Prirodni plin praktično ne sadržava sumpor ili tek u neznatnim količinama, nema lebdećih čestica, a 20-25 posto manje emitira CO2 od tekućeg goriva
Gospodine Bakiću, HSUP vam je dodijelio nagradu za životno djelo.
– To je velika satisfakcija. Kroz rad s kolegama na projektima za INU, Petrol, TCG i Aluflexpack, te na poziv voditelja stručne udruge za plin prof. dr. Miljenka Šunića, sve veće realizirane projekte prezentirao sam na stručnom skupu za plin (HUSP), koji se svake godine održava u Opatiji. Tu su nazočni stručnjaci iz cijelog svijeta jer je HSUP članica međunarodne
organizacije za plin. Na tim sam prezentacijama pokrenuo ideju da Dalmacija postane najčišća turistička regija na Sredozemlju.
Također, postavljena je teza u kojoj je prirodni plin prethodnica vodiku. Dolaskom prirodnog plina samo u Šibensko-kninsku županiju investirano je 230 milijuna eura stranog kapitala u proizvodne pogone koje koriste prirodni plin. Druga satisfakcija je ta što smo kroz projekt plinofikacije pokrenuli proizvodnju PE cijevi za plin u Drnišu. Treća je ta što su ovaj projekt realizirale hrvatske tvrtke, naši zaposlenici i oprema. A, najveća satisfakcija za mene osobno jest što je struka pokrenula prijedlog za moje priznaje i što sam prva osoba izvan Zagreba koja je takvo priznanje i dobila.
Ovime je energetsko ekološki cilj realiziran. Sada se čeka dolazak vodika kao ekološki najčišćeg energenta.
Projektiranje plinskih postrojenja
Gospodine Bakiću, recite nam nešto o sebi.
– Srednju tehničku školu završio sam u Zadru, diplomirao na fakultetu Strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, smjer termoenergetika.
Ovlašteni sam projektant za energetske preglede velikih firmi i stalni sudski vještak za strojarstvo, termoenergetska i rashladna postrojenja. Dobitnik sam zlatne medalje na međunarodnom sajmu inovacija za konstrukciju regulatora za plin, osnovnog proizvoda tvornice plinskih armatura u Ninu, na temelju kojeg je izgrađena tvornica plinskih armatura TPA Bagat u Ninu. Kao član tvornice Bagat iz Zadra, sudjelovao sam u stručnoj grupi kod početka plinofikacije bivše države. Osnivač sam i vlasnik tvrtke “Inženjering za energetiku i plin” d.o.o. u Zadru.
Aktivni ste pobornik korištenja prirodnog plina kao energenta u Dalmaciji. Kako biste opisali prednosti prirodnog plina u odnosu na druge energente?
– Manje su emisije CO2, nema sumpora, nema lebdećih čestica. Važna je i dostupnost velikih kapaciteta što nije slučaj s tekućim gorivom, skupom električnom energijom i skupim zakupom priključne snage. Dostupnost prirodnog plina kao energenta osobito dolazi do izražaja kod korištenja u industriji za proizvodnju: vodene pare, taljenja metala za potrebe lijevanja, zagrijavanja metalnih ingota za potrebe toplog valjanja, kod procesa sušenja... Sve ovo uz prihvatljivu cijenu čini ga konkurentnim u odnosu na druge energente. Dolaskom PP-a i zamjenom starih uljnih kotlovnica, ugrađuju se kaskadno kondenzacijske kotlovnice koje mogu biti pored zgrade izvana ili na krovu. Prirodni plin emitira gotovo četvrtinu manje CO2 od tekućeg goriva, što je značajna razlika, pogotovo ako govorimo o održivosti. Podaci jednog instituta kažu da su za regeneraciju CO2, koji nastane izgaranjem samo jedne litre tekućeg goriva, potrebna dva stabla i jedan cijeli dan da to fotosintezom prerade u kisik. Međutim, rijetko se spominje sumporni dioksid SO2 koji s vlagom - vodom stvara jaku sumporastu kiselinu. U zapadnoeuropskim lukama brodovi smiju koristiti gorivo koje ima deset puta manje sumpora nego što koriste naše kotlovnice tekućeg goriva. Svjetska zdravstvena organizacija službeno je objavila da je glavni uzročnik kardiovaskularnih bolesti u svijetu sumporni dioksid. Naše vijesti objavile su da su najveći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti. PP praktično ne sadržava sumpor ili tek u neznatnim količinama, nema lebdećih čestica, a 20-25 posto manje emitira CO2 od tekućeg goriva i gorivo je jeftinije oko 25 posto. Svi veći korisnici energije u svijetu uzimaju vanjske suradnike za energetiku i kao savjetnike prije definiranja projektnih zadataka. Doktori rješavaju posljedice, a inženjeri rješavaju uzroke.
Niža cijena goriva
Kažete da je prirodni plin interesantan za poslovne korisnike, javne ustanove i velike industrijske, osobito proizvodne kompanije, koje zahtijevaju velike količine energije. Navedite neke korisnike?
– Od značajnijih poslovnih korisnika na području Dalmacije naveo bih: Marasku, Tvornicu Kruha, Višnjik, Turisthotel, IMPOL-TLM, Knauf, Knin, Aluflexpack Drniš, pa onda Tvornica tlačnog lijeva u Benkovcu, Hotelski kompleks Ilirija Biograd, bolnica Firule Split, bolnica Križine u Splitu, bolnica u Zadru, Šibeniku, Biogradu i Drnišu.
Gledajući s ekološko-energetske pozicije grad Biograd i grad Drniš u kojima su svi veći potrošači: bolnica, industrija, turistički objekt, prebačeni s tekućih goriva na PP, postali su najčišći gradovi u Dalmaciji. Dosta je napravljeno u gradu Zadru. Da nisu tri industrijske kotlovnice u Gaženici (Maraska, Turisthotel praonica, Tvornica kruha) prebačene na prirodni plin, za rezultat bismo imali da kod sjeverno-zapadnog vjetra ta čađ od izgaranja tekućih goriva dođe na kruzere. Srećom smo to riješili na vrijeme. Isto vrijedi za otvorene bazene na Boriku i sada planirani otvoreni bazen na Višnjiku. Nažalost, unatoč već stvorenim tehničkim uvjetima za spajanje na prirodni plin, u Zadru su preostala četiri velika zagađivača u starom djelu grada, a to su: centralna kotlovnica za tri nebodera kod kolodvora, zgrada “Ljepotica”, Đački dom i centralna kotlovnica više stambene zgrade u ulici M. Krleže 1.
U neposrednoj blizini te zgrade gradi se novi hotel s pet zvjezdica. U njihovom neposrednom susjedstvu je i kotlovnica od 1,2 MW na tekuće gorivo koja je ogromni zagađivač i preporuka investitoru je da pod hitno, iz ekoloških razloga, napravi zamjenu goriva. Takav sličan slučaj smo već uspješno riješili za jedan drugi turistički kompleks u zadarskoj županiji. Prebacivanjem kotlovnice Opće bolnice Zadar na PP, smanjena je emisija CO2 za 433 t/god, SO2 za 9,98 t/god, NOx1,6 t/god, lebdeće čestice (PM10) 0,07 t/god, a proporcionalno tome smanjene su i emisije i kod drugih velikih potrošača.
Što se tiče grada Splita, još uvijek nije spojen Dom za starije i nemoćne osobe Split iako su tehnički uvjeti za njegovo spajanje stvoreni prije 4 godine. Dom za starije i nemoćne osobe je veliki potrošač energije za potrebe grijanja i kuhinje s godišnjom potrošnjom od 180 tona tekućeg goriva. Potreba prelaska na prirodni plin je tim veća kad se uzme u obzir činjenica da je Dom smješten neposredno uz bolnicu Firule Split (rodilište, dječji odjeli i dr.) i nalazi se na samoj obali u urbanoj strukturi.
Đački dom i Ljepotica troše oko 200 tona tekućeg goriva godišnje, a sve te nečistoće iz kotlovnice idu u sobe đačkog doma?
– Ne tražim ovdje ničiju odgovornost, već upozoravam na ono što mi nalaže stručna etika da se to mora hitno riješiti. To je prvenstveno u interesu stanara, grada Zadra, a naročito naše mladosti u đačkom domu koja je najviše ugrožena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....