– Ili ćemo napredovati ili nas neće biti, stajanje na mjestu nikako nije opcija – kazuje nam Ljubo Runjić, dekan šibenskog Veleučilišta. – Konkurencija je velika, a ne bih htio da Šibenik doživi sudbinu nekih drugih gradova, čija veleučilišta stagniraju, čak i nazaduju, to nećemo dopustiti – ističe Runjić, čiji mandat kao prvog čovjeka VUŠ-a istječe uskoro, krajem rujna ove godine, što je i povod našeg razgovora.

Brojke, rezultati, projekti – neminovno je – na strani su aktualnog dekana koji će se, tvrdi nam, kandidirati i za drugi, četverogodišnji mandat. U prvom, koji rekosmo, istječe za nešto više od pola godine, napravljeno je mnogo, tim više ako objektivno sagledamo u kojem periodu je Runjić preuzeo poziciju dekana. Od korona-krize do inflacije – vrijeme za realizaciju važnih projekata za šibensko Veleučilište nije bilo idealno – ipak, većinu zacrtanog Runjić je uspješno odradio.

– Generalno zadovoljan sam ostvarenim, ali naravno da uvijek može i mora biti bolje. Početak mandata, kao što ste i naveli bio je obilježen pandemijom koronavirusa, a na koji nismo mogli utjecati. Dočekao me je i početak izgradnje Studentskog doma Palacin koji se opet, zbog pandemije i inflacije prolongirao – ističe Runjić.

Najmoderniji u državi

Upravo je novi, vjerojatno najmoderniji Studentski dom u državi, Runjić apostrofirao kao projekt koji je najviše obilježio tekući mandat. Podsjetimo, Studentski dom Palacin vrata studentima šibenskog Veleučilišta trebao bi otvoriti na proljeće ove godine. Krajem siječnja napravljen je tehnički pregled na osnovi kojeg je objekt dobio i uporabnu dozvolu pa se čini da birokratskih prepreka za svečano otvorenje više neće biti.

– To je projekt koji je kruna ovog mandata. Kada se podvuče crta, vrijednost tog projekta je 90 milijuna kuna i to bez zemljišta koje je država dodijelila, a koje je procijenjeno na 40 milijuna kuna – naglašava Runjić.

Pored toga što je riječ o vjerojatno najmodernijem zdanju te namjene u Hrvatskoj, novi šibenski studentski dom i cjenovno će biti poprilično konkurentan. Naime, prema najavama dekana, cijene za smještaj u Palacinu, bit će identične onima koje su trenutno na snazi u Studentskom domu na Šubićevcu.

– Cijena smještaja u Palacinu bit će oko 80 eura, ne skuplja od toga. Odlučili smo se zadržati cijene jer nam nije cilj zarada, želimo privući buduće studente da upišu studij u Šibeniku. Standard i kvaliteta Studentskog doma na Šubićevcu u odnosu na Palacin su neusporedivi. Unatoč tome, donijeli smo odluku koju ćemo ispuniti. Cijene ostaju iste, ne želimo zarađivati na našim studentima – poručio je dekan.

Uz Palacin kao jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u gradu Šibeniku, radovi su se odvijali i na zgradi Veleučilišta gdje je, još lani, obavljena nadogradnja zgrade vrijedna 25 milijuna kuna.

Studij sestrinstva

– Osim razvoja infrastrukture, radilo se i na ovom stručnom dijelu. Nadam se da ćemo do ljeta dobiti dopusnicu za studij sestrinstva. U tijeku je postupak inicijalne akreditacije, zaposlili smo predavače, nabavili opremu za medicinske laboratorije. Vjerujem da će ishod biti pozitivan – optimistično će dekan, najavljujući daljnji razvoj studija na šibenskom Veleučilišta.

– Plan nam je negdje sredinom proljeća krenuti s izradom elaborata za novi studij iz polja računarstva. Osluškujemo potrebe tržišta, tako da su oba studija, i sestrinstvo i računarstvo na tom tragu. Ozbiljno se razmišlja i o studiju proizvodnog strojarstva. Šibenik je jedan od rijetkih gradova na obali koji nije u potpunosti zapostavio industriju, to trebamo iskoristiti – kazuje Runjić.

Sve što se do sada napravilo po pitanju infrastrukture, ali i razvoja Veleučilišta kada su studiji i kvaliteta istih u pitanju, teži ka postizanju, rekli bismo, ultimativnog cilja – a to je da šibensko Veleučilište dobije status Sveučilišta. Jedan od uvjeta za ispunjene tog cilja je da na Veleučilištu u statusu predavača ima 18 doktora znanosti.

– Sve infrastrukturne uvjete smo ispunili, studijski programi se razvijaju, a u posljednje četiri godine mog mandata broj doktora znanosti se udvostručio, s pet na deset. Još desetak kolega je na doktorskim studijima i vjerujem da ćemo vrlo brzo dostići brojku od 18, koliko je mislim potrebno. Mislim da neće biti prepreka, jer ako jedan Dubrovnik ili Koprivnica imaju svoja sveučilišta, a to su gradovi koji su po broju stanovnika jednaki ili manji od Šibenika, onda ne vidim razlog zašto bismo mi u toj priči bili zanemareni – naglašava Runjić.

Rad na kvaliteti

Šibenik – grad po mjeri čovjeka, kako često vodeći znaju kazati – mogao bi postati uskoro i grad po mjeri studenata. Broj studija se povećava, infrastruktura je došla na razinu koju nemaju i mnogo veći gradovi od Šibenika, a javni gradski promet nakon dugog niza godina je obnovljen. Preduvjeti su tu.

– Treba samo nastaviti raditi na kvaliteti, i postojećih, i studija koje tek planiramo uvesti. Ono što nije ostvareno u ovom mandatu, nadam se da ću imati priliku realizirati u sljedećem – zaključuje Runjić.