Nema gdje ih nema. Kao da gužve po zakrčenim dubrovačkim prometnicama nisu dovoljne, krkljancu pridonose i ‘teškaši‘: mikseri, cisterne, divovski kamioni za prijevoz šuta, tegljači s bagerima, svi oni svakodnevno krstare od Kantafiga do Belvederea, najčešće u vrijeme kad većina građana kreće na posao. Osim što stvaraju kolone i potiču nervozu za volanom, teretna vozila jačih gabarita često oštećuju kolnik koji investitori onda ‘zaborave‘ sanirati, i to bez posljedica.
Tko ošteti - sanira
Na posebnom su udaru i manje frekventne, nerazvrstane ceste nad kojima nadležnost za upravljanje, gradnju i održavanje ima isključivo Grad Dubrovnik. Kad se sve zbroji i oduzme, takve obuhvaćaju površinu od tristotinjak kilometara. Je li ikako regulirano prometovanje teških vozila, raspitali smo se u gradskoj upravi gdje kao mjerodavnu ističu Odluku o nerazvrstanim cestama.
- Prema ovoj Odluci svako teško teretno vozilo, koje svojom najvećom dopuštenom masom prelazi 7 i pol tona, dužno je imati odgovarajuće rješenje za prometovanje Gradom, a iz uplaćenih sredstava koja se uprihode na ovaj način u konačnici se obnavljaju nerazvrstane ceste po gradu.
Podnesenim zahtjevom stranke su dužne navesti dan, vrijeme i relaciju prometovanja, a temeljem čega im se izdaje odgovarajuće rješenje. Ako investitor ošteti ili onečisti prometnicu, Odsjek za komunalno redarstvo je ovlašten pokrenuti prekršajne i upravne postupke. U ovom trenutku postoji više desetaka izdanih rješenja za prometovanjem nerazvrstanim cestama grada – objasnili su nam iz Grada Dubrovnika.
Još lani su izvijestili kako se za svaki podneseni zahtjev plaća upravna pristojba u iznosu 9,29 eura, dok za naknadu za prekomjernu uporabu prometnica postoje tri kategorije. Primjerice, ako ukupna ‘tonaža‘ vozila iznosi od 7,5 do 20 tona, dnevna naknada je oko 80 eura, mjesečna oko 800, dok je za tromjesečno korištenje prometnica plaća 1.990 eura.
Iz dubrovačke gradske uprave objasnili su kako se novac od navedenih naknada koristi za održavanje komunalne infrastrukture, ponajprije održavanje cesta i parkirališta. Ako se nedvojbeno utvrdi ‘krivica‘ za oštećenje kolnika kolnika zbog prometovanja teretnih vozila, komunalno redarstvo Grada Dubrovnika naložit će vlasniku vozila sanaciju oštećenja.
Problemi u zemljišniku
Kod nadzora i ograničavanja prolaza određenim kategorijama vozila postupa se sukladno Odluci o nerazvrstanim cestama te se naplaćuje ulaz vozila iznad 7,5 tona u Grad. No bilo je na terenu i problema u zemljišniku:
- Grad Dubrovnik se u prošlosti puno puta susretao s imovinsko-pravnim problemima duž trasa nerazvrstanih cesta. Međutim, stupanjem na snagu Zakona o cestama takvih je problema višestruko manje, jer je za sve ceste koje su postojale i koristile se za promet motornih vozila do dana stupanja na snagu ovog Zakona 2011. omogućena uknjižba u zemljišne knjige sukladno odredbama ovog Zakona.
Radi sigurnosti drugih sudionika u prometu, radove koji primjerice uključuju ‘izlijevanje‘ betona s kolničke trake, treba pratiti odgovarajuća semaforska ili druga privremena prometna signalizacija. Pravila o označavanju mjesta i termina zaustavljanja mješalica i drugih ‘prepreka‘ na asfaltu predviđa prometni elaborat koji moraju podastrijeti investitori.
O stvaranju kolona zbog građevinskog voznog parka očitovali su nam se i iz PU dubrovačko-neretvanske:
- Zakonom o sigurnosti prometa na cestama određeno da vozač, bez obzira na vrstu vozila, ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu. Kada se iza vozila nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu vozila iza sebe. Za navedenu kategoriju vozila ne trebaju nikakve dodatne dozvole prometne policije - izvijestili su iz policije i napomenuli kako sankcije za neposlušne vozače regulira zakon o sigurnosti cestovnog prometa koji predviđa novčanu kaznu za vozača u iznosu od 130 eura.