Nakon potresa na području Petrinje, Siska i Gline posljednjih se dana otvaraju goleme rupe u zemlji pri čemu se dodatno ugrožavaju neke kuće i staje. Mještanima je u Brestu Pokupskom, mjestu sjeverno od Petrinje, dva metra u zrak šikljala voda iz zemlje.
“Ima nekoliko pojava povezanih s potresom, jedna od njih je likvefakcija, kad dolazi do propadanja na muljevitom tlu. Ako je tlo pješčano, močvarno, ako potres dodatno zatrese, moguće je da objekti utonu ili se nagnu. Ono što se događa povezano je s činjenicom da se radi o močvarnom, pjeskovitom tlu koje i inače bez potresa u kišnim vremenima pokazuje poplave”, objasnio je seizmiolog Krešimir Kuk za televiziju N1. Kazao je da potresi dodatno aktiviraju i pojačavaju klizišta. Često se, kaže, inače aktivna klizišta jače aktiviraju zbog trešnje.
Kuk je upozorio i kako naši zavodi, nažalost nemaju opremu za detaljno, znanstveno praćenje posljedica potresa.
“Potresi su neponovljiv prirodni eksperiment pa je tendencija kad se aktivira područje, da se to maksimalno iskoristi u smislu da se zabilježi sve što god je moguće. Naša količina instrumenata je ispod bilo kakve norme, lovimo i analiziramo većinu potresa, ali za kvalitetnija znanstvena istraživanja to je nedostatno. U Italiji je postavljeno više od 2.000 dodatnih instrumenata na područjima koja su pogođena potresom. Mi nemamo instrumente pa ni ljude koji bi to obavili, to će se u budućnosti pokazati kao šteta – naveo je Kuk.
I seizmolog Ivica Sović također se osvrnuo na nastajanje rupa u zemlji. Kazao je kako u područjima uz rijeku Kupu i Savu ima jako nakvašenog tla. Kada se dogodi potres onda dolazi do kompaktiranja pijeska, propadanja zemlje.
- Ono što je bilo čvrsto tlo, mokri pijesak, sada postaje tekućina. Ta tekućina se može ponašati i tako da izbije na površinu. Takav slučaj bio je u selu Brest. Tamo je pukla zemlja i izbacio se pijesak na površinu, pa je to izazvalo pucanje nekih kuća, koje su potom neuporabljive, kazao je Sović za HRT.
Geolozi pokušavaju izračunati maksimalnu magnitudu potresa koja se može dogoditi u Hrvatskoj.
"Što se tiče zagrebačkog područja predviđeno je 6,5, ali to ne znači da će se i dogoditi ta magnituda već da može biti nekoliko slabijih potresa i da se ne aktiviraju u cijeloj duljini - napomenu ije Sović objašnjavajući kako živimo na trusnom području gdje stalno moramo biti spremni na potrese.
„Potres magnitude od 5,5 na zagrebačkom području bio je prilično jak potres, ali možemo očekivati i jači. Zato se moramo i spremiti. Ne možemo reći kada će to biti, ali možemo očekivati potres do magnitude 6. To znači da bi bio bar još 10-ak puta jači od onoga koji je bio u ožujku, izjavio je Sović.
U slučaju tako jakog potresa, zgrade koje su građene nakon 1963. godine, u kojima su ugrađeni neki elementi aseizmičke gradnje, preživjele bi. „Ako već ne bi bile neoštećene, bile bi dovoljno čitave da ne ubiju ljude u njima'', naglasio je seizmolog.
Isto navodi i njegov kolega Tomislav Fiket.
„Mi smo najavljivali da će serija nažalost potrajati i da su mogući potresi i preko magnitude 5 prema Richteru, ponovio je i seizmolog Tomislav Fiket.
Podrhtavanja će trajati, napominje, barem godinu dana.
- Nadamo se da je na petrinjskom području za taj rasjed to bio najjači udar i da slijedi smirivanje. Ono što želimo čuti da se na području Hrvatske neće dogoditi u skorije vrijeme nijedan jači potres, nažalost mi seizmolozi to ne možemo reći, ta opasnost nije isključena – zaključio je Fiket.
Predviđanje potresa
Odgovarajući na pitanje kada bi se moglo predviđati potrese, seizmolog Ivica Sović za HRT je kazao da je promjena elektromagnetskog polja uočena kod nekih potresa, a kod drugih nije.
- Neki potresi nastaju u granitnim stijenama, a neki u karbonatnim, kao što su naši potresi u Dinaridima. Tamo su karbonati debeli do 11 km dubine. Ako nastane u karbonatu nema ništa što bi moglo proizvesti elektromagnetsko polje. No ako nastane u granitu onda bi možda mogao kvarc izazvati neke efekte, ali to još nije dokazano. Prema tome, ta je metoda krajnje nesigurna, rekao je.