65 godina Hvarskih ljetnih priredbi – festival koji već desetljećima spaja umjetnost i baštinu

Festival koji je izrastao zajedno s gradom

Već šezdeset i pet godina Hvarske ljetne priredbe oblikuju kulturni identitet grada Hvara. Ono što je 1961. godine započelo kao glazbena nadopuna tadašnjem Festivalu dramskih amatera, danas je jedna od najdugovječnijih hrvatskih kulturnih manifestacija i nezaobilazan dio ljetnog života otoka.

Tijekom desetljeća festival je izrastao iz okvira klasične glazbene manifestacije u jedinstven prostor u kojem se umjetnost skladno isprepliće s bogatom kulturnom baštinom Hvara. Mnogi će reći da su upravo Hvarske ljetne priredbe pokazale kako povijesni grad postaje prostor u kojem se duh prošlih vremena iznova oživljava kroz umjetnost.

Od kazališta do festivala

Priča o festivalu započinje još 1957. godine kada Hvar postaje domaćin Festivala dramskih amatera Jugoslavije. Tijekom četrnaest godina ta je manifestacija okupljala kazališne skupine iz cijele tadašnje države te Hvar profilirala kao važno kulturno središte.

Kako bi se bogatom kazališnom programu pridružila i glazba, 1961. godine pokrenute su Hvarske ljetne priredbe. Ono što je u početku zamišljeno kao prateći glazbeni program vrlo brzo razvija vlastiti identitet. Nakon prestanka ugošćavanja Festivala dramskih amatera 1971. godine upravo Hvarske ljetne priredbe preuzimaju ulogu glavne ljetne kulturne manifestacije grada.

Grad kao pozornica

Posebnost Hvarskih ljetnih priredbi oduvijek je bio odabir prostora. Premda je Hvarsko kazalište, najstarije javno kazalište u Europi, bilo njegovo prirodno središte, koncerti i predstave tijekom desetljeća održavali su se na Ljetnoj pozornici Veneranda, Trgu sv. Stjepana, u Lođi, franjevačkom samostanu, katedrali sv. Stjepana, crkvi sv. Marka te brojnim drugim povijesnim prostorima.

Svaka je lokacija festivalu dala novu dimenziju i energiju. Različita akustika, arhitektura i atmosfera stvarali su iskustva zbog kojih su izvedbe ostajale u pamćenju publike mnogo dulje od samog trajanja predstave ili koncerta.

"Homo se mi hitit na muziku"

Razvoj festivala neraskidivo je povezan s Milanom Lakošem, dugogodišnjim organizatorom i umjetničkim voditeljem Hvarskih ljetnih priredbi od 1974. do 2015. godine. Njegova su sjećanja danas jedan od najvrjednijih izvora za razumijevanje festivalske povijesti, osobito zato što je dio arhivske građe tijekom godina izgubljen.

 

Prisjećajući se promjena koje je donio razvoj turizma, Lakoš je sažeo cijelu jednu epohu:"Polako se gubio interes za predstavama s festivala, sve više dolaze strani turisti koji ne razume jezik. Homo se mi hitit na muziku. Muzika je ipak prihvatljivija i razumljivija grana umjetnosti."

Ta je odluka obilježila budućnost festivala. Glazba je postala univerzalni jezik koji povezuje publiku bez obzira jezik ili zemlju iz koje dolaze.

Jeste li znali?

• U prvim godinama festival je imao petnaestak programa tijekom ljeta.
• Tijekom osamdesetih broj festivalskih događanja gotovo se udvostručio.
• Festival je među prvima u Hrvatskoj sustavno koristio povijesne gradske prostore kao koncertne i kazališne pozornice.
• Velik dio programa desetljećima je organiziran zahvaljujući predanom radu volontera i lokalnih kulturnih društava.
• Brojne festivalske večeri održavale su se pod otvorenim nebom, zbog čega su ambijent grada Hvara i umjetnički program postali nerazdvojni.
• Na festivalskim su pozornicama nastupila neka od najvećih imena klasične glazbe, među kojima Ivo Pogorelić, Ruža Pospiš Baldani, Dunja Vejzović, Jurica Murai, Vladimir Krpan, Kemal Gekić, Lovro Pogorelić, Martina Filjak, Stefan Milenković, Monika Leskovar, Petrit Çeku, Ida Gamulin, Goran Končar i Maxim Beitan.
• Hvarske ljetne priredbe tijekom svoje povijesti ugostile su i zvijezde zabavne glazbe pa je publika je imala priliku uživati u u nastupima umjetnika poput Vice Vukova, Miše Kovača, Tereze Kesovije, Olivera Dragojevića i Zdravka Čolića, a niz danas nastavljaju koncerti Josipe Lisac, Amire Medunjanin, Urbana, Darka Rundeka i drugih istaknutih glazbenika.

O tome kakva je uloga festivala danas, kako odgovara na suvremene izazove te kakva je vizija njegova razvoja u budućnosti razgovarali smo s Jelenom Mićić, ravnateljicom Javne ustanove u kulturi HVAR 1612, ustanove koja od 2023. godine rukovodi Hvarskim ljetnim priredbama.

Što biste poželjeli Hvarskim ljetnim priredbama u godinama koje dolaze?

Željela bih da festival nastavi njegovati  i razvijati ono što ga čini posebnim – umjetničku kvalitetu, povezanost s prostorom i otvorenost prema publici – njegov prepoznatljiv identitet. Hvarske ljetne priredbe nastale su iz ljubavi prema kulturi i gradu, a vjerujem da će i u budućnosti ostati mjesto susreta umjetnika, stanovnika Hvara i posjetitelja iz cijelog svijeta.

Važno je da Hvar Summer Festival kontinuirano raste – kako umjetnički, tako i produkcijski – kako bi ostao u korak sa suvremenim kulturnim zbivanjima i odgovorio na očekivanja današnje publike.

Naš je cilj nastaviti razvijati festival kao jednu od najvažnijih kulturnih vrijednosti otoka, pritom čuvajući njegovu autentičnost i posebnost. Želimo da Hvar bude prepoznat ne samo kao atraktivna turistička destinacija, nego i kao mjesto vrhunskih kulturnih doživljaja. Grad Hvar ima izniman potencijal, a upravo je kontinuirano ulaganje u kvalitetan i promišljen kulturni program jedan od ključnih preduvjeta njegova daljnjeg razvoja i prepoznatljivosti.

Hvarske ljetne priredbe svoj su vrhunac doživljavaju tijekom ljeta, no kultura na Hvaru živi tijekom cijele godine. Koje su aktivnosti Javne ustanove u kulturi HVAR 1612 van turističke sezone?

Naša misija i djelovanje nije vezana samo uz ljetne mjesece i festivalski program. Važno nam je da kultura bude prisutna tijekom cijele godine i da stanovnici Hvara imaju priliku sudjelovati u različitim kulturnim sadržajima i izvan turističke sezone.

U zimskom razdoblju intenzivno radimo na pripremi programa, suradnjama s umjetnicima i institucijama te razvoju novih projekata. To je također razdoblje kada radimo na očuvanju i valorizaciji kulturne baštine, istraživanju novih prostora i stvaranju suradnji koje mogu obogatiti buduće programe. Upravo tada nastaju mnoge ideje koje kasnije zažive tijekom festivalskih mjeseci.

Posebnu pozornost posvećujemo djeci i mladima kroz naš edukativni program Sokolić osmišljen kako bi se potaknuo kontinuirani rast pristupa kulturno-umjetničkim sadržajima te aktivno uključila djeca i mladi s područja grada i otoka Hvara. Obnovljeno Hvarsko kazalište time sve jasnije postaje hram umjetnosti za najmlađu publiku – prostor koji kroz planirane programe potiče razvoj interesa, naviku odlaska u kazalište te aktivnu participaciju u kulturnim i umjetničkim događanjima, posebno onima koja su godinama izostajala zbog dugotrajne obnove ovog povijesnog spomenika.

Ustanova HVAR 1612 želi razvijati Hvar kao kulturnu destinaciju tijekom cijele godine i kao zajednicu u kojoj kultura ima svoje stalno mjesto. Program Prijatelji HVAR 1612 osmislili smo kako bismo tijekom cijele godine bili u stalnom kontaktu s publikom. Program donosi različite pogodnosti, ali njegova je najvažnija vrijednost stvaranje osjećaja pripadnosti. Želimo da se publika osjeća kao dio naše kulturne zajednice – bilo da je riječ o stanovnicima Hvara, našim gostima koji se vraćaju iz godine u godinu ili ljubiteljima umjetnosti koji prepoznaju važnost očuvanja i razvoja kulturnih programa.

Festival traje do 11. rujna, a ulaznice za sva događanja dostupne su putem platforme Adriaticket. Detaljan program možete pronaći na službenim mrežnim stranicama Hvar Summer Festivala i Javne ustanove u kulturi Hvar 1612.