Suša i velika vrućina, uz ljudski nemar, i eto požara. A svi podaci govore da će ti prirodni uvjeti koji vode ka katastrofi iz godine u godinu biti sve nepovoljniji.
Dovoljno je proučiti klimatske podatke. Ovogodišnji je lipanj najtopliji lipanj ikada izmjeren i oborio je lipanjski rekord 2023., podaci su europskog opservatorija Copernicus. S toplinskim valovima u Meksiku, Kini ili Saudijskoj Arabiji, lipanj 2024. je 13. uzastopni mjesec s rekordno visokom prosječnom temperaturom u odnosu na prethodne mjesece, objavio je Copernicus.
S tim nizom i uz do sada nezabilježeno pregrijavanje oceana koji su apsorbirali 90 posto viška vrućine izazvane ljudskim djelovanjem, “prosječna globalna temperatura u posljednjih 12 mjeseci, srpanj 2023. - lipanj 2024. – je najviša ikada zabilježena, ističe se u izvješću opservatorija Copernicus.
U tom razdoblju je prosječna temperatura planeta bila 1,64 Celzijeva stupnja iznad prosječne temperature u predindustrijskom razdoblju od 1850. do 1900.
Gori Amazona
Cilj Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine ima za cilj ograničiti porast temperature Zemljine površine na 1,5°C više u odnosu na predindustrijske razine, a te brojke se sad premašuju na mjesečnoj bazi. S izuzetkom zapadne Europe u kojoj je temperatura u lipnju bila blizu ili niža u odnosu na razdoblje od 1991. do 2020., ostatak svijeta je zabilježio veće i znatno veće temperature te je tako u Meki, Saudijskoj Arabiji, od vrućine umrlo više od 1300 hodočasnika. Temperatura u Velikoj džamiji rasla je i do 51,5 Celzijevih stupnjeva.
Grčka Akropola je zbog visokih temperatura od 44° C bila zatvorena. Sjever Kine, uključujući i Peking, pržio se na više od 40°, dok je jug bio pogođen poplavama. Što se požara tiče, lipanj je u Amazoni, koju pogađa povijesna suša, zaključio najgore polugodišnje razdoblje unazad 20 godina.
Ostale posljedice toplinskih valova uključuje i prekid napajanja električnom energijom koji je pogodio Egipat, Pakistan i zapadni Balkan.
No, do kraja godine očekuje se predviđeni povratak klimatskog fenomena La Nine koji nose svježije temperature te se može očekivati pad globalnih temperatura.
Dokle ide zagrijavanje, možda najbolje pokazuje ovotjedna informacija sa Sicilije, gdje je zbog suše gotovo nestalo jedino prirodno jezero na tom otoku. Sicilija mjesecima ima manjak oborina, što je primoralo talijansku vladu da tamo proglasi izvanredno stanje.
Nestalo jezero
Jezero Pergusa dramatično je presušilo zbog kobne mješavine visokih temperatura i izostanka kiše, rekli su znanstvenici. Sicilija, otok s oko pet milijuna stanovnika, dugo se nosi s visokim temperaturama uzrokovanima klimatskim promjenama. Prije tri godine tamo je zabilježen europski rekord od 48,8 stupnjeva, a dio gradova uvodi restrikcije vode.
Jezero je inače veliko 1,8 kvadratnih kilometara, a u njega ne utječu rijeke. Pojavljuje se već u ‘Metamorfozama’ rimskog pjesnika Ovidija, koji ga je prozvao mjestom ljepote i “vječnog proljeća”. “Potpuno isušivanje i neuspjeh da se na jesen nadoknadi voda bili bi istinska katastrofa. Moramo shvatiti da klimatske promjene imaju svoj utjecaj i da one počinju donositi nepopravljivu štetu”, rekao je klimatski stručnjak Luigi Pasotti.
On je rekao da je u proteklih 12 mjeseci na Siciliju palo samo 250 milimetara kiše, ključne za tu regiju gdje je poljoprivreda motor gospodarstva. Pergusa nije izravno povezana s lokalnom poljoprivredom, no nestašice vode štete sektoru u središtu otoka gdje poljoprivrednici ne uspijevaju napuniti svoje ispražnjene rezervoare.
Naravno da Hrvatska nije izuzetak, nije otok, i nama su temperature iz mjeseca u mjesec rekordne. A to znači da nam i požarna sezona traje sve dulje, a da je mogućnost izbijanja požara sve veća.