Kao da im ionako posao nije težak i stresan, piloti kanadera sada imaju još jednu prepreku – neozbiljne i neodgovorne vlasnike dronova.
Evo primjera. Pet protupožarnih zrakoplova i jake kopnene snage u petak su obuzdavali požar iznad uvale Kosirina na Murteru, ali gašenje iz zraka ugrozio je nepoznati dron, zbog kojeg su se kanaderi i zračni traktori (AT) morali povući s požarišta.
– Samu akciju sa zračnim snagama morali smo prekinuti na desetak minuta jer se na zoni požarišta pojavio nepoznati dron i dok se taj dron nije povukao sa samog požarišta, morali smo prekinuti djelovanje zračnih snaga. Evo, pozivam još jednom sve, kako lokalno stanovništvo, tako i sve goste, da se suzdrže od bilo kakvog gledanja jer požari nisu sportski događaj – rekao je Darko Dukić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije.
Ilegalno podizanje dronova nekoliko dana prije murterskog slučaja ugrozilo je sigurnost kanadera tijekom gašenja na Hvaru, a konačno je sve rezultiralo privođenjem vlasnika drona. Budući da se protupožarni zrakoplovi povlače s terena čim detektiraju dronove u neovlaštenom letu, hvarsko, ali i sva buduća požarišta mogla bi ostati bez zračne potpore koja je uz zemaljske snage ključna u svladavanju vatrene stihije. I civilni zrakoplovi u bliskom susretu s neovlaštenim letjelicama preusmjeravaju se na druge zračne luke jer udar drona može izazvati teška oštećenja trupa i motora kod slijetanja i polijetanja.
Iz PU dubrovačko-neretvanske potvrdili su kako je tijekom 2024. godine Postaja aerodromske policije Čilipi evidentirala dvije dojave Hrvatske kontrole zračnog prostora o korištenju bespilotnih letjelica iznad Cavtata. Policijski službenici žurno su obišli uže i šire područje Cavtata, no nisu uočili ni dronove ni osobe koje bi njima upravljale:
– Operacije protivne propisima o sigurnosti zračnog prometa prijavljuju se Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo. Kazne za prekršitelje su propisane Zakonom o zračnom prometu, a kreću se od upozorenja, novčanih kazni u rasponu od tri tisuće do 15 tisuća kuna za fizičku osobu, 20 do 100 tisuća kuna za pravnu osobu, do privremenog ili stalnog oduzimanja pilotskih dozvola i odobrenja/registracija operatora zrakoplova.
Zbog učestalosti i rasprostranjenosti dronova, inspektori Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo ne mogu biti na svakom mjestu na kojem se izvode spomenute operacije, pa je uspostavljana suradnja s policijom, a građanima upućen poziv da obavijeste policiju kad uoče moguće nepropisne i neovlaštene operacije dronova, poglavito one koje im se učine opasnim za okolinu ili su blizu velikih skupina ljudi, aerodroma, područja zabranjenog letenja... – ističu iz policije, koja u takvim slučajevima piše službenu zabilješku o postupanju, koju dostavljaju Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo na daljnje prekršajno procesuiranje.
Konzultant i sudski vještak za zrakoplovstvo Tonči Peović upoznao nas je s tehničkim detaljima dronova.
– Postoje dronovi težine do 250 grama i drugi iznad toga. Ovi drugi moraju biti registrirani pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, a njihovi piloti posebno obučeni. Isto tako, operateri dronova moraju imati sustav održavanja s cjelokupnom evidencijom onoga što se popravljalo, mijenjalo i održavalo da budu ispravni. Dronovi lakši od 250 grama ne bi smjeli polijetati bez najave kontroli leta ako se nalaze u zonama oko zračnih luka.
Ozbiljni proizvođači dronova koji su usklađeni s EU propisima, u svom softveru u GPS podacima imaju unesene sve zone zračnih luka i taj softver sprječava dron da uopće poleti u takvoj zoni, osim u slučaju nekih snimanja kad vlasnik drona zatraži od proizvođača softvera da se uz suglasnost zračne luke ta zabrana može skinuti. Ni jedna ni druga vrsta drona ne može uzletjeti bez prethodne najave. Svaki predmet koji leti po zraku potencijalno je opasan za helikoptere i niskoleteće zrakoplove i zato je tako propisano – istaknuo je Peović.
Dronove inače u pojedinim sredinama već "uklanjaju" sačmaricama, hvataju posebnim mrežama, a "presreću" ih ponegdje i sokolovi, zaključuje sugovornik.