Na Dan grada Makarske, rivu je ukrasio spomenik Ribaru, akademskog kipara Emila Trutanića, a koji su u zadnje četiri godine isklesali učenice i učenici Klesarske škole u bračkim Pučišćima.
Na inicijativu PŠRD Arbun Makarska, ribar koji plete mrežu dobio je svoje zasluženo mjesto, s pogledom na lučicu i more, a svečanost su pjesmom upotpunili članovi klape "Srdela".
More emocija
Otkrivanje spomenika Ribaru, bilo je posebno emotivno jer su se skupile dvije generacije članova Arbuna, najstariji i najmlađi pa su ga tako javnosti prvi prezentirali Arbunovi veterani Marin Nemčić, Vlado Topić i Sretan Srzić.
I govor prilikom otkrivanja spomenika bio je posebno nabijen emocijama s pečatom mora i evociranjem uspomena na nekadašnje ribare koji su živjeli od svog teškog rada na što je podsjetila voditeljica Žana Šulenta.
- ‘‘Ribar plete mrižu svoju koja njemu triba‘‘, kažu stihovi poznate pjesme i sigurno ne lažu jer ribar i mriža čine posebno jedinstvo, isprepliću se u ribarenju, jedno bez drugog ne mogu, a jedno s drugim se ne daju.
Ribar plete, ribar lovi i plovi, nadije, panulaje, tuče ostima, ribar živi s morem, koža mu miriše na sol, ima oči k‘o u jastreba, a ruke k‘o u masline.
Ribar je simbol snage čovika, volje duha, života Dalmacije.
Ribar je trudbenik i zaljubljenik, neobično glasan poput galeba ili neobično tih poput ribe.
Ribar je čovik mora i osjeća ga svojin, boji ga se i voli, daje mu se i biži od njega.
Ribar nisi trenutno i sada, ribar si uvik i zauvik.
Zato je i ovaj spomenik Ribaru uvik i zauvik - rekla je Šulenta.
- Jednom je Predrag Matvejević zapisao: ‘‘Ribara često prikazuju lica izbrazdanog kišom i suncem, vjetrom i valovima, a da gotovo nikad ne pokažu njihove ruke otvrdnule od soli i mreža, konopa i vesala.
Pravi ribari psuju, ali ne kradu.
Srde se i prepiru (zbog nevremena, slaba ulova ili nesposobnih pomoćnika) ali ne nasrću jedan na drugoga - kazala je Šulenta.
Na priču o ribaru nadovezao se Toma Gilić, predsjednik Izvršnog odbora Arbuna kazavši da je inicijativa za spomenik Ribaru pokrenuta kako bi se na taj simboličan način Arbun odužio Makarskoj.
- Ribara su isklesale vrijedne učeničke ruke Klesarske škole iz Pučišća na Braču što se čini prigodnim jer je Ribar nastao iz stine i podjednako je čvrst kada ga tuče jugo i kada mu mriže ostaju bez riba.
Arbun je ovim spomenikom htio dati priznanje svima koji su bili i ostali dio Arbuna, od onih najmanjih do najiskusnijih, svakom ribaru i prijatelju mora i zato ovaj spomenik ne nosi nečije osobno ime, već je simbol čovika upisanog u povijest Dalmacije i Jadrana, borac koji je ribarenjem prehranjivao obitelj, donosio hranu na stol i svoje iskustvo i znanje prenosio na svaku sljedeću generaciju - kazao je Gilić, napomenuvši da je PŠRD Arbun tijekom proteklih gotovo 70 godina svog postojanja, nastojao okupljati ljude koji znaju važnost ribara i ribarenja, poznavanja mora i riba pa i danas kada ima 600 članova, redovito organizira brojna natjecanja na svim razinama od klupskih preko županijskih, međužupanijskih do državnih i europskih natjecanja i susreta.
Tu je i škola ‘‘Mali ribar‘‘ kroz koju je tijekom godina prošlo više od 400 djece.
Slavlju se pridružio i makarski gradonačelnik Zoran Paunović koji je istaknuo da je spomenik ribaru ujedno i spomenik makarskoj tradiciji i svima onima koji su lovili ribu i prehranjivali obitelj kao i svim ribarima koji i danas love ribu koju prodaju na koćama.
Zadnja makarska utvrda
- Najveća zahvala ide PŠRD-u Arbun koji nema političke ideologije i on je zadnja utvrda onoga što je Makarska nekada bila - nositelj tradicije - kazao je Paunović.
Inače, Učenička zadruga Kapitel Klesarske škole iz Pučišća i PŠRD Arbun Makarska prije četiri godine su sklopili ugovor o izradi modela i klesanje umjetničkog djela spomenik Ribaru koji predstavlja ribara u sjedećem položaju kako plete svoju mrežu i čija su visina i širina po jedan metar.
Inicijativu za Spomenik ribaru koji je koštao oko 24 tisuće eura, a koji su financirali Arbun i Grad, pokrenuo je 2020. godine tadašnji Izvršni odbor Arbuna, a Skupština je dala zeleno svjetlo.
