Dok nam iz prijestolnice Europske unije, Bruxellesa, stižu vijesti o oborenom rekordu starom 119 godina, s devet mjeseci iznadprosječnih, obilnih oborina, naše zemljopisno područje brinu druge (meteorološke) brige. Naime, Hrvatska se priprema za novi toplinski val sa sjevera Afrike, a baš takve će biti uskoro i temperature u Lijepoj našoj – afričke.
Državni hidrometeorološki zavod već je oglasio zvona za uzbunu, naime meteolarm se, ko osnovnoškolac pred simpatijom, "zacrvenio" za zagrebačku, karlovačku, osječku, riječku, kninsku, splitsku i dubrovačku regiju.
DHMZ je na svojoj "oglasnoj ploči opasnih vremenskih prilika" za spomenuto područje istaknuo upozorenje na toplinski val, iznimno visoke temperature zraka s maksimalnim vrijednostima iznad 35 Celzijevih stupnjeva, a i one noćne (u Zagori tradicionalno ugodne), neće biti ugodne i njihova vrijednost će u Zagori biti iznad 22 stupnja, a uz obalu i na otocima više od 27, i bit će zaista teško "ubit oko" u našoj domovini u nadolazećim danima.
Gore Dalmacija i Slavonija
Ako vas to može utješiti, s obzirom kakav će toplinski val za nekih tjedan dana zahvatiti Pirenejski poluotok, mi ćemo još i dobro proći.
Glavna karakteristika ovog toplinskog vala bit će njegova dugotrajnost i upornost jer on ne samo da neće oslabjeti u ovom tjednu, već bi, prema trenutno raspoloživom prognostičkom materijalu u idućem tjednu trebao biti njegov vrhunac uz još ekstremnije vrijednosti temperatura zraka.
Američki GFS za sredinu idućeg tjedna prognozira pravi pakao u Dalmaciji i temperature zraka i do nevjerojatnih 40 Celzijevih stupnjeva.
Istok zemlje, sad već tradicionalno, prognostički modeli ističu kao područje s najvišim prognoziranim temperaturama zraka i tako će biti i ovaj put. Već od sutra, u Slavoniji su moguće temperature od 40 stupnjeva, a nije isključeno, ako je za vjerovati visoko rezolucijskim modelima da na istoku zemlje živa u termometru prijeđe 40 °C.
Temperatura je jedini meteorološki parametar koji ćemo izdvojiti u idućih desetak dana, budući da će naoblaka biti tek statističke prirode. Dobra vijest je kako će se ozbiljnije koncentracije (već udomaćenog) pustinjskog pijeska držati podalje od našeg zemljopisnog područja, a njegove koncentracije koje bi trebale biti u atmosferi nad nama ovaj put ne bi trebale kvariti obzor.
Nema šale sa zdravljem
Kao u filmu "Beskonačni dan", u idućih desetak dana meteoalarm DHMZ-a će beskonačno izdavati upozorenje na opasne vremenske prilike. Upozorenja će stizati i s radiopostaja, novina, portala, televizija...
Na vama je samo da ovaj put, za promjenu, poslušate savjete liječnika i nadležnih službi i vodite računa o svom zdravlju i zdravlju svojih bližnjih, osobito starijih osoba, jer s ekstremnim temperaturama zraka nema šale! S obzirom na njegovu dugotrajnost, vjerujemo kako će nas ovaj toplinski val iscrpiti kao rijetko koji do sada. Stoga čuvajte energiju, držite se hladovine i pijte puno tekućine. Rekli bismo vam da osvježenje, naravno u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima, možete potražiti u moru, a s druge strane, temperatura mora u Splitu je trenutno 27 °C, a je li to osvježavajuće, ostavljamo vama na procjenu...
Europski centar za srednjoročnu prognozu vremena iz Readinga u Engleskoj omiljena je "adresa" za kratkoročne, ali i dugoročne prognoze vremena.
Izvrsno je predvidio osvježenje u prošlom tjednu i za to mu "kapa dolje", a mi smo istražili što "Englezi" predviđaju u tjednima koji su pred nama. U idućih šest tjedana, u gotovo svakoj analizi, ECMWF signalizira pozitivna odstupanja temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek, što bi značilo kako se ljeto "ne šali".
Dobra vijest je kako se najveća odstupanja srednje temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek signaliziraju za nadolazeći toplinski val, dok bi u zadnjoj dekadi srpnja vrućine ipak mogle malo popustiti.
Ne sviđa nam se što postoje signali za oborine u kontinentalnom dijelu Lijepe naše u posljednjoj dekadi srpnja, što nakon ovakvih vrućina nikako ne bi bilo dobro.
Ako je vjerovati dugoročnim prognozama, u idućih šest tjedana Dalmaciju očekuje oborinski deficit, a izostanak oborina, u kombinaciji s visokim temperaturama i niskom vlažnošću zraka, nažalost, značajno će podignuti vrijednost indeksa opasnosti od šumskog požara.