Neobičan prizor zatekao je stanovnik Omiša tijekom današnjih obilnih kiša, kada je na terasi ispred kuće ugledao životinju za koju je, kako kaže, u prvi tren pomislio da je riječ o mladoj zmiji. No, ubrzo se ispostavilo da se radi o - kišnoj glisti.
- Kad sam je vidio, pomislio sam - ovo nije baš normalno. Bila je duga preko pola metra, debela kao prst. Uz nju sam stavio metar i fotografirao, da imam dokaz - kaže naš čitatelj koji je fotografiju poslao u redakciju.
Na istome mjestu u kanjonu Cetine redovito ima bliske susrete s nizom zanimljivih životinja, rijetkih pjevica, ježeva, kornjača, fazana, vjeverica, puhova, pa čak i velikom sovom ušarom koja je hladnokrvno sletjela na balkon.
Kišne gliste su iznimno korisne za ekosustav, ali primjer ove veličine spada u rijetke prizore u našim krajevima. Obično narastu do tridesetak centimetara, dok se veći primjerci poput ovoga ne viđaju svaki dan.
Nakon kratkog poziranja pred kamerom, glista-anakonda je mirno napustila popločani dio dvorišta i vratila se u zemlju gdje će pomoći da vrt još bolje rodi.
Ta nježna životinja pripada porodici Lumbricidae, a kod nas je najrasprostranjenija vrsta Lumbricus terrestris, poznata kao obična gujavica ili kišna glista. To je vrsta koja voli vlažna, rahla i humusna tla, kakvih u priobalju ima sve više zahvaljujući blagim zimama i intenzivnijim oborinama.
Kišne gliste zbog prehrane smatraju čistačima tla. Hrane se organskim materijalom iz zemlje: raspadnutim lišćem, korijenjem, gljivicama, mikroorganizmima i sitnim česticama humusa. Probavni sustav im je izuzetno učinkovit i zbog toga igraju veliku ulogu u stvaranju plodnog tla - otuda dolazi i poznata agronomska izreka da gdje ima glista, tlo je živo i zdravo.
Iako se mnogima gliste čine kao kratkotrajna pojava, pojedini primjerci ove vrste mogu živjeti između 4 i 8 godina, a u idealnim uvjetima i duže ovisno o broju prirodnih predatora poput ptica, ježeva i gmazova.
Zanimljivo je da su kišne gliste hermafroditi — svaka jedinka ima i muške i ženske spolne organe. Tijekom parenja se dvije gliste spoje trbušnim dijelom i međusobno razmijene spermij. Nakon toga stvaraju tzv. kokone — mala, žućkasta jajašca u kojima se razvija potomstvo.
Iz kokona izlaze glistice koje već od rođenja imaju sve osnovne funkcije odrasle jedinke, samo u smanjenom mjerilu.
Iako se gliste često mogu susresti nakon kiše, primjerak iz Omiša koji prema tvrdnji čitatelja mjeri oko 70 centimetara spada u kategoriju onih koje se viđaju jednom u životu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....