Sindikati zaposlenih u javnih službama najavili su jučer, nakon neuspjelih pregovora s Vladom, štrajk u svim javnim službama, od škola do bolnica, za 28. studenoga, s tim da bi se obustava rada provodila svaki tjedan po jedan dan do ispunjenja sindikalnih zahtjeva za povećanje plaća, piše Novac.hr.
Podsjetimo, Vlada za iduću godinu predlaže u projekcijama državnog proračuna rast plaća u javnim službama (180 tisuća ljudi) i državnoj upravi (oko 60 tisuća ljudi) od tri posto, odnosno za ukupno 900 milijuna kuna, dok sindikati traže rast od 5,8 posto, odnosno povećanje od oko 1,75 milijardi kuna ukupne mase plaća. Sindikati državne uprave zasad ne prosvjeduju i ne organiziraju štrajk, ali će se na njih odnositi eventualni uspjeh sindikata javnih službi o povećanju plaća.
“Vlada nije prihvaćala argumente da su zaposlenici u javnim službama potplaćeni i da ne bi smjeli zaostajati sa svojim primanjima za standardom u RH. Vladina ponuda za 3-postotno povećanje osnovice plaća u 2019. je poražavajuća i ponižavajuća te jasno pokazuje da Vlada ne cijeni zaposlenike u javnim službama”, ustvrdila je tim povodom Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, i navela kako su sindikati javnih službi počeli s nacionalnom kampanjom za povećanje osnovice i bolji standard zaposlenika u javnim službama te da štrajk nije jedini instrument pritiska na Vladu. Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, rekao je kako će sindikati na vrijeme i sukladno zakonu najaviti poslodavcima koliko će trajati štrajk taj dan.
“Serija od puno manje udaraca može dovesti do razgovora i konačnog rješenja”, rekao je i pojasnio kako sindikati traže rast plaća od 5,8 posto jer je tolika i projekcija rasta plaće u RH u idućoj godini. Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata socijalne skrbi, naglasila je kako razlog štrajka nisu isključivo plaće, nego i to što građani putem velikih doprinosa i poreza za zdravstvo, socijalnu skrb i obrazovanje zaslužuju i kvalitetnu uslugu. “Tri posto povećanja plaća je iznos od 150 do 200 kuna i s takvim iznosom neće se spriječiti egzodus mladih i obrazovanih ljudi iz sustava”, rekla ja Jadranka Dimić.
Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata, upozorio je kako je zaposlenima u javnim službama od 2009. do 2017. plaća bila smanjena oko 15 posto (ne računajući porezne promjene koje su se odnosile na sve zaposlene u Hrvatskoj), zbog smanjivanja osnovice od šest posto u 2009., smanjivanja koeficijenata od tri posto te ukidanja različitih dodataka na plaću za godine staža, a da je onima s najmanjim plaćama i radnim stažem većim od 30 godina država tako smanjila plaće za 30 do 40 posto.
Ministar financija Zdravko Marić jučer je u Saboru na sindikalne zahtjeve odgovorio tvrdnjom da je povećanje osnovice plaće za tri posto u okviru mogućnosti proračuna za 2019. “Legitimno pravo sindikata je da prosvjeduju i štrajkaju. Mi smo došli s ponudom koju je jedan dio sindikata ocijenio prihvatljivom, a drugi dio nije. Mislim da ćemo imati još nekakav razgovor, jer je s njihove strane bio jedan poziv za dodatnim sastankom”, rekao je ministar Marić.
Masa plaća korisnika državnog proračuna (bez zdravstva) 2008. iznosila je 21 milijardu kuna, a u 2019. će iznositi 29,1 milijardi kuna, ali su te dvije brojke neusporedive jer su u međuvremenu u proračun uvrštene i plaće nacionalnih parkova i drugih institucija.
“Kao odgovorni socijalni partneri vodili smo nekoliko krugova razgovora sa sindikatima u kojima smo ih podrobno izvijestili o mogućnostima proračuna", piše Novac.hr
Ministar Pavić: Štrajk je legitiman, ali novca za njihove zahtjeve nemamo
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u utorak je ocijenio "legitimnom opcijom" najavljeni štrajk sindikata državnih i javnih službi, koji traže povećanje osnovice plaća za 5,8 posto u idućoj godini, ali, naglasio je, Vladin prijedlog povećanja plaća za 3 posto je maksimalan iznos unutar proračunskih mogućnosti.
Odgovarajući na novinarska pitanja nakon potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Ministarstvu uprave za projekt "Uspostava platforme s elektroničkim uslugama za e/m-Potpis i e/m-Pečat“, Pavić je podsjetio da su plaće u državnim i javnim službama već ove godine povećane za 6 posto, odnosno da je riječ o paketu vrijednom milijardu kuna. Osim toga, istaknuo je, riješen je i prijevoz koji je koštao 140 milijuna kuna više nego lani, a božićnice i regres iznose još pola milijarde kuna.
"Za sljedeću godinu, sa tri posto povećanja plaće predvidjeli smo dodatnih milijardu kuna više u odnosu na ovu godinu. Prema tome, unutar proračunskih mogućnosti ponudili smo maksimum. No, sutra ćemo ponovno sjesti kao pregovarački timovi, a u četvrtak održati mirenje i vjerujem da ćemo kroz dijalog nastaviti zajednički surađivati", kaže Pavić.
Poručio je kako je štrajk legitiman, ali Vlada koja upravlja proračunom dala je maksimalnu ponudu koja je u skladu s proračunskim mogućnostima za iduću godinu.
U pogledu nezadovoljstva sindikata mirovinskom reformom, podsjetio je kako je Vlada na njihov prijedlog ublažila odredbu o odlasku u mirovinu sa 67 godina života te će se s njezinom primjenom početi od 2033. godine, a ne od 2031. godine, kao što je bio prvotni prijedlog.
Najavio je da će Vlada za drugo čitanje u Hrvatskome saboru prijedlog zakona dodatno ublažiti oko penalizacije ranijeg odlaska u mirovinu. To je, ističe, bio drugi glavni zahtjev sindikata, koje je ponovno pozvao na razgovore prije nego se konačni prijedlog zakona uputi u saborsku proceduru. (Hina)
Evo kolike su plaće
Izračun Sindikata Preporod pokazuje da učiteljica iz Zagreba sa 35 godina radnog staža ima plaću od oko 6100 kuna, odnosno stotinjak kuna nižu od prosječne državne plaće, koja iznosi 6206 kuna, i čak 1100 kuna nižu od prosječne plaće u Zagrebu, koja je trenutačno 7235 kuna.
U Sindikatu Preporod napominju i kako je u studenome 2008. osnovica za plaće iznosila 5421,54 kune, koliko i sada, ali je litra eurosupera 95 stajala 6,80 kuna.
Prosječna plaća visokoobrazovanih 2016. iznosila je 8367, dok je u obrazovanju ona bila 6192 kune.