslav Šicel u antologiju hrvatske kratke priče.
Barbieri je pridonio i filmskoj umjetnosti kao glumac u filmu ‘‘Izgubljeno blago‘‘.
Veljko Barbieri afirmirao je svoju Makarsku na mnogo načina i u brojnim prilikama – kroz Dane Kačića, gastronomiju, književnost i romane o Makarskoj.
Živio je Osejavu, more, kale, Biokovo i ljude. Bio je i ostao prava Makarska.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....