Dalmacija pleše u ritmu kulture. Donosimo pregled najzanimljivijih događanja, pronađite nešto za sebe

SPLIT

’Smij i suze...’, glazbene dive, kultni ‘Ero’ za kraj

Praizvedena na Splitskome ljetu 2010. godine, predstava ‘Smij i suze starega Splita’ postala je tijekom posljednjih godina jedno od najomiljenijih ovdašnjih kazališnih uprizorenja, pršteći duhom prošlih vremena, ali obojena univerzalnim, civilizacijski bitnim pitanjima.

I ove godine se na Sustipan vraća predstava “Smij i suze starega Splita” Ivana Kovačića, u režiji Gorana Golovka. Predstave su na programu 72. Splitskog ljeta 13. i 14. kolovoza, u 21 sat.

Praizvedena na Splitskome ljetu 2010. godine, predstava “Smij i suze starega Splita” postala je tijekom posljednjih godina jedno od najomiljenijih ovdašnjih kazališnih uprizorenja, pršteći duhom prošlih vremena, ali obojena univerzalnim, civilizacijski bitnim pitanjima. S puno ljubavi i nimalo uljepšavanja, marljivo pero Ivana Kovačića na nekoliko tisuća stranica otrgnulo je zaboravu Split s početka 20. stoljeća. U nizu proznih crtica ostavilo nam je autentično svjedočanstvo o vremenu i ljudima koji su živjeli stvarnost potpuno drukčiju od naše.

Ne zato što su bili siromašni, neuki i tehnološki nerazvijeniji od nas danas, već stoga što su živjeli stvarnost s načelom. Predstava “Smij i suze starega Splita” prilika je da zastanemo, sjetimo se i krenemo dalje sa sviješću da načela tih ljudi nisu bila puka ispraznost, već način opstanka i njegovanja kulturnog i urbanog identiteta čijem urušavanju svjedočimo.

I stari Split, i njegov tankoćutni kroničar Ivan Kovačić, s neshvatljivom su lakoćom zanemareni, čak izbrisani iz naše memorije. Zato će nas predstava “Smij i suze starega Splita” prisiliti da zastanemo i zamislimo se kakav je to opstanak za kojim trčimo bježeći od vlastite jučerašnjice.

Večer diva

Na igralištu Turističko-ugostiteljske škole 13. kolovoza, u 21 sat, na programu je koncert “Večer diva”, a publiku očekuje večer ispunjena emocijama, elegancijom i bezvremenskim glasovima. Koncert okuplja najistaknutije hrvatske pjevačke umjetnice, koje će svojim interpretacijama oživiti najljepše trenutke domaće glazbene scene.

Ljubitelje dobre glazbe očekuje iznimna večer prepuna snažnih emocija, vrhunskih vokalnih izvedbi i neponovljive atmosfere koja slavi žensku snagu i umjetnost. Kroz ovaj glazbeni spektakl publiku će voditi Arijana Čulina, čija će toplina, duhovitost i prepoznatljivi šarm dodatno obogatiti program te stvoriti posebnu povezanost između izvođačica na pozornici i posjetitelja.

Uvodni dio večeri donosi bogat i raznolik glazbeni mozaik. Program otvaraju Sara Brodarić Šegvić i Željko Brodarić Jappa svojim sofisticiranim jazz-izvedbama, nakon kojih slijede Zrinka Milić i Antonella Malis.

Kulminacija večeri rezervirana je za glavni dio programa, u kojem na pozornicu stupaju istinske dive naše glazbene scene – Radojka Šverko i Zdenka Kovačiček. Aranžmane potpisuje Nina Bakić. Za besprijekornu glazbenu pratnju tijekom cijele večeri zaduženi su Big band i Blues band, koji će osigurati vrhunski ritam i nezaboravan zvuk.

Ovogodišnje Splitsko ljeto 14. kolovoza, u 21 sat, na igralištu Turističko-ugostiteljske škole zatvara izvedba opere “Ero s onoga svijeta” Jakova Gotovca. Izvedbom dirigira Mikhail Sinkevich, a režiju potpisuje Hrvoje Korbar.

Čežnja za ljubavlju

“Ero s onoga svijeta” najpoznatije je i najizvođenije djelo Jakova Gotovca, koje od praizvedbe 1935. godine ne silazi s repertoara hrvatskih i inozemnih pozornica. Ova duhovita opera, na libreto Milana Begovića, osvaja bogatim glazbenim koloritom, raskošnom orkestracijom i pjevnim vokalnim linijama prožetima živahnim ritmovima dalmatinskog zaleđa. U središtu radnje je snalažljivi Mića, mladić iz imućne obitelji iz Dalmatinske zagore, koji se, prerušivši se u siromaha, upušta u ljubavnu kušnju kako bi provjerio iskrenost svoje odabranice Đule.

Od praizvedbe održane 2. listopada 1935. u HNK-u u Zagrebu, opera je izvedena više stotina puta, prevedena na devet jezika i postavljena na više od osamdeset europskih pozornica. Svojom duhovitošću, jasnoćom izraza i umjetničkom puninom “Ero s onoga svijeta” izaziva divljenje i ponos: djelo čiji je prirodni habitus hrvatsko selo osvaja publiku na svjetskim kazališnim pozornicama. Glazba Jakova Gotovca odiše bogatstvom narodnih napjeva, ritmova i melodija, a završni prizor, vrličko kolo, slavi ljepotu pokreta, pjesme i nošnje, zaokružujući scensku sliku snažnim prikazom hrvatskoga narodnog duha.

– “Eru” nikada nisam doživljavao kao djelo koje pripada mitskoj prošlosti i kao djelo koje je od te prošlosti neodvojivo prvenstveno zbog vrhunski glazbeno i dramaturški oblikovanih karaktera i situacija. Ero je junak koji se suprotstavlja moćniku i ismijava njegovu goropadnost, iskorištava ljudsku lakovjernost, sklonost da povjerujemo u raznorazna čudesa koja nam služe kao anestetik za nezaliječene rane, i naposljetku, poput svakog čovjeka, on i njegova Đula čeznu za ljubavlju. Majstorske tvorevine Begovićeva libreta mogli bismo citirati do unedogled, ali evo tek jedan: “Samo jedno Boga molim – da me voli kog ja volim.” Ne leži li u svakome od nas, ispod svih maski i ograda kojima se branimo od svijeta, čežnja da volimo i da budemo voljeni? – kaže redatelj Hrvoje Korbar.

 

JEDINSTVENI VIZUALNI DIJALOG

Emanuel Vidović i Zvonimir Mihanović u splitskoj Staroj gradskoj vijećnici

U prostoru Stare gradske vijećnice na splitskoj Pjaci 27. kolovoza otvara se izložba "Sub specie lucis – Emanuel Vidović/Zvonimir Mihanović".

Središnji kulturni događaj krajem ljeta u Splitu donosi jedinstven vizualni i tematski dijalog dvaju velikih slikarskih osobnosti. U organizaciji Muzeja grada Splita i prema autorskom konceptu dr. sc. Josipa Belamarića, izložba donosi jedinstven i fascinantan susret klasičnog opusa velikana hrvatske moderne Emanuela Vidovića i suvremenog slikarstva Zvonimira Mihanovića, spajajući na istom mjestu istodobno ono što dvojicu slikara povezuje i razdvaja: dijalog o svjetlu, moru i mediteranskom krajoliku koji duboko oblikuju unutarnji prostor čovjeka.

Protkana zanimljivom pričom o djetinjstvu Zvonimira Mihanovića i njegovim prvim susretima s umjetnošću u Vidovićevu atelijeru, izložba će ujedno pružiti splitskoj publici rijetku priliku da prvi put vidi brojna djela autora, posuđena iz privatnih kolekcija diljem Europe. Izložba donosi toplu ljudsku priču o susretu dvaju slikarskih svjetova koji su obilježili mediteranski identitet i Split.

Utemeljena na Mihanovićevu dubokom poštovanju prema Vidovićevu opusu, posebna je vrijednost izložbe i njegov povratak u prostor Stare gradske vijećnice nakon točno četiri desetljeća. Naime, 1986. godine Mihanovićeva izložba na istom mjestu izazvala je nezapamćen interes. Vraćajući se sada na isto mjesto, u susretu s Vidovićevim radovima, izložba "Sub specie lucis" stvara ambijent koji slavi neraskidivu povezanost umjetnosti, zavičaja i mediteranskog identiteta.

"Sub specie lucis" ne nudi samo retrospektivu dviju velikih slikarskih karijera, nego i duboko metafizičko iskustvo mediteranskog prostora, pri čemu je ambijent Stare gradske vijećnice na sve tri etaže pružio jedinstven arhitektonski okvir za ovaj likovni susret. Razveden kroz tri razine povijesnog zdanja na Pjaci, postav posjetiteljima omogućuje postupno i slojevito uranjanje u dijalog dvojice autora – od uvodnih motiva zavičaja i živih ljudskih poveznica, preko usmjeravanja na različitosti njihovih slikarskih rukopisa, pa sve do prostranstava u kojima se slika otvara prema metafizičkom miru i tišini.

Izložba će se moći pogledati do 27. rujna ove godine.

 

5. Međunarodni festival folklora u Splitu

Ljubav prema folkloru, glazbi i plesu

Od 18. do 22. kolovoza Split i okolica ugostit će 5. Međunarodni festival folklora u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Jedinstvo Split. Festival okuplja folklorne skupine iz Hrvatske i inozemstva te donosi bogat program tradicijskih plesova, glazbe

i kulturnih nastupa koji slave raznolikost svjetske kulturne baštine.

Festival folklora nastao je iz ljubavi prema folkloru, glazbi i plesu koja nadilazi generacije. Ono što je započelo kao malo okupljanje entuzijasta procvjetalo je u živahnu proslavu baštine, ujedinjujući bliske i daleke zajednice. Kroz pripovijedanje priča, tradicionalne izvedbe i zanate, cilj je očuvati i podijeliti bogatu kulturnu tapiseriju koja nas čini onim što jesmo.

Svečano otvorenje festivala uz nastupe međunarodnih folklornih skupina je 18. kolovoza u 20 sati na splitskoj Rivi. U parku Grohote u Grohotama na Šolti 20. kolovoza u 20.30 moći će se uživati u tradiciji i folkloru u posebnom otočnom ambijentu.

U Trogiru, na Trgu Ivana Pavla II., 21. kolovoza u 20 sati na programu je susret folklornih tradicija u povijesnom gradu. U City Centeru one u Splitu 22. kolovoza u 11 sati na programu je folklor, glazba i ples za sve generacije, a istoga dana u 20 sati u Solinu na Gradini je završni program Festivala i završni nastupi sudionika.

 

OMIŠ

VRAĆA SE ‘GUSARSKA BITKA OMIŠ‘

Spektakularni okršaj na moru

Nakon šestogodišnjeg izbivanja zbog rekonstrukcije i uređenja Gradske luke, ovog ljeta se "Gusarska bitka Omiš" vraća kao jedno od najvažnijih događanja koje njeguje i predstavlja bogatu povijesnu i kulturnu baštinu Omiša.

Jedinstvena manifestacija "Gusarska bitka", koja vjerno rekonstruira stvarni povijesni okršaj iz 13. stoljeća u kojemu su omiški gusari porazili moćnu Mletačku Republiku, bit će uprizorena 18. kolovoza. Novootvorena luka sada pruža impresivnu pozornicu za izvođenje ovakva spektakla, spremnu za više od 10 tisuća očekivanih posjetitelja.

"Gusarska bitka" više je od turističke atrakcije – ona je kruna omiškog ljeta i prepoznatljivi simbol grada, a u samoj bitci i mimohodu sudjeluje oko 150 naoružanih aktera. Domaćinima iz KPU Omiški gusari pridružit će se brojne prijateljske postrojbe: viteško udruženje Kumpanija iz Vele Luke, Dubrovački trombunjeri, Kliški uskoci, Društvo Poljičana Sveti Jure – Priko te Gradske straže iz Bakra i Požege.

Spektakularni okršaj na moru organizira Turistička zajednica grada Omiša. Program započinje u 18.30 sati dječjim gusarskim sadržajima, nakon čega u 19.15 sati slijede smotra i svečani mimohod povijesnih postrojbi gradskim ulicama. Najuzbudljiviji trenutak večeri, sama Gusarska bitka u gradskoj luci, zakazan je za 20.15 sati. Nakon pomorskog okršaja publiku očekuje nastup Kumpanije iz Vele Luke, pucnjevi Dubrovačkih trombunjera, vatreni show te spektakularni vatromet.

Nakon završetka bitke i vatrometa, od 21.30 sati zabava se seli u Park hrvatskih branitelja. U organizaciji Kulturno-povijesne udruge "Omiški gusari", posjetitelje očekuje bogata ponuda hrane i pića, prikaz starih zanata te koncert grupe Vigor.

 

DUBROVNIK

77. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

Vrhunski glazbeni doživljaji, ‘Mara i Kata‘, ‘Žena s mora‘...

Ibsenova ‘Žena s mora‘ donosi suptilnu i emotivnu priču o unutarnjoj rastrganosti, čežnji za slobodom i pravu na vlastiti izbor, a predstava se izvodi u specifičnoj ambijentalnosti otoka Lokruma, čije okruženje snažno pojačava temeljne teme djela i osjećaj povezanosti čovjeka s morem i sudbinom

Nakon što su prošlog ljeta osvojili festivalsku publiku jedinstvenim spojem vrhunske izvedbe, humora i zarazne energije, međunarodno popularan sastav Philharmonix ‒ The Vienna Berlin Music Club ponovno nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama, uz nova glazbena iznenađenja.

Jedinstveni ansambl, koji nastupa ovog četvrtka, 13. kolovoza, u 21.30, u atriju Kneževa dvora, okuplja sedam svjetski poznatih glazbenika ‒ tri člana Bečke filharmonije, dva solista Berlinske filharmonije, jednog od najsvestranijih austrijskih pijanista te violinista, istodobno improvizatora i pjevača.

Prepuštanje kreativnosti

Stapajući na sofisticirano duhovit način klasični, jazz, klezmer, latino i pop repertoar, bez unaprijed najavljenog koncepta, glazbenici redovito donose brojna iznenađenja, priređujući vrhunske umjetničke doživljaje. Umjetnici se u potpunosti prepuštaju vlastitoj kreativnosti i strasti prema sviranju, brišući granice između klasične tradicije i modernih žanrova.

Austrijski Kurier o ansamblu piše kako svojom prepoznatljivom mješavinom "najviše filharmonijske kvalitete i neobuzdane radosti stvaranja glazbe" predstavlja "sinonim za zabavu". Tajna uspjeha ansambla, koji iza sebe ima brojne koncerte i diskografska izdanja, leži u činjenici da se njegovi članovi okupljaju samo kada pronađu novo nadahnuće ili naiđu na novu glazbenu ideju. Pritom izvedbi i projektima pristupaju bez obveze, nimalo rutinski i vrlo slobodno, prenoseći svoju iskrenu radost muziciranja na slušatelje, uz zadržavanje rafiniranog oblikovanja glazbenog sadržaja i visoke izvedbene razine.

Ansambl Philharmonix čine vrhunski glazbenici: Noah Bendix-Balgley (violina), Sebastian Gürtler (violina), Thilo Fechner (viola), Stephan Koncz (violončelo), Ödön Rácz (kontrabas), Daniel Ottensamer (klarinet) i Christoph Traxler (klavir). Njihov ovogodišnji festivalski program nadahnut je lakoćom i tajanstvenom ljepotom sjevera.

Publika će imati priliku poslušati "Romanzu" Edvarda Griega, autorske skladbe Sebastiana Gürtlera "Midsummer Night‘s Hymn" i "Harvest Polka from Latgale", kao i Konczevu maštovitu obradu glazbe iz filma "Titanic", uz niz glazbenih iznenađenja koja su postala zaštitni znak Philharmonixa.

Na istezalištu Posat 13., 14. i 15. kolovoza, od 21.30, na programu su izvedbe predstave "Ekvinocijo" Ive Vojnovića, redatelj je Krešimir Dolenčić, a igra Festivalski dramski ansambl. Predstava je to koja je proglašena najboljom prije dvije sezone. Nagradu hrvatskog glumišta dobili su i Krešimir Dolenčić za režiju, a Zrinka Cvitešić i Goran Višnjić za najbolje glavne uloge. Zrinka Cvitešić je za ulogu Jele dobila i nagradu Orlando i nagradu Zlatni studio za najbolju žensku ulogu.

Kritika svega i svakoga

Ispred Svete Marije – Kazerma na programu su izvedbe predstave "Mara i Kata", i to 16. kolovoza u 20.30 i 22.30, 17. kolovoza u 21.30, te 18. i 19. kolovoza u 20.30 i 22.30. Predstava je inspirirana radijskom emisijom "Na posjedu u kundurica" Petra Kušelja. Autor projekta je Saša Božić, u suradnji s Natašom Dangubić u ulozi Mare i Doris Šarić-Kukuljicom u ulozi Kate. Premijera ove predstave održana je u srpnju 2020., na 71. Dubrovačkim ljetnim igrama.

Od 1960-ih godina započela je čuvena emisija HR Radio Dubrovnika "Na posjedu u kundurica", kada bi u vrijeme njezina emitiranja ulice Grada opustjele, čega se mnogi Dubrovčani još sjećaju. Kroz kontinuirano emitiranje na radiju, glumice Žužu Egrenyi i Desu Begović Mrkušić u ulogama Kate i Mare posjećuje Dundo Pero (u izvedbi Renca Perca, a potom gospara Toma Šuljka) te taj slavni trojac u formi tipične dubrovačke ćakulete komentira recentna događanja u Gradu.

Predstava "Mara i Kata" inspirirana je tragovima te slavne radioemisije i nastaje kao priča o mentalitetu grada, naravima njegovih stanovnika, puna gorko-slatkih silnica, prvenstveno onih koje revidiraju uspomene i obogaćuju sjećanje. Predstava nelinearno posjećuje različite epohe u životu Grada, seleći nas iz 2020. godine u 2000., a potom u daleku budućnost. Nataša Dangubić i Doris Šarić-Kukuljica vode nas na apsurdno putovanje Gradom, od kraja devedesetih do recentnih vremena, Gradom koji danas plovi svojoj neizvjesnoj budućnosti.

Duboko češljajući svaku od gradskih tema, Mara i Kata se britko i ekspresivno osvrću na sve: od trenutnog političkog stanja u Lijepoj našoj, preko afitavanja, pa sve do toga koji turisti ih najviše gustaju. Začudnom vještinom prelaženja s jednog predmeta rasprave na drugi, ovaj dubrovački tandem ne prestaje kritizirati sve i svakoga svojim specifičnim humorom, tempiranim komičnim obratima, originalnim jezikom i apsurdnim prevrednovanjem pojma mudrosti svakodnevice.

U atriju Kneževa dvora 16. kolovoza, u 21.30, nastupaju hrvatski bas-bariton Krešimir Stražanac i njemački pijanist Hedayet Djeddikar, koji će izvesti najpoznatije popijevke Gustava Mahlera, Johannesa Brahmsa i Franza Schuberta. Stražanac redovito nastupa diljem Europe, Amerike i Azije s vodećim simfonijskim orkestrima, kao što su Berlinska filharmonija, Los Angeles Philharmonic, Tokyo Symphony Orchestra i Royal Concertgebouw Orchestra Amsterdam, i dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada, dok je Djeddikar višestruki dobitnik nagrada na natjecanjima umjetničke pjesme, s bogatom diskografijom i profesor je na na Univerzitetu u Grazu i u Frankfurtu.

Mladi za mlade

Također u atriju Kneževa dvora, 17. kolovoza, u 21 sat, na programu je donacijski koncert "Mladi za mlade", na kojemu nastupaju gitarist Filip Mišković, dobitnik nagrade mladih glazbenika "Ferdo Livadić", pijanisti Stipe Prskalo i Ivan Petrović Poljak, dobitnici nagrade "Papandopulo", te učenici Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Sav prihod od kupljenih ulaznica, kao i donacija, ide za podršku mladim glazbenicima Umjetničke škole Luke Sorkočevića, kako bi im se omogućilo sudjelovanje na natjecanjima.

Na teraci tvrđave Revelin 18. i 21. kolovoza, u 21.30, nastupa Folklorni ansambl Linđo, osnovan 1965. godine, koji je danas ustanova u kulturi Grada Dubrovnika. Ansambl je nazvan po omiljenom i najpoznatijem narodnom ples Dubrovačkog primorja, Župe i Konavala. Kolo linđo se, uz Festu sv. Vlaha, dubrovački govor, umijeće izrade konavoskog veza, klapsko pjevanje, nijemo kolo Dalmatinske zagore, bećarac, međimursku popevku i brojna druga kulturna dobra iz raznih krajeva Lijepe naše, nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ansambl je dobitnik brojnih priznanja i nagrada.

Folklorni ansambl Linđo neizostavan je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara od 1967. godine, a njegove tradicionalne festivalske nastupe, koji svjedoče i slave bogatstvo hrvatske nematerijalne baštine, uvijek rado posjećuje kako strana, tako i domaća publika.

Ispred katedrale 19. kolovoza, u 21.30, nastupa Zagrebačka filharmonija pod dirigentskom palicom Dawida Runtza. Zagrebačka filharmonija orkestar je 150-godišnje tradicije vrhunskog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj, promotor glazbene umjetnosti diljem Hrvatske i kulturni veleposlanik Hrvatske u svijetu. Na programu su djela Leonarda Bernsteina, Georgea Gershwina, Jakova Gotovca i Igora Stravinskog.

Posljednja premijera

Posljednji premijerni naslov 77. Dubrovačkih ljetnih igara je "Žena s mora" Henrika Ibsena, koja je na programu na otoku Lokrumu 20., 21., 22., 23. i 24. kolovoza, u 21 sat. Ibsenova "Žena s mora" donosi suptilnu i emotivnu priču o unutarnjoj rastrganosti, čežnji za slobodom i pravu na vlastiti izbor. U režiji Ivana Plazibata, dobitnika mnogobrojnih nagrada za svoje predstave, kroz odnose ljubavi, braka i prošlosti otvara se prostor za promišljanje osobne odgovornosti i hrabrosti da se promijeni vlastiti život. Likove će utjeloviti Festivalski dramski ansambl u specifičnoj ambijentalnosti otoka Lokruma, čije okruženje snažno pojačava temeljne teme djela i osjećaj povezanosti čovjeka s morem i sudbinom.

U atriju Kneževa dvora 22. kolovoza, u 21.30, nastupa 24-godišnji pijanist David Khrikuli, svjetska mlada pijanistička senzacija iz Gruzije, koji je osvojio srca publike i kritike na nedavnom Međunarodnom pijanističkom natjecanju Frédéric Chopin u Varšavi s jedinstvenim interpretacijama Chopinove glazbe, koju će izvoditi i pred dubrovačkom publikom.

Ovogodišnje Dubrovačke ljetne igre zatvorit će 25. kolovoza, u 21.30, ispred katedrale nastup Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije uz dirigenta Sebastiana Langa Lessinga, sopranistice Pretty Yende i Dariju Auguštan, te tenora Tomislava Jukića. U programu "Opera gala" izvodit će djela Mozarta, Gounoda, Delibesa, Catalanija, Verdija, Donizettija, Saint-Saënsa, Čajkovskog, Puccinija, Johanna Straussa mlađeg, Lehára, Kálmána, Bernsteina, Cardilla, Gershwina i Herberta.

 

ŠIBENIK

IZLOŽBA U ŠIBENIKU

‘U zanosu‘ Sonje Đurić

U ponedjeljak 24. kolovoza u galeriji “Sv. Nikola Tavelić”, unutar Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova “Civitas Sacra” u Šibeniku, otvara se izložba “U zanosu”, autorice Sonje Đurić. Izložba ostaje otvorena do 12. rujna, a ulaz je slobodan.

Sonja Đurić rođena je u Zagrebu, gdje živi i stvara, a likovnom umjetnošću bavi se posljednjih 37 godina. U njezinoj edukaciji sudjelovali su vrhunski akademski slikari prof. Rade Jarak, mag. Nela Gruden, prof. Marija Kokeza Roginić, prof. Ivan Piko Stančić, mag. Ji Suk Baek, prof. Ivan Marković i prof. Ana Barbić Katičić.

Imala je 20-ak samostalnih izložbi, a sudjelovala je na više od trideset zajedničkih izložbi, kao i na dobrotvornim likovnim kolonijama. U proteklih godinu dana svojim slikama sudjelovala je na skupnim izložbama u Parizu,

Kölnu i Beču.

 

Echoes Of Prince uoči nastupa:

‘Ne očekujte voštane figure! Budite spremni znojiti se’

Echoes Of Prince Princeove pjesme oduvijek su željeli interpretirati kroz vlastitu energiju i glazbeni identitet, ostavljajući dovoljno prostora da svaki koncert poprimi vlastiti karakter. I postali su senzacija!

Deset godina nakon smrti velikoga Princea, njegova glazba i dalje živi na pozornicama diljem svijeta. Jedan od projekata koji čuva njegovu ostavštinu, ali pritom ne žele biti samo “vjerna kopija originala”, pariški je kolektiv “Echoes Of Prince”, koji u četvrtak 13. kolovoza stiže na Tvrđavu sv. Mihovila u Šibeniku.

Šibensku publiku očekuje večer posvećena izvanserijskom glazbeniku koji je tijekom karijere rušio granice između funka, soula, popa i rocka, a pariški sastav to radi - izvanserijski.

“Echoes Of Prince” Princeove pjesme oduvijek su željeli interpretirati kroz vlastitu energiju i glazbeni identitet, ostavljajući dovoljno prostora da svaki koncert poprimi vlastiti karakter. I postali su senzacija! A sve je započelo prije 12 godina u pariškom klubu “New Morning”, gdje je bend, koji se tada zvao “Echoes Of”, pokrenuo stalni program pod nazivom “Funk & the City”.

“Ideja je bila odavati počast američkim gradovima, prijestolnicama funka, i izvoditi obrade najpoznatijih funk izvođača i pjesama iz svakog od tih gradova. Tako smo radili Echoes of Washington, Echoes Of Dayton, pa Detroit, Miami, Philadelphia, Atlanta i druge. Naravno, jedan od naših prvih projekata bio je posvećen Minneapolis Soundu.

Kada je Prince, poznat i kao The Kid Of Minneapolis preminuo prije deset godina, postalo nam je jasno da želimo stvoriti cijeli show posvećen njegovoj ostavštini, s posebnom pričom i smjerom. Ono što je počelo kao tribute prirodno je postalo ‘Echoes Of Prince’. Deset godina kasnije još smo na pozornicama pa to očito nije bila samo faza”, kazuju nam članovi kolektiva.

’Postali smo mala obitelj’

“Echoes Of Prince” čine pariški glazbenici koje danas ne povezuje samo zajednička pozornica. O sebi kazuju:

“Mi smo kolektiv glazbenika iz Pariza koji su postali prijatelji, a s vremenom i prava mala obitelj. Svi sviramo i u različitim projektima izvan ‘Echoes Of’, poput ‘Jéroboama’, našeg najnovijeg projekta s autorskom glazbom, nastupamo i kao ‘Echoes Of A New Dawn Orchestra’ sa Shuya Okinovim Kyoto Jazz Massiveom. Prošle smo godine nastupili i ovdje u Šibeniku, na Tvrđavi sv. Mihovila.

Kroz sve te godine i sve te glazbene avanture razvili smo i zadržali vrlo snažnu povezanost, i glazbeno i osobno. I kao svaka obitelj jako se volimo i povremeno se ne slažemo oko iznimno važnih stvari, poput glazbenog tempa!” - otkrivaju kroz smijeh.

Prince je ovom cijelom kolektivu bio glazbeni uzor, a glavni vokal u sastavu, Malca, obožava ga od tinejdžerskih godina.

“Za Malcu je Prince bio apsolutni idol. Kao kolektiv svi smo dijelili ogromno divljenje prema njegovoj glazbi, njegovoj slobodi i osobnosti”, govore.

Na naše pitanje kako odati počast glazbenoj ikoni, a pritom ne postati njezina imitacija, u “Echoes of Prince” odgovaraju:

“Potpuno smo nesposobni točno reproducirati Princeovu dušu i, hvala Bogu na tome. Postojao je samo jedan Prince i pretvarati se da je drukčije loše bi završilo za sve uključene. Ljudi su zavoljeli ‘Echoes Of’ upravo zato što nismo klasičan tribute bend. Reinterpretiramo pjesme i unosimo u njih vlastite osobnosti i energiju. Ideja je poštovati njegovu glazbu, ali je pritom nikad ne pretvoriti u muzej”.

Pitamo ih što točno šibenska publika može očekivati 13. kolovoza na Tvrđavi sv. Mihovila?

“Nadamo se da će nešto osjetiti! Mi smo pravi izvođači i dajemo apsolutno sve od sebe na pozornici. Bilo da ste Princeov obožavatelj cijeli život ili znate samo ‘Purple Rain’, pobrinut ćemo se za vas. Jedno je sigurno: Nećemo vas ostaviti ravnodušnima. A realno, ni da sjedite!”

Pamtimo toplinu i ljubaznost

Hrvatska ni hrvatski temperament nisu im nepoznati. Pamte ljude koje su upoznali nakon prošlogodišnjeg koncerta u Zagrebu.

“Više od svega pamtimo toplinu i ljubaznost. Bilo je nečeg nevjerojatno elegantnog u Zagrebu: prekrasni ljudi, u svakom smislu te riječi, i iznimno gostoljubivi...”, kažu.

Ovogodišnja turneja i šibenski koncert imaju posebnu težinu, jer je prošlo deset godina od Princeove smrti.

“Čudno je, jer deset godina zvuči kao dugo vrijeme, ali glazbeno se uopće ne čini odsutnim. Njegovi su otisci i dalje posvuda u suvremenoj glazbi: u produkciji, pisanju pjesama, modi, nastupu i umjetničkoj neovisnosti. Naravno da je godišnjica emotivna, ali radije razmišljamo kako njegova glazba nastavlja živjeti bez njega”.

Na pitanje koju pjesmu posebno vole izvoditi, pjevač priznaje:

“’Do Me, Baby”. Uvijek osjećam nešto vrlo posebno kada pjevam ‘Do Me, Baby’. Emocionalno me odvede na vrlo intenzivno i senzualno mjesto. Postoje večeri kada gotovo zaboravim da je ispred mene publika. Što je, s obzirom na tekst pjesme, zapravo možda i najbolje”.

Važan dio nastupa “Echoes Of Prince” je improvizacija. Njihovi koncerti imaju zadanu strukturu, ali unutar nje glazbenici sebi ostavljaju mnogo slobode.

“Postoji struktura, naravno, jer bi inače naši koncerti trajali šest sati, a neki od nas sada imaju djecu. Ali unutar te strukture ostavljamo mnogo slobode. Solo se može produžiti, groove nas može odvesti nekamo neočekivano, a ostatak benda ga slijedi. U idealnom slučaju, ni mi sami ne bismo trebali točno znati kako će koncert zvučati.

’Dođite spremni plesati’

Ne dolazite očekujući voštane figure! Dođite spremni plesati, pjevati, znojiti se i slušati te izvanredne pjesme u izvedbi ljudi koji ih iskreno vole. Bili Princeovi obožavatelji ili ne, svi ste pozvani. A s obzirom na to da sviramo Princea na Tvrđavi sv. Mihovila, dat ćemo sve od sebe da večer bude primjereno nerazumna!”, poručuju iz sastava.

Što nove generacije otkrivaju u Princeu?

“Ispod sve njegove genijalnosti i ekstravagancije njegova glazba nevjerojatno je ljudska: želja, slomljeno srce, seks, duhovnost, usamljenost, humor, ljubav. I čini se da svaka nova generacija otkriva drukčijeg Princea. Otvore jedna vrata, a onda shvate da se iza njih nalazi još dvadeset vrata...”.

“Echoes Of Prince” nastupit će u Šibeniku u četvrtak 13. kolovoza u 21 sat. Publiku očekuje presjek Princeova kataloga, od pjesama poput “When Doves Cry”, “I Would Die 4 U” i “Purple Rain” do manje poznatih skladbi iz njegova bogatog opusa.

Ako ćemo suditi prema riječima pariškog kolektiva, mogla bi to biti večer za pamćenje.

Princeovi otisci i dalje su posvuda u suvremenoj glazbi: u produkciji, pisanju pjesama, modi, nastupu i umjetničkoj neovisnosti. Naravno da je godišnjica emotivna, ali radije razmišljamo kako njegova glazba nastavlja živjeti bez njega.

Važan dio nastupa ‘Echoes Of Prince’ je improvizacija. Njihovi koncerti imaju zadanu strukturu, ali unutar nje glazbenici sebi ostavljaju mnogo slobode

 

PLOČE

PLOČANSKO LJETO

14. 8. u 20 sati – Uvod u ribarsku, pučka fešta, između dva mosta u Pločama

17. 8. u 20.30 – Crtić na otvorenom, igralište pokraj crkve

19. 8. u 20 sati – Radionica “Glina i vina”, POU Ploče

22. 8. u 20 sati – Ribarska noć u Pločama, ispred crkve u Pločama

25. 8. u 19 sati – Izložba slika “Tko je to Lena Kramarić”, Galerija POU Ploče

27. 8. u 20 sati – Radionica “Paint&Wine”, POU Ploče

28. 8. u 21 sat – Predstava “Prima Facie”, Dom kulture Ploče

28. 8. u 9 sati – Dječja ribarska 2026., Tehnička plaža

29. 8. u 9 sati – Turnir u plokanju, Bristova doca, Baćina

10. 9. u 19 sati – Izložba Arheološkog muzeja Narona “Tragovima arheološke baštine Baćine”, Dom kulture Ploče

12. – 14. 9. – Svečano obilježavanje 14. rujna kao spomendana na branitelje i veličanstvenu vojno-redarstvenu akciju iz Domovinskog rata “Zelena tabla – Mala bara”

24. – 27. 9. – Festival pijeska 2026., Ušće Neretve, Ploče

 

HVAR

65. Hvarske ljetne priredbe

Tri izložbe različitih poetika

Ovogodišnji izložbeni program Hvar Summer Festivala tijekom kolovoza donosi tri autorske izložbe umjetnica različitih poetika i umjetničkih pristupa – Andree Muse, Tončice Jelače Marijančević i Helene Schultheis Edgeler. Njihovi se radovi, svaki iz vlastite perspektive, otvaraju prema pitanjima prostora, sjećanja, pripadanja, prirode, tehnologije i suvremenog iskustva.

Izložba “The Patterns of Stored Time” akademske slikarice Andree Muse, otvorena je 10. kolovoza u Arsenalu, a može se razgledati do 5. listopada ove godine. “The Patterns of Stored Time” recentni je Andrein ciklus i predstavlja sintezu dugogodišnjeg umjetničkog promišljanja temeljenog na konceptima kretanja, transformacije i prolaznosti. Za umjetnicu sam čin slikanja predstavlja završnu fazu vrlo studioznog procesa koji uključuje pisanje, fotografiranje, snimanje videa i izradu brojnih skica, nakon čega slika nastaje kao konačni ishod iskustvenog i usvojenog – stoji među ostalim u predgovoru kustosice Ivane Vukušić.

Motivi gnijezda

U crkvi sv. Ivana 13. kolovoza bit će predstavljena izložba “Gnjezdišta” akademske kiparice Tončice Jelače Marijančević, koja će biti otvorena do 5. rujna. Polazeći od motiva gnijezda, umjetnica oblikuje ambijentalnu instalaciju koja tematizira pripadanje, zaštitu i stvaranje. Materijalnost rada i njegov odnos prema prostoru otvaraju mogućnost promišljanja odnosa čovjeka prema prirodi, prostoru i vlastitom unutarnjem iskustvu.

Instalacija kiparice Tončice Jelače Marijančević “Gnjezdišta” nastanjuje prostor crkvice sv. Ivana na Hvaru jer je upravo sakralni prostor za nju prikladan. Njezine nježne skulpture, oblikovane u sjemenke i gnijezda, načinjene od rižinog papira, žice, drva i pamuka ispunjavaju prostor i podsjećaju nas na počelo života; podjednako pojedinačnog, ali i iskonskog. Trenutak kada biće prvi put progleda, proplače, zapjeva ili se pokrene, po svojoj je naravi uzvišen i vrijedan našeg divljenja. Ove su skulpture krhke jer je i sami život, u konačnici, krhak – napisala je u predgovoru kustosica dr. sc. Dora Derado Giljanović.

Galerija Arsenal od 17. kolovoza do 30. rujna ugostit će izložbu “Deus Machina/Život vječni” vizualne umjetnice Helene Schultheis Edgeler, kojom se u fokus postavlja odnos čovjeka, umjetnosti i tehnologije. Rad propituje promjene koje suvremeni digitalni sustavi donose u procese stvaranja i percepcije umjetnosti, kao i granice između tradicionalnih umjetničkih praksi i novih tehnologija.

Granica stvaranja

Što se događa sa slikom u trenutku kada njezin prvi impuls više ne nastaje samo u ljudskoj imaginaciji, već u dijalogu čovjeka i stroja? Upravo se u tim pitanjima, koja govore o granici stvaranja, tehnologije i interpretacije otvara svijet Helene Schultheis Edgeler. Njezine slike ne bave se umjetnom inteligencijom kao budućnosti koja dolazi, nego kao sadašnjosti u kojoj se granice između prirodnog i umjetnog, stvarnog i zamišljenog, autorstva i suradnje jednostavno – mijenjaju.

Proces nastanka slike za umjetnicu važan je poput i samog konačnog prizora. U radu koristi umjetnu inteligenciju kao alat za vizualno istraživanje i dijalog: generirane skice i idejni prijedlozi na kraju se pretvaraju u rad koji nastaje kroz fizički čin slikanja. Ulje na platnu tako vraća materijalnost slici i pretvara digitalni prijedlog u jedinstveni slikarski prostor u kojem, između algoritma i ruke, nastaje novo polje vizualnog promišljanja – piše među ostalim u predgovoru kustosica Antonela Solenički.