Od Krke do Korlata – HEP-ova zelena energija kroz tri stoljeća

Početkom 2025. kreće izgradnja sunčane elektrane Korlat, snage 75 megavata, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park, prvi takav u Hrvatskoj. Energetski park Korlat podmirit će potrebe za električnom energijom u sto tisuća kućanstava

Iduće godine, točnije 28. kolovoza, obilježit će se 130 godina od puštanja u rad Hidroelektrane Krka, čime je proradio i prvi cjeloviti elektroprivredni sustav na tlu Hrvatske. Toga dana je iz hidroelektrane na rijeci Krki dalekovodima potekla električna energija do jedanaest kilometara udaljenog Šibenika. Samo dva dana ranije s radom je počela jedna od povijesno najpoznatijih hidroelektrana u svijetu, ona na Nijagarinim slapovima u SAD-u, a elektroenergetski sustav HE Krka – Šibenik također je utemeljen na izmjeničnoj električnoj energiji i primijenjenim patentima Nikole Tesle. Osam godina poslije, na slapovima Krke izgrađena je i druga hidroelektrana nazvana Jaruga 2, sada samo HE Jaruga, koja je danas jedna od najstarijih aktivnih hidroelektrana na svijetu. Dalmacija je do danas ostala središte proizvodnje električne energije korištenjem snage vode, ali posljednjih nekoliko godina HEP se i ovdje sve više okreće energiji sunca i vjetra. Početkom 2025. kreće izgradnja sunčane elektrane Korlat, snage 75 megavata, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park, prvi takav u Hrvatskoj. Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat je 165 milijuna kilovatsati, što znači da će proizvodnja iz Energetskog parka Korlat zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100 tisuća kućanstava. Ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna eura i riječ je o do sada najvećem aktivnom projektu izgradnje sunčane elektrane u Hrvatskoj. Elektrana će početi s radom 2026. godine. Istovremeno s pripremama početka izgradnje SE Korlat, gradnja Sunčane elektrane Dugopolje priključne snage 10 megavata vrijednosti investicije od 11 milijuna eura u punom je zamahu. U tijeku je postavljanje 24.624 fotonaponska modula. Očekivana godišnja proizvodnja od 17,2 milijuna kilovatsati bit će dovoljna za opskrbu oko 6000 kućanstava. 

HE Orlovac

Povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora 

HEP u skladu s ciljevima EU-a planira do 2050. godine dekarbonizirati ukupan poslovni portfelj. Za to ima dobro polazište, jer već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2. Kao prijelazni cilj, HEP do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017. godinu. Od 2019. do danas u HEP-ov proizvodni portfelj uključena je vjetroelektrana Korlat, snage 58 megavata te osam sunčanih elektrana, ukupne snage približno 30 megavata – Kaštelir 1 i 2, Vis, Marići, Kosore Jug (Vrlika), Stankovci, Obrovac i Donja Dubrava. Trenutačno, ukupna snaga sunčanih i vjetroelektrana u sustavu HEP-a iznosi gotovo 90 megavata. U probnom radu je sunčana elektrana Jambrek (5 megavata) kod Vinice u Varaždinskoj županiji, a uskoro u probni rad kreće i sunčana elektrana Črnkovci (8,5 megavata) kod Donjeg Miholjca, prva elektrana koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji koji je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave.

Sunčana elektrana Radosavci, priključne snage 9,9 megavata, na području grada Slatine izgrađena je u cijelosti, osim priključka na mrežu, dok su u izgradnji, osim spomenute SE Dugopolje, još i sunčane elektrane Lipik (5 megavata), koja se također realizira na temelju sporazuma o suradnji, Čakovec (8,5 megavata) te SE Unije, snage 1 megavat. Na području Dalmacije u razvoju su i dva projekta vjetroelektrana: Bradarića kosa (snage do 80 megavata) i Zelovo (30 megavata) te sunčanih elektrana Bogomolje na otoku Hvaru (6 megavata), Kruševo (17 megavata) te Sukošan (45 megavata), za koju je izdana lokacijska dozvola te ishođeno elektroenergetsko odobrenje. HEP u isto vrijeme instalira sunčane elektrane na krovove svojih zgrada. Do sada ima 65 integriranih sunčanih elektrana, a u tijeku je izgradnja prvih devet elektrana iz novog investicijskog ciklusa, u kojem će se postaviti ukupno 108 integriranih sunčanih elektrana. 

Priprema se projekt reverzibilne hidroelektrane Blaca

Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u idućem razdoblju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana HEP je do sada uložio nešto više od trećine od planiranih više od 600 milijuna eura. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage 12 hidroelektrana za 180 megavata i godišnje proizvodnje za čak 350 miliju na kilovatsati. U tijeku je revitalizacija HE Senj, a u pripremi su projekti revitalizacije HE Varaždin, HE Rijeka te HE Orlovac za koju je krajem rujna potpisan ugovor o izradi idejnog projekta rekonstrukcije. Od projekata hidroelektrana u razvoju ističe se reverzibilna hidroelektrana Blaca, snage 500 megavata i očekivane godišnje proizvodnje od čak milijardu kilovatsati, koja je posebno značajna u kontekstu buduće potrebe za zaprimanjem i skladištenjem viška električne energije iz obnovljivih izvora u dalmatinskom zaleđu. U budućnosti će za prihvat viška energije iz obnovljivih izvora biti potrebno osigurati spremanje energije i korištenjem ostalih tehnologija. Stoga HEP priprema dokumentaciju za sedam projekata baterijskih spremnika energije, a u planu ima i nekoliko projekata elektrolizatora zelenog vodika na lokacijama postojećih termoelektrana. 

VE Korlat s vizualizacijom SE Korlat

Jačanje mreže u priobalju 

Osim u obnovljive izvore, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem jačanja sigurnosti opskrbe i prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu. Pritom su ulaganja u mrežu na Jadranu visoko na popisu prioriteta. HEP ODS će do kraja 2024. samo u hrvatskim priobalnim distribucijskim područjima investirati 120 milijuna eura. Krajem godine uporabnu dozvolu je dobila trafostanica Kapela kod Pirovca, a također na području Šibensko-kninske županije dovršava se prva faza trafostanice Primošten. Na zadarskom području po važnosti se ističe TS Poličnik, koja će s radom početi 2025. godine. Od projekata u Dalmaciji treba još spomenuti Trafostanicu Trogir za koju je nedavno ishođena uporabna dozvola, zatim Program Pelješac, koji će se dovršiti do početka iduće turističke sezone te trafostanicu TTTS u Splitu, gdje je završena izgradnja distribucijskog dijela.Zahvaljujući spomenutim i drugim brojnim projektima HEP-a, Dalmacija će i 130 godina nakon hidroelektrane Krka, ostati najvažnija hrvatska regija za proizvodnju, ali i regija od nacionalne važnosti za prijenos i distribuciju električne energije.