Četiri znanstvenice, četiri istraživačka puta i jedna zajednička misija: oblikovati bolju budućnost

Iza svakog znanstvenog uspjeha stoje godine rada, znatiželje i ustrajnosti, ali i trenuci podrške koji mogu obilježiti nečiji profesionalni put. Upravo zato Nacionalni program L‘Oréal – UNESCO „Za žene u znanosti“ već dva desetljeća u Hrvatskoj prepoznaje mlade znanstvenice čija istraživanja otvaraju važna pitanja budućnosti – od zdravlja i okoliša do novih tehnologija.

U godini u kojoj obilježava jubilarnu 20. obljetnicu, program još jednom podsjeća koliko je važno učiniti vidljivijima žene koje svojim radom doprinose znanosti, ali i društvu u cjelini. Od pokretanja u Hrvatskoj do danas, priznanje je primilo 78 znanstvenica na pragu stjecanja doktorata iz područja prirodnih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja.

Kroz 20 godina program je postao mnogo više od nagrade: za brojne je znanstvenice značio potvrdu vrijednosti njihova rada, poticaj za nastavak istraživanja i važan trenutak vidljivosti u karijeri koja se često gradi daleko od očiju šire javnosti.

Ovogodišnje dobitnice predstavljene su na svečanoj ceremoniji održanoj u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, gdje je obilježena i jubilarna obljetnica programa. Priznanja su dodijeljena četirima mladim znanstvenicama iz različitih područja: kemije, geologije, fizike i dentalne medicine, a koje svojim istraživanjima odgovaraju na izazove suvremenog društva.

Mia Mesić: materijali budućnosti koji bi tehnologiju mogli učiniti održivijom

Mia Mesić, magistra kemije zaposlena na Institutu Ruđer Bošković, bavi se razvojem novih materijala koji bi u budućnosti mogli imati važnu ulogu u razvoju mikroelektroničkih uređaja i memorijskih sustava. U središtu njezina doktorskog rada su tanki filmovi molekulskih feroelektrika temeljenih na bicikličkim aminima, a poseban naglasak stavljen je na razvoj održivijih i sigurnijih alternativa materijalima koji danas sadrže olovo.

Njezino istraživanje spaja kemiju, nove tehnologije i pitanje održivosti, a usmjereno je na razumijevanje načina na koji uvjeti priprave i metode depozicije utječu na morfologiju i kristalni rast tankih filmova. Upravo su takva saznanja važna za moguću buduću primjenu ovih materijala u naprednim tehnološkim rješenjima.

Iako se danas bavi kompleksnim materijalima, Mia kaže da je njezin put prema znanosti počeo znatiželjom, logičkim zadacima i igrom. Voljela je slagati LEGO kockice, puzzle i memory, a s djedom matematičarom rješavala je zadatke. Odrasla je u Puli, a kao djevojčica nije zamišljala da će postati znanstvenica, nego je htjela biti odvjetnica i direktorica, kasnije čak DJ ili producentica.

Prve uspomene koje danas povezuje s kemijom bile su neobične i vrlo životne: od vodikovog peroksida kojim je liječnica riješila problem s letećim mravom u uhu, do kupanja u ljubičastoj otopini kalijeva permanganata tijekom vodenih kozica. Važan poticaj prema kemiji dala joj je profesorica u srednjoj školi, čija su je predanost i način predavanja nadahnuli da i sama krene znanstvenim putem.

Danas iza sebe ima znanstvene radove, konferencijska izlaganja, međunarodna usavršavanja, među ostalim na Karlsruhe Institute of Technology, te aktivan doprinos nastavi i akademskoj zajednici. Nakon doktorata želi nastaviti usavršavanje u inozemstvu i stečeno znanje jednoga dana vratiti u sredinu iz koje je krenula.

Nikolina Račić: istraživanje okoliša koje povezuje zrak, tlo i javno zdravlje

Nikolina Račić, magistra geologije, radi u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, u području analize i izvještavanja podataka o kvaliteti zraka. Od 2025. godine zaposlena je i kao istraživačica u The Lisbon Councilu u Bruxellesu, gdje sudjeluje u pisanju i provedbi europskih znanstvenih projekata.

U svom doktorskom istraživanju bavi se prostorno-vremenskom analizom i određivanjem izvora policikličkih aromatskih ugljikovodika i metala u lebdećim česticama i tlu, uz primjenu naprednih statističkih metoda i metoda strojnog učenja. Cilj doktorskog rada je bolje razumjeti kretanje i utjecaj onečišćujućih tvari u urbanom okolišu, osobito na području Zagreba te kako ta saznanja mogu pomoći u oblikovanju učinkovitijih strategija za zaštitu okoliša i javnog zdravlja.

Proučavanjem tvari koje mogu imati ozbiljan utjecaj na zdravlje ljudi, uključujući povećan rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti te toksične, genotoksične i kancerogene učinke, njezin rad povezuje geologiju, okoliš, podatke i javno zdravlje te pokazuje koliko suvremena znanost sve češće traži interdisciplinarni pristup.

Interes za prirodu Nikolina je razvila još u djetinjstvu, odrastajući na selu u Bosni. Dani provedeni na otvorenom, vožnja bicikla, branje voća i povrća iz bakinog vrta te igra s blatom danas mogu biti definirani kao rani znakovi njezine povezanosti s tlom i okolišem. Kasnije ju je privukla speleologija, a susret s profesorom s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i obilazak zbirke minerala dodatno su je usmjerili prema geologiji.

Uz doktorski rad, Nikolina djeluje i kao konzultantica kroz vlastiti obrt Mind Craft te sudjeluje u europskim znanstvenim projektima. Svoju budućnost i dalje vidi u znanosti i istraživanju, s jasnom željom da znanje koje razvija doprinese boljem razumijevanju okoliša u kojem živimo.

Rafaela Radičić: nanočestice kao mogući odgovor na izazove čišćeg okoliša

Rafaela Radičić doktorica je znanosti iz područja fizike kondenzirane materije, a svoj je doktorski rad izradila na Institutu za fiziku u Zagrebu. U istraživanju se bavila razvojem metode sinteze dvokomponentnih nanočestica i njihovom primjenom u fotokatalizi i polimerima.

U fokusu njezina rada bile su nanočestice koje mogu pridonijeti razvoju učinkovitijih i okolišno prihvatljivijih rješenja, osobito u području pročišćavanja voda i poboljšanja svojstava polimernih materijala. Posebno se bavila sintezom ZnO-Ag heterospojeva i istraživanjem njihova fotokatalitičkog mehanizma pod vidljivim zračenjem, čime njezino istraživanje povezuje fiziku, kemiju, materijale i zaštitu okoliša.

Znanost ju je privlačila odmalena, i to kroz različita područja: od biologije, kemije i arheologije do meteorologije i astrofizike. Tijekom studija pronašla je smjer koji je prirodno spojio njezine interese za fiziku, kemiju, biologiju i okoliš, a završni rad usmjerio ju je prema laboratorijskom istraživanju i temi pročišćavanja otpadnih voda.

Kao djevojčica sa sestrom je gradila kartonske utvrde, pokazivala maštu, znatiželju i potrebu da stalno nešto stvara. Danas za sebe kaže da je „ozbiljno neozbiljna“, dok je obitelj opisuje kao brbljavu, radišnu, pametnu i ekstrovertiranu osobu. Upravo joj je ta otvorenost često bila prednost u znanosti, gdje razgovori, suradnje i nova poznanstva mogu otvoriti vrata budućim projektima.

Rafaela iza sebe ima brojne znanstvene radove, izlaganja na domaćim i međunarodnim skupovima, pozvana predavanja, sudjelovanje u znanstvenim projektima te međunarodna iskustva na Institutu Jožef Stefan u Ljubljani i GREMI Institutu u Orléansu. Nakon doktorata nastavila je poslijedoktorsko usavršavanje na Institutu Jožef Stefan u Ljubljani, a dugoročno svoj znanstveni put želi nastaviti u Hrvatskoj.

Anđelina Šekelja Mašić: stomatologija kao spoj znanosti, preciznosti i brige za pacijenta

Anđelina Šekelja Mašić, doktorica dentalne medicine, zaposlena je u Domu zdravlja Zagreb-istok, a doktorsku disertaciju izrađuje na Zavodu za parodontologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svom istraživanju bavi se suvremenim mogućnostima liječenja višestrukih gingivalnih recesija, odnosno povlačenja zubnog mesa.

Njezino istraživanje ispituje učinak hijaluronske kiseline u kombinaciji s kirurškim postupkom koronalno pomaknutog režnja, a važno je jer povezuje kliničku stomatologiju, regenerativne metode liječenja i kvalitetu života pacijenata. Osim samog terapijskog ishoda, u radu se prate i iskustva pacijenata, uključujući utjecaj oralnog zdravlja na svakodnevni život te razinu boli nakon zahvata.

Anđelinu su odmalena zanimali anatomija i ljudsko tijelo, a u stomatologiji je pronašla spoj medicine, umjetnosti, preciznosti i manualnog rada. Upravo joj taj spoj danas pruža najveće zadovoljstvo jer svojim radom pacijentima može vratiti ne samo zdravlje i funkciju, nego i samopouzdanje i kvalitetu života.

Kao djevojčica voljela je čitati enciklopedije, smišljati maštovite igre i brinuti se o kućnim ljubimcima. Tijekom školovanja posebno su je potaknuli profesori fizike i kemije, a zatim i biologije, kroz koju je dodatno razvila interes za ljudsko tijelo i rad rukama.

Tijekom dosadašnje karijere radila je u privatnim i javnim zdravstvenim ustanovama, bila voditeljica Hitne stomatološke službe za grad Zagreb, sudjelovala u organizaciji studentskih kongresa i radionica te održavala predavanja s naglaskom na parodontologiju i regenerativne metode liječenja. Aktivno sudjeluje i na domaćim i međunarodnim kongresima, a svoj profesionalni put želi nastaviti kroz daljnje usavršavanje i specijalizaciju.

Podrška mladim znanstvenicama ulaganje je u budućnost

Priče ovogodišnjih dobitnica Nacionalnog programa L‘Oréal – UNESCO „Za žene u znanosti“ pokazuju koliko znanstveni putevi mogu biti različiti. Započinju kroz dječju znatiželju, igru i prva pitanja o svijetu, a nastavljaju se u laboratorijima, institutima, klinikama i međunarodnim istraživačkim projektima. No ono što ih povezuje jest predanost radu, otvorenost prema novim znanjima i želja da njihova istraživanja imaju stvaran doprinos društvu.

Dvadeset godina nakon pokretanja programa u Hrvatskoj, ovo priznanje nastavlja isticati važnost podrške mladim znanstvenicama u ključnim fazama njihove karijere. Priznanje koje su ove godine primile Mia Mesić, Nikolina Račić, Rafaela Radičić i Anđelina Šekelja Mašić zato nije samo potvrda dosadašnjeg rada, nego i poticaj za istraživanja koja tek dolaze.