StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetšekeli iz izraela

Mogu li Hrvati raditi na daljinu i zaraditi 8000 eura? Razgovarali smo sa stručnjacima, kažu da je moguće, ali postoji kvaka

Piše Adriano Milovan
17. prosinca 2019. - 12:56

Hrvatskim IT stručnjacima otvara se mogućnost rada “na daljinu” za izraelske poslodavce u segmentu kibernetičke sigurnosti i sličnim poslovima, za što bi mogli primati plaću i do 8000 eura u bruto iznosu.

Pozadina je to najave koju je Kolinda Grabar-Kitarović, aktualna predsjednica i predsjednička kandidatkinja u utrci za novi mandat na Pantovčaku, dala u nedjelju, a koja je prilično iznenadila hrvatsku javnost.

– Tvrdim da se to može jer već imam dogovore s nekim državama da Hrvati odu na obuku negdje drugdje i da se vrate u Hrvatsku, da rade preko interneta u nekoj drugoj državi, a u Hrvatskoj zarađuju 8000 eura. Zamislite što to znači za naše mlade – poručila je Grabar-Kitarović na svom predizbornom skupu u Osijeku, ne ulazeći u detalje.

Projektno zapošljavanje

Međutim, iz krugova njezinih suradnika doznajemo da je Grabar-Kitarović mislila upravo na suradnju s Izraelom. Naime, upravo o mogućnosti da mladi hrvatski IT stručnjaci odu na obuku u Izrael Grabar-Kitarović je, kaže naš sugovornik, u srpnju razgovarala s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, a u rujnu su predstavnici Hrvatske i Izraela potpisali i sporazum o suradnji protiv kibernetičkih prijetnji, čija se šteta u svijetu godišnje procjenjuje na oko 500 milijardi eura. Ideja je, kako doznajemo, da mladi IT stručnjaci iz Hrvatske odu na obuku u Izrael te da se potom vrate u Hrvatsku i odavde rade za izraelske poslodavce. Neto plaća za takav tip posla iznosi 4500 do 5000 eura, što se u bruto iznosu, u hrvatskim prilikama, penje na oko 8000 eura.

– Izraelci imaju velike potrebe za IT stručnjacima, a njihove su tvrtke sklone “outsourcingu” – pojašnjavaju u timu Grabar-Kitarović.

Iako su stručnjaci s kojima smo razgovarali iznenađeni najavama Grabar-Kitarović o radu na daljinu za 8000 eura, mnogi kažu da to nije nemoguće. No, pritom upozoravaju da takvi poslovi nisu klasičan rad, već projektno zapošljavanje, što znači da traju koliko i projekt za koji su angažirani. Također, nerealno je, ističu, očekivati da bi takav tip rada, a posebno za takve iznose, postao masovna pojava.

Stručnjaci pritom navode dva područja u kojima je moguće ostvariti takva primanja radeći od kuće. To su politički i ekonomski intelligence i IT sektor. No, dodaju, veliko je pitanje koliko Hrvatska uopće ima kadrova koji su sposobni obavljati takve poslove, tim više što im za vratom puše znatno jeftinija – ne nužno i manje kvalitetna! – konkurencija iz Indije i drugih zemalja u razvoju.

– U osnovi, riječ je o projektnom zapošljavanju, dakle ne o stalnom poslu. U nekim segmentima, kao što je industrijska špijunaža, može se zaraditi i znatno više od 8000 eura. Sve ovisi o tome koliko se duboko istražuje i što se otkrije te kako se analizira – kazao nam je Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, kada smo ga pitali za komentar izjave Grabar-Kitarović.

Spašavanje tvrtki

Dodaje kako su posebno dobro plaćeni poslovi projektnog spašavanja tvrtki, u kojima se može zaraditi i 100 tisuća američkih dolara, pa i više. Sve, naravno, ovisi o tome koja se tvrtka spašava i kakve se informacije i rješenja nude. Ipak, jasno je da je takvih poslovnih prilika razmjerno malo, odnosno da takav oblik angažmana hrvatskih stručnjaka ne može biti masovan.

I Damir Novotny, ekonomski analitičar, ističe da je rad na daljinu sve izraženiji u razvijenijim društvima. To se posebno odnosi na IT sektor.

– U zemljama u našem okruženju postoji velika potražnja za programerima i tu hrvatski stručnjaci sigurno imaju priliku – ističe Novotny. Upozorava, međutim, da su plaće u IT sektoru ipak manje od 8000 eura.

– U velikim IT kompanijama danas dvostruko više ljudi radi na daljinu, nego na fiksnim radnim mjestima. No, tu je uglavnom riječ o projektnom zapošljavanju – napominje Novotny.

Kako god, rad na daljinu sve će više obilježavati tržište rada u budućnosti, govorili predsjednički kandidati o tome ili ne.

EU statistika: Porast broja zaposlenih kod kuće

Prema podacima EU statističara, u Uniji je na daljinu u 2017. godini radilo pet posto zaposlenih od 15 do 64 godine, a ta je brojka porasla u 2018. godini na 5,1 posto.

Članica Unije u kojoj je rad na daljinu najviše zastupljen je Nizozemska, u kojoj je 2017. godine od kuće radilo 13,7 posto zaposlenih, a lani je taj udio porastao na 14 posto.

S druge strane, u Hrvatskoj je na daljinu 2017. godine radilo samo 1,4 posto zaposlenih, a isti smo udio imali, prema podacima Eurostata, i lani. To je jedan od najmanjih udjela rada na daljinu u Uniji.

Inače, najmanji udio zaposlenih koji rade od kuće u ukupnom broju zaposlenih u EU-u ima Bugarska, samo 0,3 posto.

26. travanj 2024 03:30