Tko je mogao slutiti da će prošlogodišnji mostarski znanstveno-stručni simpozij u povodu 80. rođendana Luka Paljetka biti zapravo oproštaj s njim. Sada, kada se očekuje svečana promocija tiskanoga zbornika, stigla je objava tužne vijesti, a zbornik se pretvorio u svojevrsni in memoriam.
Imao sam sreću i privilegij sprijateljiti se s Lukom Paljetkom za njegova boravka u Zadru, pa sam to iskoristio za prilog na simpoziju. Podsjetio sam, među ostalim, kako je u razgovoru za ”Slobodnu Dalmaciju”, 2016. godine, naglasio: „U Zadar dolazimo s ljubavlju, punog srca, ali moram vam priznati da mi je veći dio srca vezan za zadarsko Kazalište lutaka nego za Zadar i fakultet na kojem sam studirao, mada ne smijem i ne želim zanemariti lijepe, teške, radosne i tužne studentske dane u Zadru od 1964. do 1968. godine. Ali vrijeme u Kazalištu lutaka je nezaboravno vrijeme, tamo sam režirao, glumio, bio dramaturg”.
Podsjetio sam, također, kako je dobitnik nagrade ”Slobodne Dalmacije” za kulturu 1980. godine.
Prilog je završen povratkom u Paljetkove studentske dane, kada su se u Zadru kalili pjesnici, kada je, na primjer, ”Baladu” (posvećenu Roku Dobri), napisao s Momčilom Popadićem u jednoj noći, između 8. i 9. travnja 1968. godine. Neparne stihove u prvoj i trećoj strofi, a parne u drugoj strofi i pripjevu pisao je Popadić, dok je Paljetak parne pisao u prvoj i trećoj strofi, a neparne u drugoj strofi i pripjevu.
Bio je to, eto, već onda meštar od stiha koji će kasnije, 1998. godine, spjevati velebnu sonetnu križaljku pod naslovom ”Arcana”. O tome, 2023. godine, piše zagrebačka zagonetačka revija: ”Ovaj veleumnik (...) uspio je posložiti 14 soneta vodoravno, jednako toliko i okomitih soneta pa mu sve to nije bilo dosta te je zasebni dvadeset deveti sonet (...) sročio dijagonalno idući slijeva gore prema desno dolje. Samo zbog ovog sastavka trebali bismo izmisliti Nobelovu nagradu za zagonetaštvo i dodijeliti je Luku Paljetku”.