Nakon što je u nedjelju u Kaštel Lukšiću zabilježen peti slučaj ugriza kupača, priča s glavatom želvom dobila je i službeni nastavak. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije jedino je tijelo u Hrvatskoj nadležno za postupanje i donošenje odluka kad je riječ o ovoj strogo zaštićenoj vrsti.
Iz Ministarstva potvrđuju za Portal grada Kaštela da su upoznati sa situacijom i neuobičajenim ponašanjem jedinke, te poručuju da se situacija prati u suradnji sa stručnjacima na lokalnoj razini. Međutim, naglašavaju da uklanjanje kornjače s plaže u ovom trenutku nije prva opcija i objašnjavaju zašto se životinja tako ponaša te što kupači trebaju činiti.
Iz Ministarstva ističu kako je glavata želva (Caretta caretta) strogo zaštićena divlja vrsta te da sama činjenica što se nalazi uz plažu ne znači da je izvan svojeg doma.
– Činjenica da se jedinka nalazi u plićaku, neposredno uz plažu, unutar prostora označenog za kupače ili u blizini luke, sama po sebi ne znači da se životinja nalazi izvan svojeg prirodnog okoliša niti može biti razlog za njezino uklanjanje. Prostori za kupanje i njihove granice predstavljaju način na koji ljudi organiziraju korištenje mora, ali istodobno ih treba uvažiti kao dio prirodnog staništa brojnih morskih vrsta – kazali su.
Iako priznaju da ovakvo ponašanje nije uobičajeno, jer morske kornjače u pravilu bježe od ljudi, napominju da prva reakcija ne smije biti drastična.
– Prvo rješenje u ovakvoj situaciji nije uklanjanje životinje iz njezina prirodnog staništa, nego izbjegavanje kontakta između ljudi i životinje – dodaju.
Premještanje životinje zasad nije opcija
Mnogi se građani pitaju zašto se kornjaču jednostavno ne odnese na drugu lokaciju. Iz Ministarstva jasno poručuju da je premještanje strogo regulirano i u ovom slučaju rizično.
– Premještanje životinje ne predstavlja niti prvu niti preventivnu mjeru u ovakvoj situaciji. Hvatanje i premještanje ujedno predstavlja intervenciju i stres za divlju životinju, te mora imati jasno stručno opravdanje. Osim toga, samo fizičko premještanje jedinke na otvoreno more ili na drugo područje ne znači nužno da se ona neće vratiti u ovo područje. Ako bi se daljnjim praćenjem utvrdilo da postoje okolnosti koje zahtijevaju drugačije postupanje – primjerice da je životinja ozlijeđena ili bolesna, odnosno ako bi se procijenilo da se sigurnost ljudi ne može odgovarajuće osigurati drugim primjerenim mjerama – stručne i nadležne službe mogu razmotriti potrebu za dodatnim postupanjem – zaključili su, te dodali da će nastaviti pratiti razvoj situacije na terenu i na temelju procjene rizika odlučiti o eventualnim novim mjerama.
Ministarstvo je lokalnoj zajednici preporučilo postavljanje jasno vidljivih obavijesti i upozorenja na plažama gdje se kornjača učestalo pojavljuje.
– Ako se kornjača pojavi dok ste u moru, mirno se udaljite i izađite na obalu dok se sama ne udalji. Kornjači se ne smije prilaziti radi fotografiranja ili snimanja, pokušavati je dodirivati, plivati ili roniti uz nju, hraniti je, tjerati, hvatati niti joj na drugi način ograničavati kretanje. Hranjenje dodatno pogoršava problem jer životinju privikava na ljude. Građani ne bi trebali sami pokušavati otjerati ili uhvatiti kornjaču jer to može izazvati još agresivniju obrambenu reakciju. Odmah izađite iz mora i u slučaju otvorene rane potražite liječničku pomoć – naveli su.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....