Meteorolozi predviđaju da će toplinski val, koji je već krenuo, svoj nastavak imati i sljedeći tjedan. Što to znači za našu požarnu sezonu, što kaže indeks opasnosti od šumskog požara i kako se izračunava?
Za izračun indeksa opasnosti od šumskog požara koristimo staru kanadsku metodu koja se temelji na uzajamnoj povezanosti raznih meteoroloških elemenata (temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, vjetar, oborine, vlažnost goriva). Vrijednost indeksa opasnosti od šumskog požara možete redovito pratiti na službenim stranicama DHMZ-a, a ona može biti: vrlo mala, mala, umjerena, velika te vrlo velika.
Evo što je Državni hidro meteorološki zavod onjavio sa utorak 9.srpnja, a ne treba očekivati da će biti ništa lakše niti u danima koji slijede.
Na mjernim postajama su ovi indeksi opasnosti od šumskog požara: Zadar - umjerena, Imotski - velika, Ploče - vrlo velika, Split, Marjan - velika, Lastovo - velika, Hvar - velika, Šibenik - velika, Zagreb-Maksimir - umjerena, Sinj - umjerena, i Zavižan (Velebit) - mala.
A hoće li nas pogoditi temperaturni rekordi. I koji su do sada, i u kojim godinama, izmjereni. Evo podataka o pet apsolutno najviših temperatura zraka izmjerenih na meteorološkim postajama u Hrvatskoj.
U Pločama je 4. kolovoza 1981. izmjereno nevjerojatnih 42,8 stupnjeva Celzijevih. To je i najviša temperatura zabilježena u povijesti mjerenja. Tek malo malo manja temperatura zabilježena je u Starigradu Paklenici, 10. kolovoza 2017. godine. Bilo je 42,7 °C.
Evo i grada na kontinentu - Karlovca. Niti četiri rijeke nisu pomogle ohladiti zrak koji je 5. srpnja 1950. mjerio 42,4 °C. I tu je neizostavni Knin koji je pojam ljetne vrućine. Opet isti datum kao u Starigradu, 10. kolovoza. 2017., a temperatura 42,3 stupnjeva.
Hoće li ovi rekordni biti nadmašeni? Nadajmo se da ne...