Naoko simpatična informacija da je Ministarstvo prometa s desetak milijuna kuna financiralo izgradnju rive na Malim Srakanama, otočiću nedaleko od Malog Lošinja, koji ima samo dva stalna stanovnika, izazvala je nezadovoljstvo na malim naseljenim šibenskim otocima.
- Mi imamo osjetno veći broj mještana od Malih Srakana, te sve uspješniji turizam, ali nitko već godinama ne poduzima ništa, ama baš ništa da se urede ili izgrade rive koje bi omogućile da i izvan sezone imamo normalni brodski promet prema našim naseljenim otocima - unisoni su šibenski boduli.
Najglasniji su, nema sumnje, Žirjani, koji više od jednog desetljeća vode bitku da se izgradi alternativno pristanište u uvali Koromašnja, zaštićeno od gotovo svih vjetrova.
Spas u Koromašnjoj
- Zbog problema s vjetrom, brod u prosjeku pedeset puta godišnje ne pristaje u Žirju. Ne krivim za to "Jadroliniju", makar katkad ima i suviše opreza da brod ne "taka" naš školj. Dugoročno je rješenje problema u izgradnji alternativne luke u Koromašnjoj. Tamo, gdje su nekad bili usidreni brodovi jugo-mornarice - nezadovoljan je Ivan Dobra, predsjednik Mjesnog odbora Žirje u ostavci.
Nešto odmjerenije, pa i samokritičnije govori žirajski aktivist Maksim Roman, koji je nekad bio i te kako angažiran u Otočnom
saboru.
- Ruku na srce, u doba dok se o otočanima silno brinuo HDZ-ov saborski zastupnik Branko Bačić, izgradnja rive u Koromašnjoj činila se gotovo realnim projektom. No, mi smo Žirjani nešto zakomplicirali, pa je projekt pao u vodu ili, ako hoćete, more. A u tom trenutku, vjerovali ili ne, cijeli je financijski program govorio o samo šest milijuna kuna - iskren je Roman.
I Kaprijanima se, baš kao i Žirjanima, događa da su po zimskom nevremenu nekoliko dana odsječeni od svijeta.
- Nama, za razliku od Žirjana, gdje je problem bura, problem je pristajanja po jakom jugu. Naravno, da smo zbog toga nezadovoljni, ali rješavanje problema prepuštamo stručnjacima. Vjerujemo da bi jednako trebalo urediti rivu i osigurati kvalitetnije plovilo - drže Kaprijani.
Prastari 'Tijat'
Veliko jugo i plima u pravilu izaziva teškoće i kod pristajanja broda u Prvić Luci. Prvićki aktivist i jedan od utemeljitelja nekad silno popularnih "Bodulskih pripetavanja" Zlatko Nakić ne vidi samo problem u neprimjerenom pristaništu.
- Slažem se da bi problem bio ublažen, ako ne i potpuno riješen, ako bismo produžili rivu, ali ne treba zanemariti ni pitanje (ne)primjerenog plovila. Većina otočana je sentimentalno vezan za "Tijat" koji je odavno spreman za rezalište. Trebamo novi brod, a ne samo napudranu staru damu, za kojom uzdišemo iz posve iracionalnih razloga - uvjeren je Nakić.
Kad jugo i plima zajedničkim snagama sprečavaju pristajanje u Prvić Luci, Lučani samo produže do susjednih Šepurina, gdje je riva kudikamo zaštićenija.
- I naša riva traži dogradnju. No, ruku na srce, rijetki su dani, za razliku od susjedne Prvić Luke, kad brod ne pristane u našem mjestu. Istina, malo nam smeta bura, ali to nije toliki problem. Pitate me za novi brod!? Dakako, da bi se radovali kvalitetnijem plovilu - izjavila nam je Danijela Antulov, predsjednica Mjesnog odbora Šepurine.
Na susjednom otoku Zlarinu nema ni približno problema kao na Žirju ili Prvić Luci. Tamo brodovi pristaju bez problema uz rivu koja je nekad bila i postaja na putu od Rijeke do Dubrovnika.
- Sve je odavno odradio car Franjo Josip! U njegovo doba riješili smo problem zlarinske rive - (polu)ozbiljno govori Katarina Gregov, direktorica TZ-a Zlarin, te dodaje:
- Nas muči jedino broj veza sa Šibenikom i "divlje" rive koje niču u zlarinskoj vali, a da građevinski inspektori još uvijek nisu reagirali.