StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetBUNTOVNA PROFESORICA

Neformalna liderica prosvjetnog pokreta otpora kritizira: Vlada za 300 auta ima, a za naših 300 kuna nema! Štrajkat ću sve dok ne prođe Brexit ili Turska ne uđe u Europsku uniju!

Piše Diana Barbarić/SD
19. studenog 2019. - 17:02

Štrajkat ću dok ne prođe Brexit ili Turska ne uđe u Europsku uniju. Ovo je prvi štrajk koji ja pamtim da smo toliko jedinstveni... a ono što taj štrajk hrani je kronično nezadovoljstvo konstantnim desetljetnim zanemarivanjem obrazovnog sustava.

Ljudima je dosta i sad smo našli konačno platformu na kojoj ćemo se izboriti da se, ako ništa drugo, malo poradi na našem dostojanstvu.

Očito se u Hrvatskoj dostojanstvo ne može drugačije valorizirati osim kroz novac.

Rečenice su to koje se ovih dana, s neskrivenim ponosom, ponavljaju u školskim zbornicama po cijeloj Hrvatskoj. Izgovorila ih je u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” Ivana Valjak Ilić, profesorica njemačkog jezika, koja se prometnula u neformalnu heroinu borbe hrvatskih prosvjetnih radnika.

Totalna obustava

Napokon netko tko nas dostojno predstavlja, komentirali su mnogi nastavnici, zadovoljni što je u njihovo ime javno progovorila “jedna od njih”.

Dakle, ne neki “odnarođeni” činovnik iz Ministarstva, ne neki vječiti sindikalni lider koji je i zaboravio kako učionica izgleda, nego, za promjenu, osoba koja zaista radi u školi sa stvarnim učenicima i svim izazovima ovoga zahtjevnog i važnog posla.

Ova rođena Zagrepčanka je deset godina radila kao učiteljica njemačkog jezika u Osnovnoj školi “Dubrava” u Dubravi kod Vrbovca, gdje je i napredovala u zvanje mentora. Od siječnja radi kao nastavnica njemačkog jezika u Srednjoj školi Vrbovec.

Dakle, ovladala je materijom, ima iskustvo rada i u osnovnoj i srednjoj školi.

Za danas je, dakle, najavljen totalni štrajk u svim školama u Hrvatsko i izvjesno je da će velika većina prosvjetnih radnika sudjelovati iako im se štrajkaški dani od 15. studenoga neće plaćati. Pitali smo Ivanu Valjak Ilić zbog čega učitelji tako ustrajno štrajkaju i što tih 6,11 konkretno znači u kunama? Kolika je to mjesečna povišica? Sto, tristo, tisuću kuna?

– Povod štrajku je nerazmjer koeficijenata osoba koje rade u obrazovanju s obzirom na stručnu spremu, i to većinom visoku stručnu spremu, i koeficijenata drugih javnih službi. Rastom od 6,11 posto te bi razlike bile manje i plaća za rad pravednija, osobito u svjetlu brojnih novih poslova i obveza koje smo od ove školske godine dobili frontalnim uvođenjem kurikularne reforme, takozvane Škole za život.

Teško je precizno reći koliko bi to iznosilo u kunama, jer neto iznos plaće, ona brojka koju svatko od nas dobije na svoj račun na kraju mjeseca, ovisi o mnogo faktora – prvenstveno prirezu i poreznim olakšicama u vidu uzdržavanih članova obitelji, te stažu, prekovremenim satima, dodacima za smjenski rad, napredovanju i slično...

Ali možemo s popriličnom sigurnošću reći da bi se radilo o tristotinjak kuna mjesečno, kuna gore ili dolje, ovisno o nabrojenim faktorima – tumači nam profesorica Valjak Ilić.

Štrajk je, objašnjava nadalje, počeo s materijalnim zahtjevima jer, zakonski gledano, jedino se zbog materijalnih prava može štrajkati. To je artikulirano kroz traženje izjednačavanja koeficijenata s drugim visoko obrazovanim stručnjacima u okvirima javnih službi.

– No, od početka štrajka se namjerno manipulira ovim podatkom kako bi se u javnosti prikazalo da pohlepni učitelji štrajkaju “za kunu više” i traže kruha preko pogače. Svojim štrajkom želimo da Vlada adekvatnim koeficijentom valorizira složenost i važnost učiteljskog posla za hrvatsko društvo – jasna je Valjak Ilić.

Duboko nerazumijevanje

Ističe kako im motivacija za nastavak štrajka dolazi i iz nagomilanog nezadovoljstva i to zbog višedesetljetne nebrige nadležnih za hrvatski sustav odgoja i obrazovanja, žmirenja na sve probleme koje godinama ističemo, poput inflacije odlikaša, anonimnih prijava, nasilja po školama, nekriterijskog upisa u srednje škole... a brojne ponižavajuće izjave vladajućih u kojima izražavaju nerazumijevanje za motive štrajka samo ga još više potpiruju.

– Potez u kojemu ima novca za povećanje osnovice svim javnim službama, a nema nekoliko puta manjeg iznosa kojim bi se nama povećali koeficijenti, pokazuje duboko nerazumijevanje važnosti obrazovanja i uloge koju u provođenju reforme i obrazovanju naše djece imaju zaposleni u tom sustavu.

Evo, baš je neki dan objavljena informacija da je Vlada kupila 300 novih službenih vozila. Dakle, za takve stvari se ima, ali za prosvjetu se nema.

Šestpostotnim povećanjem osnovice svim javnim službama razlika između plaća visokoobrazovanih zaposlenika u školi i drugim javnim službama neće se smanjiti. Ona će se još dodatno povećati.

Znate li da, primjerice, knjižničar u visokom obrazovanju ima koeficijent 1,4, dok je onom zaposlenom u školi koeficijent 1,32? Za istu stručnu spremu i istu vrstu radnog mjesta! – konkretna je profesorica Valjak Ilić, koja drži da bi se izjednačavanjem koeficijenta jasno dalo do znanja kako obrazovanje djece nije najsporednija djelatnost u Hrvatskoj.

Također, pita ona, koga to političari lažu kad tvrde da im je odgoj i obrazovanje prioritet kad se, s jedne strane, toliko opiru povećanju koeficijenta složenosti poslova za učitelje, a s druge strane, bez protesta su korigirali koeficijente drugih državnih i javnih djelatnika čak četrnaest puta u posljednje tri godine. Zadnji puta koeficijente Državnog inspektorata prije samo nekoliko dana.

Imamo pravo glasa

Pitamo je boji li se da će najava da se štrajk neće plaćati obeshrabriti dio njezinih kolega i hoće li sindikati nadoknaditi taj novac iz svojih budžeta?

– Najavljeno neplaćanje dana provedenih u štrajku moglo bi možda demotivirati zanemariv broj kolegica i kolega, no jedinstvo između svih strukovnih sindikata i grupa na društvenim mrežama je toliko jako, da vjerujem da ćemo ustrajati i dalje. Ovakva odlučnost i složnost nezapamćena je u prosvjetarskim krugovima – tvrdi naša sugovornica.

Za nju je, kaže, sporedno hoće li sindikati svojim članovima platiti te dane iz svojih štrajkaških fondova, jer, kako kaže, ne štrajkaju u ovom trenutku samo za tih tristotinjak kuna, nego za poštovanje koje nam sve vlasti u zadnjih 20 godina uskraćuju.

– Po pitanju poštovanja ne postoji kompromis. Ili ga imaš, ili ga nemaš – kategorična je Valjak Ilić.
Koji su vaši prijedlozi? Kako riješiti ovu situaciju u kojoj, čini se, svi gube, pitamo ovu profesoricu.

– Budući da nam predstoji predsjedanje Europskom unijom i predsjednički izbori, a svi mi koji radimo u obrazovanju imamo pravo glasa, vjerujem da će ovome svemu brzo doći kraj i da će se naši zahtjevi ispuniti.

Lijepo je znati da je proračun za obrazovanje porastao, no želimo to vidjeti i na svojim platnim listama u rubrici koeficijent.

Ovako, deklarativna briga za obrazovanje ostaje samo floskula koju koriste oni koji na tome žele zaraditi političke bodove – zaključuje naša sugovornica.

Zašto je više nastavnika, dok je učenika sve manje?

U javnosti se, kao argument da nastavnici traže previše, često ponavlja kako je posljednjih godina znatno narastao broj nastavnika, a da je broj učenika sve manji i manji.

Ivana Valjak Ilić tvrdi da su brojke takve jer je dodatan broj učitelja zaposlen zbog uvođenja stranog jezika učenicima razredne nastave, kao i uvođenja vjeronauka prije 27 godina.

Istaknula je i kako je broj nastavnika veći i iz razloga što je u redovnim školama sve više djece s teškoćama u razvoju, a takvi razredi moraju biti manji, kako biste se djetetu s teškoćama mogli kvalitetno posvetiti.

- Također, broj djece se smanjuje, ali broj strukovnih programa je ostao isti, čak se i povećao, a za svaki program morate imati stručnog nastavnika.

Ako imate, recimo, jedan razred za struku "tehničar fine mehanike", onda je svejedno ima li u razredu 25, 15 ili 8 učenika. Profesora morate imati.

I u otočnim i seoskim školama broj djece drastično opada, ali opet, te škole i te razrede morate imati- tvrdi prof.Valjak Ilić.

Nastavnici organizirano

Ivana Valjak Ilić je zadnjih deset godina aktivna u skupini prosvjetara kojima je stalo do promjena u sustavu, a sve je počelo na forumu za učitelje i nastavnike.

Kasnije su se, kaže nam, njihove aktivnosti premjestile na društvene mreže, pa je tako još 2009. godine osnovan Forum za nastavnike i učitelje od kojeg je nastalo sve ostalo: na Facebooku od 2011. imaju i grupu Nastavnici.org koja okuplja gotovo 15.000 prosvjetara, a neko vrijeme bila je aktivna i službena udruga.

Ona je ujedno i koordinatorica Mreže Nastavnici organizirano.

Upravo je umrežavanje preko društvenih mreža i razmjena iskustava mnoge nastavnike ohrabrilo u borbi za bolji standard, a vjetar u leđa im daje i novonastala Facebook grupa "Podrška roditelja nastavnicima u štrajku", kojoj je u samo nekoliko dana pristupilo više od 20.000 ljudi.

27. travanj 2024 04:51