Makarani: ‘Nemamo ono što ima u Vrgorcu, Imotskom ili Metkoviću...‘ Kako namaknuti 4 milijuna eura za Kuću Sunca?

Obilježavanje 30. godišnjice rada makarske Udruge osoba s invaliditetom Sunce, upriličeno je organizacijom okruglom stola u sklopu kojeg se potaknula rasprava o kvaliteti i dostupnosti socijalnih usluga za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom na području Makarske rivijere.

Tako se pod vodstvom moderatorice Marele Čović, razgovaralo o dostupnosti terapija, podršci roditeljima i stručnjacima, ali i nikada sagrađenoj Kući Sunca.

Naime, postojeća građevinska dozvola za Kuću koja bi trebala biti Centar za socijalne usluge u zajednici, istječe u prosincu, a očekuje se novi EU natječaj za izgradnju socijalne infrastrukture pa se otvorilo pitanje postojanja volje u Gradu Makarskoj i susjednim općinama za početak realizacije ovog projekta.

Zaključak okruglog stola na kojem su od lokalnih čelnika sudjelovali gradonačelnik Zoran Paunović i podgorska načelnica Petra Radić,  je da Kuću treba sagraditi, ali još se ne zna ni kada ni kojim novcem.

Početak projekta gradnje Kuće Sunca na predjelu Požara bio je planiran još prije 10 godina, točnije 2014., a završetak u listopadu 2015. godine.

Tada je procijenjeno da bi Kuća koštala 17 milijuna kuna, a danas se ta cifra ‘popela‘ na 4 milijuna eura.

Za Kuću Sunca građevinska dozvola je ishodovana 2021. godine, a u ovogodišnjem gradskom proračunu u programu izgradnje kapitalnih objekata bilo je planirano 150 tisuća eura za Centar za djecu s posebnim potrebama, a u 2025. i 2026. godini nula eura.

Prilikom usvajanja trećeg rebalansa proračuna, taj iznos se smanjio na 10 tisuća eura.

Kako je kazala Olivija Prodan Ravlić, izvršna direktorica Udruge Sunce, nivo socijalnih usluga na Makarskoj rivijeri nije još zadovoljavajući s obzirom na potrebe korisnika - djece s teškoćama, osoba s invaliditetom i starijih osoba u sklopu projekta ‘‘Zaželi‘‘.

Do 2027. godine bit će raspisan vjerojatno posljednji ovakav EU natječaj pa, kako kaže, Sunce ima mogućnost iskoristiti priliku jer je Kuća zbilja prijeko potrebna.

- Konačno bi se u objektu Župe Kraljice mire našlo primjereno rješenje za dnevni boravak za 20 djece s teškoćama koji su sada već odrasli ljudi.

Na katu je planirana poželjna usluga koju do sada nismo imali, a riječ je o ranoj razvojnoj podršci.

Međutim, time se problem potrebe i osoba s invaliditetom i cijele zajednice, ne rješava u potpunosti.

U Centru za pružanje usluga planirana je podrška djeci s teškoćama i osobama s invaliditetom kroz razne terapijske usluge i psihosocijalnu podršku, podrška roditeljima i stručnjacima, a na katu jedinice organiziranog stanovanja, planiran je odmor od roditeljske skrbi jer imamo 36 roditelja njegovatelja koji 24 sata skrbe za dijete s teškoćama i imaju pravo na godišnji odmor od skrbi koji im, sada, nitko ne može omogućiti jer nema uvjeta – kazala je Prodan Ravlić dodavši da je na Makarskoj rivijere i sedam projekata ‘‘Zaželi‘‘ pa su Udruga Sunce, Crveni križ, Grad Makarska i Općina Gradac ‘povukli‘ oko milijun eura s time da ovaj projekt traje do 2027. godine što je također, posljednja godina velikih EU natječaja.

 

Osobnu asistenciju pruža 51 zaposlenik

 

-Mislim da bi stvarno bilo tragično da iz svih ovih sedam projekata ‘‘Zaželi‘‘ koji obuhvaćaju 300 korisnika starije dobi s područja Rivijere, ne izađemo s Centrom za pomoć u kući.

Inače, Udruga Sunce kroz projekte za koje se potrebno prijavljivati svake ili svako tri godine, financira niz socijalnih usluga kao i Lanterna i Crveni križ.

U projektu ‘‘Sunčevi terapeuti‘‘ podršku pružamo za 75 korisnika, imamo organiziran prijevoz za 20 osoba s teškoćama, a sportske usluge za njih 10.

Jedina plaćena usluga je osobne asistencije u sklopu koje imamo 51 zaposlenog, a brojimo 36 korisnika s time da svakog mjeseca dobijemo dva ili tri nova – kazala je Prodan Ravlić.

Nadalje, prema riječima Marice Garmaz, psihologinje i predsjednice Savjetovališta Lanterna, Osnovna škola Stjepana Ivičevića prva je škola koja je u rad uključila asistente, a sve je počelo prije 30-ak godina kada se okupilo pet roditelja, defektolozi i logopedi koji su i zakotrljali cijelu lavinu pa je osnovana Udruga Sunce.

- Nažalost, na razini struke moram zaključiti da vrijeme brzine i tehnologije u kojem živimo, djeluje na zdravlje, a najviše i primarno na one koji su najkrhkiji – djecu.

Sve to vidimo prema podacima koji kazuju da je u porastu broj djece s određenim teškoćama i stalno se moramo prilagođavati novonastalim poteškoćama.

Treba nam ekipa defektologa jer je sve veći broj djece s određenim deficitima pa im je jako teško savladati školski program, a tu su i poremećaji koji zahtijevaju poseban rad.

Sve je više djece u redovnom školskom programu zbog poremećaja motorike, senzorike, koncentracije i pažnje, a roditelji ne mogu pohvatati korak s egzistencijom i svim onim što je potrebno za nadoknadu tog manjka – kazala je Garmaz, dodavši da su sve usluge jako skupe i pružaju se izvan Makarske.

Kako kaže, u centralnoj makarskoj osnovnoj školi je 10 učenika s velikim teškoćama koji imaju svoje pomoćnike, ali ne dobivaju adekvatnu skrb.

 

Roditelji djece s teškoćama su uglavnom prepušteni sebi i ‘doktoru Googleu‘

Da se broj djece s teškoćama, sve više povećava, potvrdila je i Anđela Klapirić, referentica za prosvjetu Županije splitsko-dalmatinske, ispostava Makarska.

Tako od 3044 učenika osnovnih i srednjih škola od Brela do Gradca, njih 163 ima rješenje o primjerenom obliku školovanja, a 46 je pomoćnika u nastavi.

Iskustvo iz prve ruke prenijela je Danijela Vujčić, kineziologinja, trenerica Odbojkaškog kluba i majka dječaka s teškoćama iz spektra autizma, a koja kazuje da su roditelji dosta prepušteni sebi i ‘doktoru Googleu‘‘, i na koncu paroli ‘Snađi se‘.

Kako je kazala, najviše informacija su na početku dobili u vrtiću i od roditelja te Centru za socijalnu skrb, sadašnjem Zavodu za socijalni rad, ali sve je to dugo trajalo.

- Jednom tjedno smo po pola sata u školskoj poliklinici u Splitu dobili senzornu terapiju, a jedan put u dva mjeseca smo išli na razgovore kod logopeda što je više došlo kao psihoterapija meni.

Dijete tako ne može napredovati pa za sve moramo ići privatniku u Split i tako provodeći dnevno tri sata u automobilu, shvatiš da gubiš vrijeme jer si se mogao igrati s djetetom i stimulirati ga na druge načine.

Nema toga što nismo prošli, od logopeda, defektologa, jahanja do terapije delfinima i matičnim stanicama i kada sve zbrojim, mogli smo kupiti stan za sve te silne terapije.

Sada trenutno, u zadnjih godinu i pol dana, naše dijete ne ide nigdje, već ga obučavam sedam sati dnevno po američkom programu i otada je puno napredovao jer je naučio čitati, pisati i računati – kazala je Vujčić koja nadodaje da se roditeljima odmah na početku čim zamijete teškoće u razvoju djeteta, treba pružiti što više informacija, a ne da ‘kopaju‘ četiri godine.

 

Usluga ima, ali ih nema tko provoditi

 

Potom je Nora Radojković, socijalna radnica Zavoda za socijalni rad Makarska istaknula nužnost postojanja Centra za socijalne usluge u Makarskoj premda Zavod ima lepezu socijalnih usluga, ali koje se mogu dobiti u drugim gradovima.

Tu je riječ o defektolozima, logopedima, fizioterapeutima i radnim terapeutima.

-Usluga ima, ali ih nema tko provoditi.

Mi u Makarskoj nemamo ono što ima u Vrgorcu, Imotskom ili Metkoviću.

Sve više imamo i odraslih osoba kojima je potrebna pomoć u kući, a nema im tko pomagati i sve će to biti veliki problemi do otvaranja Centra za socijalne usluge – kazala je Radojković.

Odgovore na pitanje kako se općine s Rivijere nose sa svim ovim izazovima, dala je Petra Radić, podgorska načelnica koja u obitelji ima osobu sa 100-postotnim invaliditetom zbog čega je dobro upoznata s ovom problematikom.

Kako je kazala, najveći je problem manjka kadra pa su u Dječjem vrtiću "Morski konjic" koji pohađa 60 djece, umjesto osobnog asistenta, zaposlili dodatnog odgojitelja.

-Koliko god mi novaca imali, to neće riješiti problem pronalaska stručne osobe koja bi brinula za dijete i taj se problem mora sustavno rješavati na višoj, državnoj razini – kazala je Radić na što se nadovezala Marica Gržić, ravnateljica Osnovne škole Stjepana Ivičevića koja je kazala da samo jedan logoped radi na 1200 učenika u dvije makarske osnovne škole.

U raspravu se uključio i gradonačelnik Zoran Paunović koji je mišljenja kako ne postoji osoba koja bi se protivila gradnji Centra za osobe s invaliditetom, ali problem treba rješavati sustavno, na državnoj razini, dok općine i Grad moraju na njega ukazivati.

Kako je kazao, 2021. godine prilikom preuzimanja vlasti u Makarskoj, dočekao ga je projekt Kuće Sunca čija je projektantska vrijednost iznosila 17 milijuna kuna, a sada se taj iznos ‘popeo‘ na oko 4 milijuna eura.

-Građevinska dozvola za Kuću Sunca bit će produžena na još tri godine, ali moramo ići korak po korak kao i sa zdravstvenom zaštitom u Makarskoj.

Pitanje je i tko će preuzeti financiranje Kuće nakon 2027. godine kada završi financiranje projekata iz EU fondova – kazao je Paunović.

O gradnji Kuće Sunca govorila je i Ivana Miočević Franić, vijećnica NLO-a, kazavši da je prema cjeniku iz 2019. godine, izgradnja Kuće Sunce koštala oko 20 milijuna kuna.

- Obzirom da će se za Kuću produžiti građevinska dozvola, predlažem izradu novog troškovnika jer se bez konkretnih brojki ne može razgovarati o tome kako krenuti dalje, a potrebno je znati koliko bi koštao hladni pogon i svi ostali troškovi – kazala je Miočević Franić.