Najbolja stvar u cijelog priči oko Crljenka i Zinfandela je ta što je on naš, što vuče podrijetlo iz Kaštela i što se to pomnom analizom napravljenom daleko od njegove pradomovine, iz kraja ispod Kozjaka, na kraju kao epohalno otkriće i znanstveno dokazalo.
I mnogi, sto posto uvjereni kako je Zinfandel, vino nastalo od Crljenka stiglo iz Francuske, Italije, morali su na kraju kapitulirati u svom stavu. Jer koliko god je svjetski, u biti je naš. Pa kada je tako onda ćemo ga pošteno i slaviti i to na još jednoj manifestaciji, još jednom već tradicionalnom ZinFestu, Festivalu crljenka i rođaka koji će se ove godine održati od 14. do 16. studenoga. I opet na istom mjestu u Marini Kaštela, na fešti koja već ima kultni status raja za sve ljubitelje ove vinske manifestacije. A koliko će toga tu biti, najbolje je naznačio Srećko Radnić, prvi čovjek Zore, Klastera za održivi razvoj iz Kaštela, organizatora, koji je na predstavljanju programa naveo brojku od 150 jedinstvenih sorti grožđa, sortnih vina koja će se u vikendu slavlja sočnih boba moći kušati.
Pressica je bila konkretni pokazatelj i uvod u ono što će posjetitelje čekati u velikom vikendu ZinFesta. A čekat će ih vrhunska kapljica i čitav nit popratnih događanja, radionica, predstavljanja. Između njih i raj za ljubitelje gastronomije, degustacija dalmatinske nam marende, one iskonske, fetive, prave. Što nam se putem nekako lagano izmakla zbog brzine života koja joj ne da zasluženog prostora. Ovako je to Radnić najavio:
Domovina Zinfandela
-I na četvrtom ZinFestu kojeg s veseljem očekujemo, jačat ćemo svijest i činjenicu da su Kaštela domovina Zinfandela. I da je kaštelanski Crljenak direktni predak istog tog Zinfandela. Ove godine imamo program Kaštelanska vesela vina, predstavit će nam se učenici i profesori ugostiteljske škole, imat ćemo gastronomske delicije s pričama o jelima, pričama o vinu. Imamo i veliki master class s predstavljanjem crljenka od 2008. do 2019. godine. Učinili smo i iskorak prema lipoj nam, tradicionalnoj spizi, pa ćemo imati i natjecanje u pripremanju dalmatinske marende. Bit će to velika proslava druženja s vinarima i vinogradarima koji će pokazati svoju poznatu gostoljubljivost. Bit će to i prigoda za kušanje naših tradicionalnih jela. I slavit ćemo domovinu Zinfandela i još jednom ukazati kako mu je kaštelanski crljenak direktni predak – naveo je Srećko Radnić.
I eto pozivnice za događanje na kaštelanskoj rivijeri koja prema riječima Nade Maršić, direktorice TZ grada Kaštela znači i manifestaciju što privlači pažnju i kao jedan od načina produženja turističke sezone. Definitivno je to jaka akvizicija, spoj gastronomije i enologije koje uz sve komparativne prednosti lijepih Kaštela, postaju zamašnjak za posezonsko pojačavanje turističkih brojki. Istaknula je Nada posebnost Crljenka kao priču o našim precima koji su trbuhom za kruhom odlazili u svijet. I crljenak je takav. I on je svojevrsni iseljenik koji se, navela je direktorica TZ Kaštela vratio svom korijenu.
-Crljenak je iz Kaštela otišao u Beč, iz Beča u New York, a odatle u Kaliforniju. I pokazao na kraju kako je naš. Priča o Crljenku je priča o iseljeništvu. A kroz hvaljenu manifestaciju i pozivnica za sve ljubitelje vina i dalmatinske marende – navela je Nada Maršić.
Bob, sipa, brujeti...
Ovaj projekt ima i duboku podršku grada Kaštela i to je vrlo zorno prezentirala i Antonia Kljajić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti, ustvrdivši kako ova manifestacija doprinosi jačanju identiteta ne samo ovoga kraja već i Dalmacije i Hrvatske. Ona je i vezala prošlost i sadašnjosti, istaknula spoj tradicijskih okusa, lokalne kulture i međunarodnih priznanja, te značaj ZinFesta.
A kada smo već kod manifestacije, evo što će se tu još ponuditi. Petar Božić voditelj ugostiteljstva u Marini Kaštela spomenuo je djelić đakonija u kojima uživaju i nautičari. Bit će tu sipe, boba, brujeta od liganja, gavuna. I još svačega lipoga. Uz to i jaka vinska lista, spomenuo je vinar i vinogradar Ivan Perišin iz Kaštel Kambelovca, nabrajajući moćne crne sorte, bijele, neke već zaboravljene, neke koje se teško mogu više igdje probati. I kao i uvijek, taj naš Crljenak, Pošip, Maraštinu. A što da vam kažemo, vrijedi ovo definitivno iskušati, posebice zato što se zna kako je od Crljenka do boce dug i težak put. Znaju to dobro oni koji se njim bave.
Probali smo i marendu i to kod vinara Jakše Bedalova iz Kaštel Kambelovca, koji nam je lipo po domaći naglasio kako marenda može biti i komad kruva s mortadelom, parizerom, sirom ili jogurtom. I to danas kada se prethodno ne bere, kopa, vadi mriža. Lako je danas sjedačima marendati jogurt, onako po light metodi. Ali ajde ti to daj nekome tko se u cik zore dizao i krenuo na rađu. Tome bi jogurt bio šaka u oko. Takvima se davalo ono što smo i mi probali.
-Težaku se spremala kalorična spiza, i tamo negdi u uru od marende radni narod je iša u gostione uzduž cilih Kaštela. Tražile su se tripice, pašta fažol, dolce garbo, piletina na tingulet, manistra na šporko... To je bila čista energija. I onda dobro vino, domaće, crno da podnese tu kaloriju, i naravno sve uz dobro društvo.I to je to - reče Jakša Bedalov.
Izili smo sve što nam je pripremio, a onda otišli i u konobu kod Marina Milana, da vidimo što vas još čeka. Od 14. do 16. ovog mjeseca u Marini Kaštela moći ćete i vi degiustirati blago našeg kraja.
