Zbog kaznenog djela razbojništva, presudom Županijskog suda u Šibeniku elektrotehničar Damir Katanić (51) je osuđen na kaznu od tri godine i šest mjeseci zatvora.
U izreku presude drugostupanjskog suda ističe se da je dokaznim postupkom utvrđeno da je Katanić kriv što je 12. rujna 2017. godine oko 18 sati, u nakani da se okoristi i uzme veću količinu novca, ušao u stan kuće u ulici Gornji Kono 55 u Dubrovniku.
Ušao je držeći u rukama pištolj za koji nije utvrđeno je li pravi ili samo nalik na pravi te ga uperio u Maris Sturicu koja se nalazila u stanu te uz prijetnju da mu ”preda sav novac u stanu i da joj neće napraviti ništa ako bude pametna” iznudio predaju malog metalnog sefa u kojem se nalazilo 22 tisuće eura, 37 tisuća kuna, 900 US dolara i 5 britanskih funti.
Uzeo je i za sebe zadržao sef u kojem se nalazila i kuverta s 300 eura, sve vlasništvo njezina tadašnjeg mladića, vozača automobilskih utrka Žarka Knega.
Prema istoj presudi, Kataniću se u izrečenu kaznu uračunava već odsluženih više od sedam mjeseci provedenih u istražnom zatvoru od 14. rujna do 8. studenog 2017. te od 4. prosinca 2017. do 21. svibnja 2018.godine.
Time je potvrđena prvostupanjska presuda dubrovačkog Županijskog suda koju je zbog proceduralnih razloga poništio Vrhovni sud RH te vratio na ponovno suđenje. Naime, zbog gotovo bizarnog propusta i neunošenja sudskog upozorenja u zapisnik, Vrhovni sud je poništio presudu dubrovačkog Županijskog suda i sudski spis vratio na ponovnu raspravu i odlučivanje.
Zaključio je kako su zbog tog propusta žalbe Katanićevih branitelja i Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku posljedično bespredmetne, tako da ih Vrhovni sud RH uopće nije ni razmatrao!
Podsjetimo, Vrhovni sud RH je utvrdio kako je dubrovački Županijski sud počinio bitnu povredu odredbi Kaznenog postupka. Vrhovni sud RH je, naime, tako označio činjenicu da su u raspravi svjedočili i optuženikovi roditelji Zorka i Mirko Katanić te supruga Milica i sin Adriano.
Te, optuženiku bliske osobe, pravosuđe naziva ‘privilegiranim svjedocima‘ te im zbog srodstva s okrivljenikom omogućuje tzv. blagodat nesvjedočenja, točnije mogućnost da nekažnjeno odbiju svjedočiti. Prije nego su ispitani, sud ih je valjano upozorio na te okolnosti, a kad su odbili mogućnost da ne svjedoče, citiran im je zakon kojim su upozoreni da moraju govoriti istinu te da ne smiju ništa prešutjeti.
No, Vrhovni sud RH je prije razmatranja žalbi ŽDO Dubrovnik i Katanićevog braniteljskog tima, dubrovačke odvjetnice Ane Birimiše te odvjetnika Tonija Babića iz Splita i Ljubiše Drageljevića iz Rijeke, utvrdio kako Županijski sud privilegirane svjedoke nije upozorio i na to da se njihov iskaz, bez obzira na njihovu kasniju odluku, ako se odluče svjedočiti može koristiti kao dokaz.
Prema šibenskoj presudi, Katanić je obvezan oštećenom Knegu na ime imovinskopravnog zahtjeva isplatiti 900 američkih dolara u protuvrijednosti u eurima prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate te 27.210 eura, sve uz zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.
Oštećeni je za ostatak imovinskog zahtjeva u iznosu od dvije tisuće eura uz zakonsku kamatu upućuje na pokretanje parnice. Također, Katanić je obvezan nadoknaditi i nagradu te nužne izdatke opunomoćenika oštećenih, a dužan je naknaditi i 200 eura troškova kaznenog postupka.
Šibenski ga je sud prema odredbama Zakona o kaznenom postupku, oslobodio plaćanja preostalih sudskih troškova.