Splitska Lučka uprava osnovana je prije četvrt stoljeća radi upravljanja, izgradnje i korištenja luke Split, najveće hrvatske putničke luke i jedne od 20 najvećih putničkih luka u Europskoj uniji. Tijekom godina u luci je bilo brojnih promjena, od broja putnika pa do infrastrukturnih zahvata, a kakva je budućnost čeka, otkrio nam je Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split. Mihanović u Lučkoj upravi radi već 24 godine, od toga je posljednjih šest godina na njezinu čelu.
– Nevjerojatno zvuči podatak da je od vremena kada sam počeo raditi u Lučkoj upravi, promet putnika u tih 20-ak godina narastao tri i pol puta, a broj vozila gotovo tri puta. Primjerice, tijekom rekordne 2019. godine imali smo 5,6 milijuna putnika, a 20 godina ranije – 1,6 milijuna putnika. Što se prometa putnika tiče, uspješno smo se oporavili od pandemije i očekujemo da će broj putnika do kraja godine značajno nadmašiti pet milijuna. Po broju vozila, promet iz 2019. godine nadmašili smo već prošle godine, kada je kroz luku prošlo oko 850 tisuća vozila. Usporedbe radi, dva desetljeća ranije zabilježili smo nešto više od 300 tisuća vozila, a ove godine očekujemo preko 900 tisuća vozila, a od toga oko 200 tisuća kamiona. Na istoj lokaciji odvija se tri puta više prometa nego krajem 90-ih. Naša luka ima oko 20 tisuća ticanja brodova godišnje – naglašava Mihanović.
Veliki porast broja putnika i vozila u ljetnih mjesecima rezultira i problemima u prometu, a Mihanović ističe da prometni čepovi ne nastaju u samoj Gradskoj luci, već na okolnim cestama. Na rješavanju toga problema surađuju s Hrvatskim cestama.
– Lučka uprava Split je tijekom posljednjih 20-ak godina više nego udvostručila operativne površine u Gradskoj luci, s 20 tisuća metara četvornih na oko 44 tisuće. Razvoj luke odvija se modularno, korak po korak, zbog toga što smo prometna i, usudio bih se reći, životna žila kucavica za mnoge naše građane, pogotovo naše otočane. Zbog toga se ne možemo dovesti u situaciju da se promet odvija otežano ili da stane. To se nije dogodilo ni kad su se gradili vanjski vezovi na lukobranu, kad se dograđivala operativna obala s unutarnje strane lukobrana, niti kad se dograđivala Istočna obala. Promet u luci doslovno nikad ne smije stati. Otvoreni smo 24 sata dnevno baš svaki dan – govori nam ravnatelj splitske Lučke uprave.
Pozorno prate sve promjene i rade projekcije prometa na osnovi kojih provode projekte kako bi luka što kvalitetnije funkcionirala. Planova za budućnost i optimalan razvoj luke već imaju, a glavna nit vodilja im je rad po principima održivog razvoja i brige o okolišu. Strateški cilj Europske unije i Republike Hrvatske, objašnjava nam, jest premještanje što većeg dijela prometa s ceste na more, tako da pripremaju buduće projekte koji su, naglašava, vrlo ambiciozni i sufinancirat će se iz fondova EU-a.
– Što se tiče Gradske luke, novi putnički terminal na lukobranu koji će EU sufinancirati preko Nacionalnog plana oporavka i otpornosti omogućit će nam da tamo prebacimo granični prijelaz te tako oslobodimo Gat sv. Duje za domaći promet. Tako ćemo dobiti 10-ak tisuća metara četvornih operativne površine za domaći promet i poboljšati protočnost. Proširenjem Gata sv. Petra, koje ćemo također sufinancirati iz EU fondova preko Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., dobit ćemo više od pet tisuća metara četvornih operativne površine i dvije nove trajektne rampe, tako da će ih tamo ukupno biti pet. Najveći projekt koji planiramo je nova operativna obala na Stinicama, u Vranjičko-solinskom bazenu, što je, prema odluci Vlade, strateški investicijski projekt Republike Hrvatske. Infrastrukturnim ulaganjem smanjit će se zagušenje unutar Gradske luke i u centru kako 200 tisuća kamiona godišnje ne bi prolazilo neposredno uz Dioklecijanovu palaču. Predviđena je izvedba šest vezova s rampama za trajekte, odnosno ro-ro brodove i prebacivanje teretnih kamiona za opskrbu otoka iz centra Splita na Stinice. I ovaj projekt će se sufinancirati iz EU fondova i vrijedan je oko 50 milijuna eura. Dogradit ćemo operativnu obalu i na Resniku kako bismo omogućili da što više putnika koji dolaze u Zračnu luku nastave putovanje katamaranima. Na taj ćemo način pridonijeti premještanju prometa s ceste na more i zaštititi okoliša – govori nam Mihanović.
Lučka uprava Split, naglašava, brine se i o ribarima. Izgrađena je Ribarska luka Brižine, a u planu je i izgradnja Ribarske luke Komiža, također sredstvima iz EU fondova.
– Naš primarni zadatak je omogućiti našim građanima i gospodarstvu optimalne uvjete za promet na našem području. Pokazali smo da smo dorasli izazovima i vjerujem da ćemo u budućnosti biti još uspješniji. Uspjeh Lučke uprave Split može se mjeriti kvalitetom provedbe EU projekata i površinom izgrađene infrastrukture, rastom prometa i prihoda, ali meni je najvažniji kriterij uspjeha zadovoljstvo naših građana – iskreno će Mihanović.
Za kraj nas je zanimalo kako ravnatelj Mihanović vidi razvoj luke Split u idućem desetljeću.
– Predviđene investicije u luku iznose oko dvije milijarde kuna, a kada uzmemo u obzir da je godišnji prihod Lučke uprave Split 40-ak milijuna kuna, vidimo o kojem se redu veličine radi. Kad govorim o dvije milijarde kuna, mislim na predviđene projekte koje ćemo sufinancirati iz EU fondova i vrijednost koncesije za zgradu "Dalmacijavina" i skladišta na lukobranu. Za to se Lučka uprava Split već ozbiljno i temeljito pripremala, ali čekamo Grad Split i rezultate anketnog natječaja za izradu idejnog urbanističkog rješenja za gradski projekt Istočna obala.
Nakon što infrastrukturno "zaokružimo" luku, planiramo još više pozornosti posvetiti konceptu pametne luke, odnosno digitalne i zelene luke, kako bismo bili u samom europskom vrhu. Ne smijemo nikad zaboraviti da smo mi tu radi naših građana, da je luka bila i ostala ključna za razvoj Splita i susjednih gradova i općina, te da je Split rastao i razvijao se velikim dijelom zahvaljujući prometu u našoj luci. Kako bismo i dalje davali značajan doprinos razvoju, potrebni su vizija, sposobnost realizacije i osjetljivost na potrebe naših građana – ističe Mihanović.
