Dubravu trese visoki napon: Ne želimo šesti dalekovod!

U Dubravi vrije, a moglo bi i propištati kao u ekspres loncu ako trasa novog dalekovoda od trafostanice u Bilicama do Trogira bude izgrađena onako kako je planirano i već određeno lokacijskom dozvolom koju je HOPS-u (Hrvatski operater prijenosnog sustava iz HEP-ove grupe) još lani izdalo resorno ministarstvo.

Gotov čin

Dubravljani su za to saznali tek zadnjeg dana kolovoza, kada je Odjel za imovinsko-pravne poslove Državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji u mjestu sazvao sastanak s vlasnicima zemljišta. Do kraja godine slijedi izvlaštenje na svim parcelama gdje su predviđena mjesta za stupove i prolazi gotovo sedam kilometara trase dvostrukog, 110-kilovoltnog dalekovoda za što je proglašen državni interes, a u Dubravi osjećaju da su stavljeni pred gotov čin. Ne samo zato što bi to bio čak šesti dalekovod koji u zadnjih pola stoljeća presijeca njihovo naselje, nego ih ni gradska uprava, a niti HOPS uopće nisu obavijestili što je u pripremi, premda službenu informaciju o tome poglavari imaju od prosinca prošle godine. Doduše, Grad nije stranka od koje se u ovome slučaju traži suglasnost i formalno je obavijest bila izvješena na oglasnoj ploči, međutim Tome Grubišić, predsjednik Mjesnog odbora Dubrava, poput svojih sumještana, zamjera gradskoj upravi što o tome nije obavijestila mjesno vodstvo.
– Gradi se na našoj zemlji, a mi za to doznajemo posljednji!? Ako je obavijest na oglasnoj ploči u Šibeniku dovoljna za toliko važan zahvat u našem, također gradskom prostoru, onda je to smiješno – odrješit je Grubišić. Ne pristaju na još jedan dalekovod, makar jednokratna naknada za ograničenje prava korištenja zemljišta bila milijunska, što, naprotiv, nije – i unatoč tome što je već zgotovljena lokacijska dozvola za trasu.

Udar na turizam

– To je za Dubravljane previše, jer je riječ o zauzimanju parcela koje su svrstane u poljoprivredno i građevinsko zemljište i s time će izgubiti tržišnu i uporabnu vrijednost – argumentira Grubišić. Podvlači da nisu protiv dalekovoda, svjesni su da je dobra opskrba strujom potrebna Trogiru, no zahtijevaju da se pruža drugom trasom, dalje od kuća i površina na kojima se naselja. Predlažu obod brda Burnjak pod borovom šumom i makijom, južno prema Šibeniku, ili koridor uz autoput, gdje je zemlja mahom državna.
Ne čudi što su jednako nepokolebljiv stav zauzeli i vlasnici parcela u velikoj većini, kako se pokazalo na spomenutom sastanku, jer se Dubrava, jednako kao i cijeli šibenski gradski pojas užurbano turistički razvija i postaje zonom obiteljske stambene izgradnje. Tu je već uređeno 15 luksuznih kuća za odmor s bazenima, a planiraju se i nove, u Dubravu se vraćaju mladi, a za njima dolaze i njihovi prijatelji, kupuju kuće i terene... Zato stanovnici ovog šibenskog "countrysidea" smirenoga života, uronjenog u pitomu prirodu nipošto neće dopustiti da novi dalekovod zaustavi razvoj Dubrave u tom pravcu.

Uništit će nam život

Slučilo se da su, kada smo zakazali fotografiranje za Šibenski list, na teren ujutro izišli vještaci za procjenu vrijednosti zemljišta, te su naišli na jednak odgovor svih domaćina. "Eksplodirao" je Facebook i na dogovorenome mjestu u Južnim Škugorima poslijepodne se okupilo tridesetak Dubravljana i vlasnika parcela, spremnih objasniti svoje protivljenje. I na tome mjestu dobro se vidi muka Dubravljana: od žica dalekovoda ne vide nebo ma gdje se okrenuli, a na obodu Orlovače, na sjeveroistoku, nanizale su se elektrovjetrenjače.
Ivanki Erak trasa dalekovoda dijagonalno prolazi zemljištem od 40 tisuća četvornih metara koje je podijeljeno u poljoprivrednu i građevinsku zonu. Tvrdi da s postavljanjem dalekovoda tu više neće biti života – bavi se turizmom, obitelj iznajmljuje kuću s bazenom, a loše iskustvo s dalekovodom već godinama proživljava i u svome vinogradu. Budući da strujni kabeli idu u istom pravcu s redovima loze, uslijed induciranog napona tresla bi ih struja kada bi dodirnuli žice u vinogradu, te su drvene stupove trebali zamijeniti metalnim. K tome, loze u širini dalekovoda slabije rađaju i suše se: prema tome, elektromagnetsko polje je jako i sigurno nije dobro za zdravlje, konstatira Erak.

Koliko nas zrače?

Stup novog dalekovoda predviđen je i u dvorištu Ane Antunac, a o kakvoj je instalaciji riječ svjedoči podatak da mu je površina baze s betonskim postamentom stotinu četvornih metara! Od toga je s lijeve i desne strane obvezan 10-metarski zaštitni koridor, jednako kao i ispod zračne trase i za to se zemljište, na kojem se ništa više ne smije graditi, propisuje naknada koju utvrđuju vještaci. Iznosi 20 posto od procijenjene tržišne cijene, isplaćuje se jednokratno, a vlasnike blokira zauvijek! I sigurno nije dobro za zdravlje, uvjerena je Antunac koja će poduzeti sve da se izmjeri elektromagnetsko polje i utvrdi vrijednost zračenja. Za sve to treba im potpora gradske uprave i županije, a nije isključeno ni angažiranje odvjetnika, ističe Tome Grubišić. Zasad, navodi, imaju usmeno obećanje da će Grad, koji "o tome zapravo ne zna ništa" – kako mu je odgovoreno na nedavni zahtjev za žurni sastanak – stajati uz njih.