Svima poznati simbol mira slavi 60 godina od prvog predstavljanja u javnosti.
Tijekom prvih mjeseci 1958. godine, antiratni aktivisti imali su puno posla u tek pokrenutoj internacionalnoj kampanji za nuklearno razoružanje (Campaign for Nuclear Disarmament, CND): spremali su se organizacijski podržati prvi od niza takozvanih Aldermastonskih marševa koji su se tijekom pedesetih i šezdesetih godina u vrijeme uskrsnih vikenda, uz sudjelovanje desetaka tisuća ljudi, odvijali na relaciji između Londona i oko 80 kilometara Instituta za istraživanje atomskog oružja u Aldermastonu.
A na prvom Aldemarskom maršu koji je trajao od 4. do 7. travnja 1958. godine, predstavljen je i logo nove kampanje, znak koji će kasnije prerasti simboliku protivljenja nuklearnom naoružanju i postati simbol težnje za globalnim mirom, bez ratova, represije, ugrožavanja ljudskih prava; postat će općepoznati i općeprihvaćeni simbol za mir. Peace.
Logo za CND kreirao je Gerard Holtom, britanski umjetnik, grafičar i dizajner.
Navodno je najprije razmatrao korištenje kršćanskog križa, ali mu se nije svidjela asocijacija na križarske ratove. Stoga je, nakon više varijacija, načinio krug unutar kojega su ravnim linijama prikazani čovječuljak i semaforska signalizacija (slanje poruka na daljinu korištenjem signalnih zastavica) za slova N i D. Prema međunarodno kodiranom načinu signaliziranja zastavicama, obje ruke spuštene pod kutem od 45 stupnjeva simboliziraju “N”, a desna ruka podignuta ravno gore simbolizira “D” - početna slova sintagme “Nuclear Disarmament”, odnosno “nuklearno razoružanje”.
Autor je ovaj znak također vidio i kao očajnog čovjeka u krugu koji predstavlja svijet. Svakako, svijet je ostao nemiran, a znak “peace” vrhunac snage svoje mirovne poruke doživio je šezdesetih godina, kad se s njim prosvjedovalo protiv Vijetnamskog rata; tijekom godina uz simbol mira marširalo se i za građanska prava, prava žena, prava homoseksualaca, zaštitu okoliša, itd. U vrijeme sovjetske ere znak “peace” bio je simbol otpora u gradovima iza “željezne zavjese”- Pragu, istočnom Berlinu...
U nemirnoj povijesti ovoga znaka stoje i tumačenja da se radi o sotonističkom i antikršćanskom simbolu, slomljenom, naopako okrenutom, takozvanom Neronovom križu, zatim simbolu ljevičarskih pokreta… A budući da znak nije autorski zaštićen, korišten je i, bolje reći, iskorištavan u različite komercijalne svrhe: malo je proizvoda, od odjevnih do ukrasnih, koji u nekoj seriji nisu ponijeli znak mira. Čak ga je kao svoj zaštitni znak htjela - neuspješno - registrirati tvrtka za proizvodnju cipela.
Šezdeset godina poslije, znak “peace” i dalje je u modi, no njegova relevantnost kao da se svela samo na modni detalj.