SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 48873 [title] => Drago Pilsel: Hitler se s Pavelićem družio u Argentini [alias] => drago-pilsel-hitler-se-s-pavelicem-druzio-u-argentini [catid] => 297 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>
Hitler je stigao podmornicom u Patagoniju u ljeto 1945. te se intenzivno družio s Pavelićem i ustašama. Kao mladić sam već bio čuo od tate, za suradnju Hitlera i ustaša u Argentini. Kolega Abel Basti ima knjigu prepunu dokumenata, fotografija i svjedočanstava o tomu
piše IVANČICA CELEVSKA

 Pilsel: ‘Kao borac Četvrte brigade, dao sam mali doprinos
 Domovinskome ratu, ali veliki doprinos ispravnom
 shvaćanju mojega patriotizma’
Saga o obitelji Pilsel, čiji se najmlađi član Drago u posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj afirmirao kao novinar, publicist i intelektualac kršćanskog usmjerenja, daleko prelazi okvire sentimentalnog prisjećanja na ljubavi i spletke u tri generacije i postaje većim dijelom povijesni dokument o aktivnostima ustaške i nacističke emigracije u Argentini.

Nesvakidašnji intelektualni razvoj Drage Pilsela od ljutog desničara do uvjerenog antifašista, kojem su s čuđenjem svjedočili čitatelji njegovih tekstova objavljivanih u gotovo svim hrvatskim tiskanim medijima, ima duboke korijene u odlukama i političkim opredjeljenjima njegova djeda, a potom i oca, od početka Drugog svjetskog rata do danas.

I sam, u potrebi da sebi objasni koje su to sve paradigme oblikovale njegov, na trenutke, krizni identitet, odlučio je uspostaviti odnos s ocem nakon tridesetak godina obostrane šutnje i potražiti odgovore na važna životna pitanja. Prvi se susret dogodio 1997. Posljednji se zbio prije nekoliko mjeseci.

– Nedavno sam se vratio s dvomjesečnog posjeta obitelji u Argentini i Paragvaju i još sam pod dojmom susreta s ocem i razgovora o obiteljskoj povijesti. Sada znam zašto sam odrastao s mladenačkim uvjerenjem da je moj životni zadatak srušiti Jugoslaviju i ubijati jugoslavenske agente, zašto sam početkom osamdesetih s dvjestotinjak istomišljenika urlao pred jugoslavenskom ambasadom u Buenos Airesu s Molotovljevim koktelom u ruci, i zašto sam ozbiljno planirao zapaliti dimne bombe u kinu u kojem je jugoslavenski ambasador gledao film “Sjećaš li se Dolly Bell“.

U vremenu sazrijevanja čitao sam Bruna Bušića, a u argentinskoj diktaturi nije bio problem dobiti ni oružje ni poduku, pa su bili ostvareni svi uvjeti da postanem terorist. Moj je tata sredinom pedesetih dobio obuku od argentinske vojske i američkih specijalaca koji su regrutirali Slavene, ogorčene Nijemce, Mađare... da bi išli u Mađarsku i Poljsku rušiti tamošnje društveno i političko uređenje.

Jako puno ljudi u mom okruženju živjelo je u uvjerenju da ćemo mi sad pomoći Amerikancima u tim zemljama, a onda će Washington nama pomoći u rušenju Jugoslavije. Ja sam odrastao u tom filmu i samo sam trebao slijediti taj put − prisjeća se Drago Pilsel.

Kakav je bio Vaš stav prema argentinskoj diktaturi?

– Osamdesetih godina, nakon vatrenog krštenja u ratu na Falklandskom otočju, u mojim dvadesetim godinama, a i ranije, štošta se događa što ima karakter nasljeđivanja djeda i oca i mog eksperimentiranja, bilo mi je jasno da je ona zločinačka. Istodobno vodim i drugu priču. Vikendom sam hrvatski fašist, a od ponedjeljka do petka argentinski ljevičar koji shvaća da je to što radi diktatura gadno, ali ne povezuje da u činjenici da je od 1976. do 1983. ostavila 30 tisuća mrtvih i nestalih nema nikakve razlike od onoga što je radio ustaški pokret ili Gestapo. “Modus operandi“ je isti. Pavelić nije imao helikoptere, ali da jest, možda bi i on drogirao ljude, vezivao im željezo za noge i izbacivao ih iz zraka u more kao što su radili argentinski eskadroni smrti. Ja sam bio protiv toga, ali ne i protiv ustaštva, sve dok mi jedan argentinski svećenik nije opalio žestoki verbalni šamar i osvijestio mi paradoks u kojem sam živio. Godinu dana nakon toga počeo sam shvaćati da se moram opredijeliti. Od tada počinje odmotavanje vrlo složene obiteljske priče čije sam dijelove sada konačno povezao. Tek sam doznao da je moj djed bio gestapovac i da je to ključno utjecalo na promjenu kulturne paradigme balkanskih Švaba koji su u Argentini postali ustaše i tako meni odredili život.

Krenimo onda od početka. Zašto je Vaš djed emigrirao u Argentinu?

– U drugoj polovici tridesetih godina moj djed Jakov bio je uspješni građevinar, a kao folksdojčer, oduševljeni pristaša promjena koje su se događale u Njemačkoj dolaskom Hitlera, i to do te mjere da je mom ocu, rođenom 1936. godine u Uroševcu, na Kosovu, dao ime Adolf. Onda se nije znalo o protužidovskim mjerama, nego je, po njihovu viđenju, ponižena i gladna Njemačka poslije Prvog svjetskog rata počela doživljavati uspon. Folksdojčerima je bilo u interesu da ta Njemačka ima poduzeća koja će njih zapošljavati na prostoru Kraljevine Jugoslavije. To se i dogodilo, pa je nakon uspostavljanja NDH moj djed dobio poziv od visokog njemačkog oficira da za Wermacht gradi na željezničkom kolodvoru i drugdje u Sarajevu. Krajem 1943. najstariji brat moga oca, Otto, ulazi u SS. Njemačka vojska nudi im važan posao u Grazu i dida je tada govorio da će Njemačka loše proći u Bosni i da ne bi bilo pametno tu dočekati pobjedu partizana s takvim pedigreom. Početkom 1944. godine, kada je došao u Graz, moj djed pristaje biti tumač za Gestapo jer je govorio sve slavenske, odnosno jezike s područja bivše Austro-Ugarske. Ta je njegova odluka zauvijek obilježila našu obiteljsku povijest. Gestapo je cijelu obitelj odveo u zapadnu Poljsku i pretpostavljamo da je djed povremeno ulazio u koncentracijske logore, vjerojatno i u Dachau, kod Münchena, iako za to nemamo dokaza.

Kako Vaš otac danas gleda na to?

– U to je vrijeme bio dijete, a poslije nije imao priliku do kraja doznati što je Njemačka zapravo bila, pa je cijelu epizodu doživio i o njoj poslije pričao kao o anegdoti. Tek sam mu ja pomogao shvatiti koliko je to promijenilo obiteljsku kulturnu paradigmu. U nekoliko desetljeća obitelj prestaje biti nacistička i postaje ustaška, u kući se prestaje govoriti njemački i počinje govoriti hrvatski i gotovo svi postaju Hrvati.

Što se dogodilo s obitelji na kraju rata?

– Englezi su uhapsili djeda s optužbom da je ratni zločinac i dvije je godine bio u zatvoru očekujući strijeljanje, ali ipak je pušten. Došli su do papira za bijeg “štakorskom rutom“ u Argentinu, i djed i baka su s mojim ocem, bratom Ottom i sestrama krenuli na put. Na brodu, te 1949. godine, djed ogorčen zatvorom i baka (Hrvatica iz Mrkonjić Grada) čija su dva brata iskasapili četnici u Bosni, odlučuju da će se družiti s Hrvatima, a ne Nijemcima. Moj djed i Ante Pavelić u Buenos Airesu postaju dobri prijatelji. Djed postaje simpatizer ustaškog pokreta do te mjere da su se u kući Pilselovih jednom prilikom sastali Adolf Eichmann i Ante Pavelić (na molbu potonjega), a bivši ministri NDH na istom su mjestu dogovarali osnivanje hrvatskog oslobodilačkog pokreta.

Kako se razvijao Vaš otac?

– Moj je otac kao dječak sve to upijao, pa se i zaljubio u moju majku, Eriku Pavlinec, Zagrepčanku, kćer jednog ustaše. Kad je na Pavelića pucano 1957. godine, okupila se skupina momaka, među njima i moj otac, naoružan, da bi čuvali njegovu kuću. Čak i nakon što su ga ustaše izvukli i otpremili u Madrid, i pomoću veza s nacistima u Argentini, oni su i dalje čuvali stražu. Koncem 1971. godine ubio je dvojicu ljudi koji su poslani vjerojatno u dogovoru Udbe i Komunističke partije Argentine da ga ubiju. Tada je radio u glavnom gradu Patagonije, Comodoro Rivadavia, kao građevinar, ali istodobno se bavio i politikom. Pokušavao je, a na temelju iskustva rada s Pavelićem, 60-ih i 70-ih okupiti Hrvate u Patagoniji, a istodobno radi i kao obavještajac argentinske vojske. Morao je bježati iz Argentine, a nas je ostavio iza sebe jer ga moja majka nije željela više pratiti. Sada živi u malome mjestu u Paragvaju, već 36 godina, kamo je pobjegao pred argentinskom policijom koja ga je tražila zbog dvostrukog ubojstva. Prije toga se razveo od majke, doživio je i poslovni krah. Važno je reći da se on sada zgraža nad činjenicom da se u Hrvatskoj skandira “Ubij, ubij Srbina“ i “Tko ne skače, taj je pravoslavac“. Ta njegova promjena dijelom je i moja zasluga, jer sam se u posljednjih petnaestak godina s njim intenzivno dopisivao i katkad i susretao, pa sam mu objašnjavao što se događa. Podržava socijalistički orijentiranog bivšeg biskupa, paragvajskog predsjednika Fernanda Lugu, u njegovoj je stranci i gradi silose za siromašne. Živi, govori i razmišlja kao Paragvajac. Tek će ove godine dobiti putovnicu Paragvaja, a sve je ove godine živio kao apatrid. On i njegovi roditelji u Argentinu su došli kao državljani Trećeg Reicha, a nakon toga su dobili papire Crvenog križa. Nikada nije ni vidio Hrvatsku, samo je proputovao kroz nju na putu iz Sarajeva u Graz, a izgradio je svoj život, moj život i život moje sestre i pokojnog brata na temelju jedne fantazije. Ja ne tvrdim da je moj identitet lažan i da ja nisam Hrvat. Ali ja sam Hrvat na vrlo specifičan način. Trebalo mi je puno vremena da demontiram ustaštvo u svom naslijeđu. Odrastao sam pjevajući ustaške pjesme i sjećam se kako sam na obiteljskim okupljanjima stajao na stolici i pjevao, sve ih još znam napamet.

Vaš posljednji boravak u Argentini dijelom je bio posvećen istraživanju teze da je Hitler tamo i umro.

– Nisam još završio taj posao, ali ono čime sada raspolažem jako govori u korist teze, koju su podržavali i Sovjeti i saveznici, da je Hitler stigao podmornicom u Patagoniju u ljeto 1945. te da se intenzivno družio s Pavelićem i ustašama. Moram reći i to da sam kao mladić već bio čuo, i u hrvatskim krugovima, a onda i od tate, za suradnju Hitlera i ustaša u Argentini. To nisu samo priče. Kolega Abel Basti ima solidnu knjigu prepunu dokumenata, fotografija i svjedočanstava. S nekim sam ljudima koji tvrde da su vidjeli Hitlera i u društvu Pavelića, u njegovim građevinskim poslovima, kada su ga nazivali “don Lorenzo”, i ja razgovarao. Pavelić bježi iz Argentine i uz pomoć Hitlera, koji mu je dao novac, osigurao je lažan identitet i pratnju. Hitler je navodno umro u mjestu La Falda, u pokrajini Cordoba 1957., kremiran je, a njegov je pepeo tajno prebačen u Švicarsku. Nacisti su i dandanas vrlo moćan lobi u Argentini.

Što ste sada po političkom opredjeljenju?

– Ne samo sada. Već jako dugo. Ja sam antifašist. Član sam Savjeta saveza antifašista Republike Hrvatske i mogu posve mirno obrazložiti taj svoj antifašizam. Izgubio sam dosta prijatelja u Argentini zbog toga, a jedna mi je časna sestra rekla da sam potpuno promašio život.

Ima li to Vaše opredjeljenje veze s Vašom osobnom tragedijom iz Domovinskog rata?

– Sasvim sigurno. Moj je brat poginuo (nestao) kao pripadnik IV. brigade ZNG-a blizu otoka Šipana, u zoru 23. listopada 1991., nakon razmjene vatre s patrolnim čamcem JRM 178. Razneseni su on i četvorica suboraca. Istoga sam trena napustio svećenički poziv, iz Rijeke stigao u Split i pristupio toj brigadi pod zapovjedništvom mojeg danas dragog prijatelja, generala Ive Jelića. Dao sam mali doprinos Domovinskome ratu, ali veliki doprinos ispravnom shvaćanju mojega patriotizma. A ono se najkraće definira željom da oko sebe širim spoznaju da nam nikakav totalitarizam ne koristi. Istinski su antifašisti, za mene, demokrati i protivnici totalitarizama, lijevog ili desnog opredjeljenja. Moj se antifašizam očitovao i kad sam, kao član HHO-a, nakon Oluje pokapao ubijene Srbe u Lici ili evidentirao ratne zločine nad tim našim sugrađanima. I, ne sumnjajte u to, očitovat će se oštrim zahtjevom da se antifašisti jasno odrede u vezi sa zločinima partizana nakon sloma NDH.

Obljetnica

Počeli ste voditi emisiju “Cenzura” na splitskoj TV Jadran. Kako to?

– Emisija je obezglavljena nakon odlaska Eugena Jakovčića. Imala je i prije toga nekih poteškoća. A taj projekt i sve drugo što promovira Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda “Cenzura Plus” odavno su dio mojeg interesa. Prihvatio sam ponudu da vodim neke emisije. Jako se radujem toj suradnji i tome što sam bliže Splitu, gradu u kojem sam koncem 1991., u ratu, donio odluku da ću ostati novinarom, u pozivu u kojem ovoga rujna obilježavam 30 godina staža.
[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Hitler je stigao podmornicom u Patagoniju u ljeto 1945. te se intenzivno družio s Pavelićem i ustašama. Kao mladić sam već bio čuo od tate, za suradnju Hitlera i ustaša u Argentini. Kolega Abel Basti ima knjigu prepunu dokumenata, fotografija i svjedočan [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => NOVINAR, INTELEKTUALAC, ANTIFAŠIST I HUMANIST [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2009-04-17 17:57:29 [created_by] => 39 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2009-04-17 18:07:43 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2009-04-18 11:20:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 37738 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 297 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture. [menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura [secure] => 0 [page_title] => Spektar [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2009/04/18/spektar/PILSEL00.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "350x250" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 297 [name] => Spektar [alias] => spektar [description] => [parent] => 260 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 3 [params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7404467 Threads: 3 Questions: 1529408306 Slow queries: 4650548 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 110625709 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 52 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /sd-plus/spektar ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) [1] => stdClass Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [parent] => 260 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) ) [link] => /sd-plus/spektar/drago-pilsel-hitler-se-s-pavelicem-druzio-u-argentini-48873 [printLink] => /sd-plus/spektar/drago-pilsel-hitler-se-s-pavelicem-druzio-u-argentini-48873?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 189131 [name] => DragoPilsel [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => dragopilsel [link] => /tag/dragopilsel ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Hitler je stigao podmornicom u Patagoniju u ljeto 1945. te se intenzivno družio s Pavelićem i ustašama. Kao mladić sam već bio čuo od tate, za suradnju Hitlera i ustaša u Argentini. Kolega Abel Basti ima knjigu prepunu dokumenata, fotografija i svjedočan [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => NOVINAR, INTELEKTUALAC, ANTIFAŠIST I HUMANIST [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Drago Pilsel: Hitler se s Pavelićem družio u Argentini [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-12-00-03-21-39 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2009/04/18/spektar/PILSEL00.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2009/04/18/spektar/PILSEL00.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}
Hitler je stigao podmornicom u Patagoniju u ljeto 1945. te se intenzivno družio s Pavelićem i ustašama. Kao mladić sam već bio čuo od tate, za suradnju Hitlera i ustaša u Argentini. Kolega Abel Basti ima knjigu prepunu dokumenata, fotografija i svjedočanstava o tomu
piše IVANČICA CELEVSKA

 Pilsel: ‘Kao borac Četvrte brigade, dao sam mali doprinos
 Domovinskome ratu, ali veliki doprinos ispravnom
 shvaćanju mojega patriotizma’
Saga o obitelji Pilsel, čiji se najmlađi član Drago u posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj afirmirao kao novinar, publicist i intelektualac kršćanskog usmjerenja, daleko prelazi okvire sentimentalnog prisjećanja na ljubavi i spletke u tri generacije i postaje većim dijelom povijesni dokument o aktivnostima ustaške i nacističke emigracije u Argentini.

Nesvakidašnji intelektualni razvoj Drage Pilsela od ljutog desničara do uvjerenog antifašista, kojem su s čuđenjem svjedočili čitatelji njegovih tekstova objavljivanih u gotovo svim hrvatskim tiskanim medijima, ima duboke korijene u odlukama i političkim opredjeljenjima njegova djeda, a potom i oca, od početka Drugog svjetskog rata do danas.

I sam, u potrebi da sebi objasni koje su to sve paradigme oblikovale njegov, na trenutke, krizni identitet, odlučio je uspostaviti odnos s ocem nakon tridesetak godina obostrane šutnje i potražiti odgovore na važna životna pitanja. Prvi se susret dogodio 1997. Posljednji se zbio prije nekoliko mjeseci.

– Nedavno sam se vratio s dvomjesečnog posjeta obitelji u Argentini i Paragvaju i još sam pod dojmom susreta s ocem i razgovora o obiteljskoj povijesti. Sada znam zašto sam odrastao s mladenačkim uvjerenjem da je moj životni zadatak srušiti Jugoslaviju i ubijati jugoslavenske agente, zašto sam početkom osamdesetih s dvjestotinjak istomišljenika urlao pred jugoslavenskom ambasadom u Buenos Airesu s Molotovljevim koktelom u ruci, i zašto sam ozbiljno planirao zapaliti dimne bombe u kinu u kojem je jugoslavenski ambasador gledao film “Sjećaš li se Dolly Bell“.

U vremenu sazrijevanja čitao sam Bruna Bušića, a u argentinskoj diktaturi nije bio problem dobiti ni oružje ni poduku, pa su bili ostvareni svi uvjeti da postanem terorist. Moj je tata sredinom pedesetih dobio obuku od argentinske vojske i američkih specijalaca koji su regrutirali Slavene, ogorčene Nijemce, Mađare... da bi išli u Mađarsku i Poljsku rušiti tamošnje društveno i političko uređenje.

Jako puno ljudi u mom okruženju živjelo je u uvjerenju da ćemo mi sad pomoći Amerikancima u tim zemljama, a onda će Washington nama pomoći u rušenju Jugoslavije. Ja sam odrastao u tom filmu i samo sam trebao slijediti taj put − prisjeća se Drago Pilsel.

Kakav je bio Vaš stav prema argentinskoj diktaturi?

– Osamdesetih godina, nakon vatrenog krštenja u ratu na Falklandskom otočju, u mojim dvadesetim godinama, a i ranije, štošta se događa što ima karakter nasljeđivanja djeda i oca i mog eksperimentiranja, bilo mi je jasno da je ona zločinačka. Istodobno vodim i drugu priču. Vikendom sam hrvatski fašist, a od ponedjeljka do petka argentinski ljevičar koji shvaća da je to što radi diktatura gadno, ali ne povezuje da u činjenici da je od 1976. do 1983. ostavila 30 tisuća mrtvih i nestalih nema nikakve razlike od onoga što je radio ustaški pokret ili Gestapo. “Modus operandi“ je isti. Pavelić nije imao helikoptere, ali da jest, možda bi i on drogirao ljude, vezivao im željezo za noge i izbacivao ih iz zraka u more kao što su radili argentinski eskadroni smrti. Ja sam bio protiv toga, ali ne i protiv ustaštva, sve dok mi jedan argentinski svećenik nije opalio žestoki verbalni šamar i osvijestio mi paradoks u kojem sam živio. Godinu dana nakon toga počeo sam shvaćati da se moram opredijeliti. Od tada počinje odmotavanje vrlo složene obiteljske priče čije sam dijelove sada konačno povezao. Tek sam doznao da je moj djed bio gestapovac i da je to ključno utjecalo na promjenu kulturne paradigme balkanskih Švaba koji su u Argentini postali ustaše i tako meni odredili život.

Krenimo onda od početka. Zašto je Vaš djed emigrirao u Argentinu?

– U drugoj polovici tridesetih godina moj djed Jakov bio je uspješni građevinar, a kao folksdojčer, oduševljeni pristaša promjena koje su se događale u Njemačkoj dolaskom Hitlera, i to do te mjere da je mom ocu, rođenom 1936. godine u Uroševcu, na Kosovu, dao ime Adolf. Onda se nije znalo o protužidovskim mjerama, nego je, po njihovu viđenju, ponižena i gladna Njemačka poslije Prvog svjetskog rata počela doživljavati uspon. Folksdojčerima je bilo u interesu da ta Njemačka ima poduzeća koja će njih zapošljavati na prostoru Kraljevine Jugoslavije. To se i dogodilo, pa je nakon uspostavljanja NDH moj djed dobio poziv od visokog njemačkog oficira da za Wermacht gradi na željezničkom kolodvoru i drugdje u Sarajevu. Krajem 1943. najstariji brat moga oca, Otto, ulazi u SS. Njemačka vojska nudi im važan posao u Grazu i dida je tada govorio da će Njemačka loše proći u Bosni i da ne bi bilo pametno tu dočekati pobjedu partizana s takvim pedigreom. Početkom 1944. godine, kada je došao u Graz, moj djed pristaje biti tumač za Gestapo jer je govorio sve slavenske, odnosno jezike s područja bivše Austro-Ugarske. Ta je njegova odluka zauvijek obilježila našu obiteljsku povijest. Gestapo je cijelu obitelj odveo u zapadnu Poljsku i pretpostavljamo da je djed povremeno ulazio u koncentracijske logore, vjerojatno i u Dachau, kod Münchena, iako za to nemamo dokaza.

Kako Vaš otac danas gleda na to?

– U to je vrijeme bio dijete, a poslije nije imao priliku do kraja doznati što je Njemačka zapravo bila, pa je cijelu epizodu doživio i o njoj poslije pričao kao o anegdoti. Tek sam mu ja pomogao shvatiti koliko je to promijenilo obiteljsku kulturnu paradigmu. U nekoliko desetljeća obitelj prestaje biti nacistička i postaje ustaška, u kući se prestaje govoriti njemački i počinje govoriti hrvatski i gotovo svi postaju Hrvati.

Što se dogodilo s obitelji na kraju rata?

– Englezi su uhapsili djeda s optužbom da je ratni zločinac i dvije je godine bio u zatvoru očekujući strijeljanje, ali ipak je pušten. Došli su do papira za bijeg “štakorskom rutom“ u Argentinu, i djed i baka su s mojim ocem, bratom Ottom i sestrama krenuli na put. Na brodu, te 1949. godine, djed ogorčen zatvorom i baka (Hrvatica iz Mrkonjić Grada) čija su dva brata iskasapili četnici u Bosni, odlučuju da će se družiti s Hrvatima, a ne Nijemcima. Moj djed i Ante Pavelić u Buenos Airesu postaju dobri prijatelji. Djed postaje simpatizer ustaškog pokreta do te mjere da su se u kući Pilselovih jednom prilikom sastali Adolf Eichmann i Ante Pavelić (na molbu potonjega), a bivši ministri NDH na istom su mjestu dogovarali osnivanje hrvatskog oslobodilačkog pokreta.

Kako se razvijao Vaš otac?

– Moj je otac kao dječak sve to upijao, pa se i zaljubio u moju majku, Eriku Pavlinec, Zagrepčanku, kćer jednog ustaše. Kad je na Pavelića pucano 1957. godine, okupila se skupina momaka, među njima i moj otac, naoružan, da bi čuvali njegovu kuću. Čak i nakon što su ga ustaše izvukli i otpremili u Madrid, i pomoću veza s nacistima u Argentini, oni su i dalje čuvali stražu. Koncem 1971. godine ubio je dvojicu ljudi koji su poslani vjerojatno u dogovoru Udbe i Komunističke partije Argentine da ga ubiju. Tada je radio u glavnom gradu Patagonije, Comodoro Rivadavia, kao građevinar, ali istodobno se bavio i politikom. Pokušavao je, a na temelju iskustva rada s Pavelićem, 60-ih i 70-ih okupiti Hrvate u Patagoniji, a istodobno radi i kao obavještajac argentinske vojske. Morao je bježati iz Argentine, a nas je ostavio iza sebe jer ga moja majka nije željela više pratiti. Sada živi u malome mjestu u Paragvaju, već 36 godina, kamo je pobjegao pred argentinskom policijom koja ga je tražila zbog dvostrukog ubojstva. Prije toga se razveo od majke, doživio je i poslovni krah. Važno je reći da se on sada zgraža nad činjenicom da se u Hrvatskoj skandira “Ubij, ubij Srbina“ i “Tko ne skače, taj je pravoslavac“. Ta njegova promjena dijelom je i moja zasluga, jer sam se u posljednjih petnaestak godina s njim intenzivno dopisivao i katkad i susretao, pa sam mu objašnjavao što se događa. Podržava socijalistički orijentiranog bivšeg biskupa, paragvajskog predsjednika Fernanda Lugu, u njegovoj je stranci i gradi silose za siromašne. Živi, govori i razmišlja kao Paragvajac. Tek će ove godine dobiti putovnicu Paragvaja, a sve je ove godine živio kao apatrid. On i njegovi roditelji u Argentinu su došli kao državljani Trećeg Reicha, a nakon toga su dobili papire Crvenog križa. Nikada nije ni vidio Hrvatsku, samo je proputovao kroz nju na putu iz Sarajeva u Graz, a izgradio je svoj život, moj život i život moje sestre i pokojnog brata na temelju jedne fantazije. Ja ne tvrdim da je moj identitet lažan i da ja nisam Hrvat. Ali ja sam Hrvat na vrlo specifičan način. Trebalo mi je puno vremena da demontiram ustaštvo u svom naslijeđu. Odrastao sam pjevajući ustaške pjesme i sjećam se kako sam na obiteljskim okupljanjima stajao na stolici i pjevao, sve ih još znam napamet.

Vaš posljednji boravak u Argentini dijelom je bio posvećen istraživanju teze da je Hitler tamo i umro.

– Nisam još završio taj posao, ali ono čime sada raspolažem jako govori u korist teze, koju su podržavali i Sovjeti i saveznici, da je Hitler stigao podmornicom u Patagoniju u ljeto 1945. te da se intenzivno družio s Pavelićem i ustašama. Moram reći i to da sam kao mladić već bio čuo, i u hrvatskim krugovima, a onda i od tate, za suradnju Hitlera i ustaša u Argentini. To nisu samo priče. Kolega Abel Basti ima solidnu knjigu prepunu dokumenata, fotografija i svjedočanstava. S nekim sam ljudima koji tvrde da su vidjeli Hitlera i u društvu Pavelića, u njegovim građevinskim poslovima, kada su ga nazivali “don Lorenzo”, i ja razgovarao. Pavelić bježi iz Argentine i uz pomoć Hitlera, koji mu je dao novac, osigurao je lažan identitet i pratnju. Hitler je navodno umro u mjestu La Falda, u pokrajini Cordoba 1957., kremiran je, a njegov je pepeo tajno prebačen u Švicarsku. Nacisti su i dandanas vrlo moćan lobi u Argentini.

Što ste sada po političkom opredjeljenju?

– Ne samo sada. Već jako dugo. Ja sam antifašist. Član sam Savjeta saveza antifašista Republike Hrvatske i mogu posve mirno obrazložiti taj svoj antifašizam. Izgubio sam dosta prijatelja u Argentini zbog toga, a jedna mi je časna sestra rekla da sam potpuno promašio život.

Ima li to Vaše opredjeljenje veze s Vašom osobnom tragedijom iz Domovinskog rata?

– Sasvim sigurno. Moj je brat poginuo (nestao) kao pripadnik IV. brigade ZNG-a blizu otoka Šipana, u zoru 23. listopada 1991., nakon razmjene vatre s patrolnim čamcem JRM 178. Razneseni su on i četvorica suboraca. Istoga sam trena napustio svećenički poziv, iz Rijeke stigao u Split i pristupio toj brigadi pod zapovjedništvom mojeg danas dragog prijatelja, generala Ive Jelića. Dao sam mali doprinos Domovinskome ratu, ali veliki doprinos ispravnom shvaćanju mojega patriotizma. A ono se najkraće definira željom da oko sebe širim spoznaju da nam nikakav totalitarizam ne koristi. Istinski su antifašisti, za mene, demokrati i protivnici totalitarizama, lijevog ili desnog opredjeljenja. Moj se antifašizam očitovao i kad sam, kao član HHO-a, nakon Oluje pokapao ubijene Srbe u Lici ili evidentirao ratne zločine nad tim našim sugrađanima. I, ne sumnjajte u to, očitovat će se oštrim zahtjevom da se antifašisti jasno odrede u vezi sa zločinima partizana nakon sloma NDH.

Obljetnica

Počeli ste voditi emisiju “Cenzura” na splitskoj TV Jadran. Kako to?

– Emisija je obezglavljena nakon odlaska Eugena Jakovčića. Imala je i prije toga nekih poteškoća. A taj projekt i sve drugo što promovira Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda “Cenzura Plus” odavno su dio mojeg interesa. Prihvatio sam ponudu da vodim neke emisije. Jako se radujem toj suradnji i tome što sam bliže Splitu, gradu u kojem sam koncem 1991., u ratu, donio odluku da ću ostati novinarom, u pozivu u kojem ovoga rujna obilježavam 30 godina staža.
[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/drago-pilsel-hitler-se-s-pavelicem-druzio-u-argentini-48873 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=2928521a5c29cb74db40531b1afaeb263491c808 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Drago+Pilsel%3A+Hitler+se+s+Paveli%C4%87em+dru%C5%BEio+u+Argentini&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdrago-pilsel-hitler-se-s-pavelicem-druzio-u-argentini-48873 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdrago-pilsel-hitler-se-s-pavelicem-druzio-u-argentini-48873 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Hitler je stigao podmornicom u Patagoniju u ljeto 1945. te se intenzivno družio s Pavelićem i ustašama. Kao mladić sam već bio čuo od tate, za suradnju Hitlera i ustaša u Argentini. Kolega Abel Basti ima knjigu prepunu dokumenata, fotografija i svjedočan [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => NOVINAR, INTELEKTUALAC, ANTIFAŠIST I HUMANIST [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
SpektarNOVINAR, INTELEKTUALAC, ANTIFAŠIST I HUMANIST

Drago Pilsel: Hitler se s Pavelićem družio u Argentini

Piše PSD.
18. travnja 2009. - 13:20
PREMIUM
Hitler je stigao podmornicom u Patagoniju u ljeto 1945. te se intenzivno družio s Pavelićem i ustašama. Kao mladić sam već bio čuo od tate, za suradnju Hitlera i ustaša u Argentini. Kolega Abel Basti ima knjigu prepunu dokumenata, fotografija i svjedočanstava o tomu
piše IVANČICA CELEVSKA

 Pilsel: ‘Kao borac Četvrte brigade, dao sam mali doprinos
 Domovinskome ratu, ali veliki doprinos ispravnom
 shvaćanju mojega patriotizma’
Saga o obitelji Pilsel, čiji se najmlađi član Drago u posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj afirmirao kao novinar, publicist i intelektualac kršćanskog usmjerenja, daleko prelazi okvire senti...

#DRAGOPILSEL
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. svibanj 2024 02:03