Francuzima će prvog veljače poskupjeti električna energije četiri posto umjesto 35 posto, a od strujnog šoka spasila ih je intervencija vlade koja se odrekla svojih prihoda da bi ograničila poskupljenje kilovatsati.
Od početka veljače do prvog svibnja Mađarima će cijene šećera, pšeničnog brašna, suncokretova ulja, svinjskog buta, pilećih prsa i mlijeka s 2,8 posto masti biti zamrznute na onoj razini koju su dosegnule sredinom listopada prošle godine.
U Hrvatskoj se spominje kako bi od 1. travnja energenti za kućanstva mogla poskupjeti, a iz Vlade obećavaju da cijene plina neće skočiti oko 70 posto koliko se najavljuje. Jedni djeluju, drugi u tišini snuju. Važu, mjere, razmišljaju i planiraju. Ovo prvo ide na račun Francuza i Mađara, a ovo drugo na račun Markova trga. Kako je to neki dan Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, izjavio da u Vladi ne "sjede prekriženih ruku" te da se prati razvoj situacije oko rasta cijena i najavljene korekcije cijena energenata za 1. travnja, osobito cijenu plina.
Vlada će do tada složiti paket ili pojedinačne mjere, a u sklopu mjera za ublažavanje učinka rasta cijena energenata se razmatra i snižavanje PDV-a. Marić nije želio spekulirati oko stopa PDV-a, a podsjetio je i na primjere iz prošlosti kada snižavanje PDV-a nije dovelo i do pada cijena, tako da tu garancija ne postoji. Također je podsjetio da PDV na električnu energiju trenutno iznosi 13 posto, a na plin 25 posto.
Dostupni alati
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je konstatirao da je Europa pogođena rastom cijena energenata i da prosječan rast cijene struje do studenoga prošle godine na razini Unije iznosi 27 posto, a plin za kućanstva prosječno je poskupio 40 posto. Premijer je istaknuo da u odnosu na druge zemlje EU-a, kod nas struja i plin zadnjih mjeseci nisu poskupjeli te će Vlada učiniti sve da, prije završetka sezone grijanja, donese okvir politika i mjera koje će smanjiti bilo kakav udar na standard građana uzrokovan rastom cijena energenata, pri čemu će iskoristiti sve dostupne alate, kao što su smanjenje stope PDV-a, vaučeri i slično.
Hrvatska ima jednu od najvećih općih stopa PDV-a u Europi. Mađari s 27 posto, nadmašuju hrvatsku stopu PDV-a od 25 posto, a jednaku opću stopu tog nameta imaju samo Danci i Šveđani. Ostale zemlje blaže su prema svojim poreznim obveznicima i udaraju im niži PDV. Još se 2019. odustalo od najavljenog smanjenja opće stope s 25 na 24 posto, a u posljednjim se predizbornim kampanjama, umjesto obećavanja smanjenja opće stope, prebacilo na obećanja o smanjivanju PDV-a na svu hranu na 13 posto. Mnoge zemlje u Europskoj uniji imaju znatno niže stope PDV-a na hranu od nas, od pet do devet posto. Hrana je značajna stavka u potrošnji obitelji u Hrvatskoj i na nju otpada najviše prihoda. Hrvatska je jedna od malobrojnih zemalja u Europskoj uniji kojoj hrana i bezalkoholna pića odnesu svaku petu kunu od kompletne potrošnje, odnosno 21,4 posto potrošnje hrvatskih kućanstava. Više troše samo ljudi u Estoniji, Litvi i Rumunjskoj. Hrvatska je tako četvrta po visini troška hrane i pića u kompletnoj potrošnji kućanstava u 2020., dok je prema udjelu troška na bezalkoholna pića, u koja statistika računa kavu, čaj, kakao, sokove i mineralne vode, Hrvatska prva u cijeloj Europskoj uniji, a po udjelu hrane sedma.
Podsjetimo, po kupovnoj moći Hrvatska je posljednjih godina predzadnja u Uniji, lošiji standard ima samo Bugarska. Po stanovniku se u Hrvatskoj na hranu preklani potrošilo 11.175 kune dok je iste godine prosječna neto plaća bila 6763, pa ispada da su kućanstva u Hrvatskoj samo na hranu potrošila gotovo dvije mjesečne plaće u 2020. godini.
Veliki teret
Građanima koji žive boljim standardom u bogatim zemljama, najveća su stavka stanovanje i režijski troškovi, pri čemu im od režija znatno veći teret predstavlja stanovanje. Hrvatska kućanstva ne opterećuju toliko troškovi stanovanja, ali im režije odnose više nego stanovnicima drugih zemalja. Tako je s 5,7 posto udjela potrošnje na račune za struju i plin Hrvatska peta u cijeloj Uniji, u kojoj prosječni udjel potrošnje na struju i plin iznosi 4,3 posto potrošnje. Najveći udjel u potrošnji od devet posto imaju Slovaci, Poljaci i Česi. Njemačkim kućanstvima troškovi struje i plina odnesu 4,2 posto kompletne potrošnje, austrijskim 3,9 posto, a Ircima 3,2 posto...
Prostora za smanjenje PDV-a u paketu mjera koje priprema Vlada ima, pitanje je samo kojim će smjerom krenuti jer je PDV najveća zlatna koka koja proračunu donosi najviše novca. Od svakog poskupljenja, od svakog skoka cijena, državni proračun profitira jer veća cijena znači i više ubranog PDV-a koji se obračunava na kraju, na cijenu proizvoda, marže i trošarine ako je proizvod opterećen trošarinama, poput goriva, kave, duhana, alkohola, automobila...
Nije da ne može i da su Vladi vezane ruke. Francuzi su za ograničavanje cijene struje na četiri posto dobili zeleno svjetlo Europske komisije. Tamošnja vlada je spustila naknade za struju i time se odrekla 8,4 milijarde eura prihoda, a naložila je još državnom elektroenergetskom poduzeću da manjoj konkurenciji proda veće količine jeftinije struje koju proizvodi u nuklearnim elektranama.