Nema popuštanja, nema ‘navlačenja‘ ocjena da bi se podebljao prosjek, nema lažne slike. Samo kvaliteta i put koji posve sigurno otvara vrata ne samo fakulteta, nego i prema vrhunskim kompanijama u kojima posao mogu naći praktički odmah nakon što se oproste od srednjoškolskih klupa.
Navikli smo da ovakve misli vodilje dolaze iz uglednih gimnazija koje su visoko podigle ljestvicu kriterija kada je u pitanju odabir i školovanje učenika u njihovim ustanovama. Ali, posljednjih godina – barem to možemo pratiti otkad smo uveli državnu maturu kao oblik vanjske provjere znanja - uz bok im beskompromisno staje sve više strukovnih škola koje izvrsnim postignućima svojih učenika dokazuju kako i ovaj pomalo podcijenjeni oblik srednjoškolskog obrazovanja nije "mačji kašalj". Razlog tome, uz druge prednosti, sigurno može biti i objektivnost te zadržavanje visokih kriterija u ocjenjivanju.
Kada je Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) prošli tjedan u bazi ŠeR (Školski e-Rudnik) objavilo detaljne rezultate prošlogodišnjih maturanata na ispitima državne mature, isplivalo je nekoliko zanimljivih podataka. U moru zavaravanja odličnim uspjesima i hiperinflacijom (super)odlikaša, osobito u osnovnim školama – a i te su usporedne ocjene navedene – izdvojeni su i primjeri dobre prakse kada je u pitanju podudarnost zaključnih ocjena na kraju srednjoškolskog obrazovanja i rezultata ostvarenih na državnoj maturi. Ukratko, MZO je dao usporedne prosječne zaključne ocjene maturanata iz svih srednjih škola (strukovnih i gimnazija) iz glavnih predmeta mature (hrvatski i engleski jezik te matematika) s prosječnim ocjenama koje su učenici istih tih škola postigli iz istih predmeta na državnoj maturi i to iz ispita više, A razine. Odstupanja su mogla biti najviše do pet posto.
Uz dužne čestitke svim gimnazijama i strukovnim školama koje su u tablicama istaknute kao primjeri takve dobre podudarnosti ocjena – a možemo to prevesti i kao primjere škola u kojima nastavnici daju realne i objektivne ocjene – navest ćemo one iz Dalmacije u kojima, vjerovali ili ne, ni u jednom promilu nema raskoraka između zaključnih ocjena na kraju srednje škole i rezultata na maturi. A riječ je, ponavljamo, o strukovnim školama!
Elektrotehnička škola iz Splita, uz Srednju školu "Hrvatski kralj Zvonimir" iz Krka, jedine su dvije srednje škole u Hrvatskoj čiji su maturanti imali identičan uspjeh iz matematike A razine na maturi i završnih srednjoškolskih ocjena. Dakle, podudarnost sto posto! Taj prosjek ocjena za maturante splitske Elektrotehničke škole u oba slučaja iznosi 3,19 što je čak i nešto više od državnog prosjeka za A matematiku na maturi koji je iznosio 3,12. Tehnička škola Šibenik imala je stopostotnu podudarnost prosječnih ocjena iz engleskog A razine na maturi s prosječnih ocjenama maturanata iz istog tog predmeta na kraju srednjoškolskog obrazovanja (4,04), dok su iz matematike ‘fulali‘ za samo 0,65 posto: prosječna ocjena na kraju srednje škole iz matematike bila je 2,73, a na maturi 2,71. Na kraju, u oba slučaja trojka, što nije loše s obzirom da se uspoređuje viša, A razina matematike.
-Naš cilj nije broj učenika, nego kvaliteta. To sam rekao svome kolektivu kada sam prije dvije godine postao ravnatelj – kratko i jasno govori Sanio Bečić, ravnatelj splitske Elektrotehničke škole, koja provodi četverogodišnje programe obrazovanja tehničara za računalstvo, tehničara za elektroniku i elektrotehničara.
-Naši nastavnici doista su realni u ocjenjivanju. A bude i zamjerki roditelja, nekima smeta što drže kriterije visoko. Nama iz osnovnih škola dolaze odlični učenici, ali taj, rekao bih pomalo lažni sjaj, kod nekih se nerijetko ugasi već u prvom polugodištu, osobito u matematici i fizici – prepričava ravnatelj Bečić koji je i sam bio đak te škole.
-Rekao sam učenicima, i stojim iza toga, da smo mi broj jedan strukovna škola u Dalmaciji – nema dvojbi za ravnatelja Bečića, a uspjesi njegovih učenika potvrđuju kako to nisu riječi bez pokrića. Nabrojimo samo neke: prema posljednjim objavljenim rezultatima međunarodnog PISA testiranja, prema ostvarenim rezultatima iz matematike bili su druga najbolja strukovna škola u Hrvatskoj. U protekle dvije godine imali su državne prvake iz matematike na razini B, što je, objašnjava, kategorija u koju ulaze sve srednje škole u državi, izuzev matematičkih gimnazija. Škola je lani dobila nagradu uglednog splitskog FESB-a jer je čak stotinu studenata koji su diplomirali na tome fakultetu u akademskoj godini 2021./22. došlo iz Elektrotehničke škole, što ih je svrstalo na sam vrh, a iza sebe su ostavili i III. splitsku gimnaziju (MIOC) i V. Gimnaziju "Vladimira Nazora". U posljednje dvije godine čak 95 posto maturanata Elektrotehničke škole upisalo je fakultete, a najviše njih – oko 85 posto – odlazi na FESB. Školi stiže i ogroman broj upita velikih kompanija za stipendiranjem i zapošljavanjem njihovih učenika odmah po završetku srednje škole, dakle s kvalifikacijom tehničara - nabraja dalje ravnatelj,
Kada je u pitanju interes za tu školu, navedimo da je prošle godine samo za 48 upisnih mjesta za tehničara za računalstvo stiglo 350 prijava. Zadnji upisani učenik na taj smjer imao je prosjek ocjena 73,5, dakle bio je odlikaš u osnovnoj školi. Već onima koji namjeravaju upisati tu školu u startu ne daju lažne nade da će se ‘lišo‘ provući kroz srednjoškolsko obrazovanje.
-Na Danu otvorenih vrata u našoj školi prve subote u lipnju, kada osmašima predstavljamo naše programe, jasno im dajemo do znanja da ne očekuju kako će im školovanje ovdje biti lagano i jednostavno. Bude zahtjeva roditelja da se kriteriji smanje, kažu da smo preteški. Evo, i početkom ove školske godine pet učenika prvih razreda se ispisalo jer im je bilo teško, osobito matematika. Ali, s tim ne bismo postigli ono što nam je cilj: kvaliteta i izvrsnost u obrazovanju – zaključuje ravnatelj Sanio Bečić.
Na istom tragu su i razmišljanja ravnatelja šibenske Tehničke škole Josipa Belamarića, u kojoj se učenici školuju u četverogodišnjim strukovnim programima za strojarskog računalnog tehničara, tehničara za brodostrojarstvo, elektrotehničara i arhitektonskog tehničara.
-Jesu li naši nastavnici realni u ocjenjivanju? Nadam se da jesu. A i ja sam pomalo strog, tražim da sve bude ‘po PS-u‘, dakle kvaliteta i stručnost – pomalo u šali govori ravnatelj Belamarić, zadovoljan što su rezultati državne mature pokazali koliko je ocjenjivanje u njegovoj školi objektivno. Velika je prednost, dodaje, što barem zasad škola nema problema s nestručno zastupljenom nastavom, kako iz strukovnih predmeta, tako i općih poput matematike i fizike, s čijim se nedostatkom kadra muče brojne škole u Hrvatskoj.
-Imamo dobre i kvalitetne profesore, ali i dobre učenike. Od 99 lanjskih maturanata iz strukovnih škola koje je nagradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja za postignuti uspjeh na državnoj maturi, četvero je iz naše škole. Imali smo i državnog prvaka iz engleskog jezika, a na državnom Hackathon informatičkom natjecanju naši su učenici prvi u posljednje dvije godine – nabraja neke od uspjeha škole ravnatelj Belamarić. Problema nemaju ni s upisima, redovito su popunjeni u prvom roku, učenike posao također čeka odmah po završetku srednje škole, ali njih između 80 i 90 posto upiše fakultete. Zanimljivo je i da je Tehnička škola iz Šibenika, podsjetimo, prva srednjoškolska ustanova proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora, imaju fotonaponsku elektranu na krovu snage 10 kw. Tijekom ove školske godine projekt će se razviti zahvaljujući norveškom fondu koji je osigurao sredstva, te će škola kao nositelj dobiti novu od 100 kw, a u projekt će biti uključene i još tri škole iz Knina te Dom za starije i nemoćne osobe – Cvjetni dom Šibenik.
-Nama je bitna kvaliteta, a za to velike zasluge imaju naši profesori koji su stručni i drže kriterije. Drago nam je što se kvaliteta strukovnog obrazovanja diže uz godine u godinu – poručuje ravnatelj šibenske tehničke škole.