Istina je da je šteta bacati hranu, ali neka je toliko problematična za čuvanje i podgrijavanje, da joj je najčešća sudbina - završiti u smeću. Jedna od takvih namirnica je povrće, odnosno neke njegove vrste koje imaju tendenciju razvijanja bakterija i štetnih spojeva uslijed podgrijavanja i dužeg stajanja. Na osobito zlom glasu zbog toga su špinat i krumpir, dok oko ostalih vrsta povrća kod mnogih vlada potpuna "zbunjoza".
Pitate li nutricioniste, reći će vam da je podgrijavanje povrća bolje preskočiti no da se, kad je to iz nekog razloga neizbježno, vrijedi držati određenih pravila. Prvo je da se povrće poput špinata, mrkve, repe i celera zagrijava na niskoj temperaturi, jer se u termički obrađenom povrću spomenutih vrsta pri ponovnom izlaganju visokim temperaturama nitrati mogu pretvoriti u potencijalno opasne toksine.
Drugo je pravilo da se povrće smije podgrijati samo jednom.
Što se tiče tehnika podgrijavanja, one ovise o načinu na koji je povrće pripremljeno. Za pečeno su povrće najbolji načini zagrijavanja korištenje pećnice ili zagrijavanje na tavi. Ako koristite pećnicu, povrće složite na papir za pečenje i dobro raširite, prelijte ga s malo maslinovog ulja i pecite pet minuta na temperaturi od 230°C.
Ako ćete koristiti tavu, odaberite onu s neprianjajućim dnom i povrću dodajte malo maslinovog ulja pa ga zagrijte na srednje jakoj vatri. Na kraju mu možete dodati i malo maslaca za bolji okus.
Povrće kuhano na pari je, za razliku od pečenog, najbolje podgrijati u mikrovalnoj pećnici, pri čemu je bitno da temperatura ne bude veća od 75°C. Povrće najprije zamotajte u plastičnu foliju, kako bi bolje zadržalo hranjive tvari i sokove, pa ga stavite u mikrovalnu na dvije do tri minute.
Ako za zagrijavanje kuhanog povrća ipak želite koristiti štednjak, koristite umjerenu vatru te također mu dodajte malo maslinovog ulja i ne zaboravite ga pažljivo miješati.