Dogodilo se i to! Šibenska Gimnazija Antuna Vrančića, na koju svake godine jurišaju horde šibenskih odlikaša, ove je godine ostala nepopunjena nakon ljetnog upisnog roka. Čak 18 slobodnih mjesta u jezičnoj i klasičnoj gimnaziji čeka učenike u jesenjem roku koji će biti raspisan sredinom kolovoza. Iako ova gimnazija, kao uostalom i sve šibenske strukovne škole, ove godine prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja nije ušla među 40-ak najpoželjnijih srednjih škola u Hrvatskoj gledajući omjer ponuđenih slobodnih mjesta i prvog izbora učenika, prijašnjih godina svi bi gimnazijski smjerovi bili popunjeni već na prvom, ljetnom roku.
Ovakva situacija ipak nije iznenađujuća za ravnatelja Zorana Smolića. Lani je, reći će, ponovo uveden bodovni prag, a ove godine minimalan broj bodova za upis u Gimnaziju Antuna Vrančića podignut je na 60. No, svi upisani znatno su ga premašili, pa je, primjerice, zadnji s rang-liste u matematičkom smjeru donju granicu "prešišao" za čak 12, 5 bodova. Drugim riječima, Gimnaziju su opet upisali sve sami odlikaši, ali ih, čini se, nije bilo dovoljno za tražene visoke kriterije.
- Ne mogu reći da sam jako zadovoljan. Zadovoljan sam što ćemo, gledajući strukturu upisa, zadržati kvalitetu i mislim da Gimnazija treba biti jamac kvalitete obrazovanja u Šibeniku. Mogli smo i mi popuniti sva mjesta da smo ukinuli bodovi prag. Ali ne želim puniti kvote, jer mislim da je poštenije staviti prag i djeci otvoreno poručiti ovo je teško i ako za to niste spremni, bolje da se ne upišete. Bolje i to nego da se djeca ispisuju na polugodištu. Zašto im uništavati budućnost, stvarati traume i frustracije zbog neuspjeha? Bolje da izaberu druge programe i škole koje im više odgovaraju – smatra Smolić, napominjući kako vjeruje da se ni na jesen svih 18 slobodnih mjesta neće popuniti, jer neće biti dovoljno kandidata koji će moći ispuniti potrebne kriterije.
- Djece je inače sve manje, a mislim da više nije ostalo ni toliko kvalitetnih učenika. Čujete, odlikaši su se upisivali i u druge škole: Medicinsku, Tehničku, Ekonomsku... Vidjet ćemo koliko je još kvalitetnih ostalo - misli Smolić.
Ali nije samo šibenska Gimnazija podigla ljestvicu na visokih 60 bodova. Toliki je prag bio i za uvijek atraktivne hotelijere, četverogodišnji program Turističko-ugostiteljske škole koji je sa svoja obvezna tri strana jezika privlačan mnogima koji misle kasnije studirati jezike.
- Upisali smo 22 učenika u hotelijerski smjer, a upisali bismo ih i tri puta više da smo imali mjesta. Toliki je, naime, bio interes. Za to zanimanje vlada uvijek veliko zanimanje, pa ni ovogodišnje utoliko nije iznenađujuće. U prvi razred upisali smo još 40 kuhara i 14 konobara i za to nam je zanimanje ostalo još pet slobodnih mjesta. Lani su nam konobari bili popunjeni, ali je korona očito napravila svoje – smatra ravnateljica Turističko-ugostiteljske škole Senka Dodig koja već godinama sustavno radi na promociji važnosti obrazovanja turističkih kadrova i obrazovnih programa koje škola nudi.
Među ostalim, pokrenut je program Konobari kao zvijezde gdje se u suradnji s uglednim ugostiteljima i šibenskim hotelima, učenicima nudi stjecanje novih iskustva i učenje od najboljih.
- Šibenik je posljednjih godina doživio turistički uzlet i situacija se na tržištu mijenja. Svi misle da mogu biti konobari, ali, ja bih rekla, svi mogu držati tacnu. Potreba za kvalitetnim kadrom postoji, a time bi se podizala i kvaliteta destinacije.. Konobar danas, osim posluživanja gosta, mora znati dobro jezike, predstaviti kuharstvo... Zato se i zalažem za uvođenje drugačijeg, četverogodišnjeg programa, kakav postoji u svim županijama, osim u Šibensko-kninskoj. To je smjer hotelijer-ugostitelj koji učenike obrazovao za rad na recepciji, poslove kuharstva i posluživanje. Takav kadar dobro bi došao i za male boutique hotele kakve imamo u Šibeniku. Naravno, sve bi bilo drugačije, a time i učenicima privlačnije, da imamo sezonu koja duže traje, da je više stalnih sezonaca i da hoteli rade cijelu godinu – rekla je Dodig.
Šibenski osmaši odlikaši i ove godine rado su se upisivali i u farmaceute.
- Upisali smo 24 farmaceuta, a to je zanimanje kao svoj izbor navelo 158 učenika. Također, popunili smo i svih 23 mjesta u laborantima, a medicinske sestre opće njege upisalo je 26 učenika – zadovoljno će ravnateljica Medicinske škole Aleksandra Altunin Acalin.
Nitko neće u prodvače
Problema s upisima sve manje imaju šibenske strukovne škole s trogodišnjim programima. Više je razloga tomu, među ostalim i činjenica da se broj mjesta u srednjim školama već neko vrijeme usklađuje s brojem završenih osmaša, a nekima su mamac i više nego pristojne stipendije. Ipak, neke situacije i trendovi nisu lako objašnjivi.
Srednja strukovna škola, primjerice, od planiranih 88, u prve razrede upisala je 73 učenika i sva zanimanja popunjena su, osim prodavača. U ljetnom roku upisalo se svega pet učenika od planiranih 20, pa je za jesen ostalo čak 15 slobodnih mjesta. Ravnatelj Dražen Smolić ne može pronaći objašnjenje za to. Slično je bilo, kaže, i lani premda je i to zanimanje obuhvaćeno dualnim sustavom, što znači da je znatno povećan broj sati prakse negoli je to bilo prije, a omogućena je u gotovo svim najvećim trgovačkim lancima u Šibeniku, stranim i domaćim.
Susjedna Industrijsko-obrtnička škola jesenji upisni rok dočekuje sa svega dva slobodna mjesta i to u plinoinstalaterima. Prošlo je vrijeme kada nitko nije htio u obrtnike, smatra ravnatelj Zoran Živković. Promijenio se i imdiž škole, uključila se i u velike europske projekte, redovito se održavaju Dani otvorenih vrata i radi na promociji škole.
- Mislim da je naša škola dosegnula dno i sada se lagano dižemo. Godine 2000. imali smo 450 učenika. Kada je uvedena državna matura, 2014. taj se broj skoro prepolovio – na 245. Sada imamo 280 učenika. Preklani nam je za drugi upisni krug ostalo 15 slobodnih mjesta, lani nijedno, jer je bilo nešto više završenih osmaša, a ove dva slobodna mjesta. Automehatroničar, elektroinstalater, brodostrojar, vodoinsalater i instalater grijanja i klimatizacije tražena su zanimanja. Tu nam dolaze i vrlo dobri, pa čak i odlični učenici. A vjerujem da ta zanimanja atraktivnim čini i to što Ministarstvo gospodarstva osigurava stipednije koje su s 800 kuna porasle na 1 600 – zaključio je Živković.