Novosti Hrvatska

ima li itko savjest!?

Ni zdrava hrana nije sigurna! S polica domaćih trgovina povučeno niz proizvoda, sumnjivi su čak i proizvodi za bebe. Evo tko je muljao sa sastojcima

ima li itko savjest!?

Na stranicama Hrvatske agencije za hranu (HAH) objavljuju se prehrambeni proizvodi povučeni s tržišta zbog potencijalne opasnosti za ljudsko zdravlje.

S takvim obavještavanjem potrošača krenulo se još prije godinu i pol dana, u jeku akcija poljoprivredne inspekcije, kad se, gotovo na dnevnoj osnovi, s polica povlačila hrana kontaminirana salmonelom, listerijom, teškim metalima... Radilo se uglavnom o mesu peradi, ribi, jajima i mliječnim proizvodima.

Trgovcima su očito ovi inspekcijski nadzori, ali i javne objave, utjerali strah u kosti, pa su počeli češće provoditi samokontrole i paziti na zdravstvenu ispravnost artikala koje plasiraju na police. Opasnih proizvoda više nema toliko kao lani, a pogotovo ne kao pretprošle godine, no zamijetili smo zato da na popisu HAH-a u posljednje vrijeme završava hrana koja se reklamira pod egidom "zdrava", "bio", "organska"...

Novi propisi

U zadnjih nekoliko dana s tržišta je tako povučen kukuruzni čips organskog porijekla u kojem je pronađen gluten, iako je reklamiran kao bezglutenski proizvod, a iz istog se razloga na policama više ne nalazi ni slatki salsa umak istog proizvođača, nizozemske tvrtke "Snack Food Poco Loco"... Zbog povećane količine cijanovodika u prodaji nema ni gorkih koštica marelice, organskog proizvoda koji je na naše tržište stigao iz Velike Britanije.



Prije nekoliko mjeseci na stranicama HAH-a je objavljeno i kako je slovenska tvrtka Ekolife natura d.o.o. dobrovoljno povukla i svoje ekološko hladno prešano ulje crnog kima, jer je utvrđeno da sadržava "policikličke aromatske ugljikovodike u koncentracijama koje prelaze granične vrijednosti".

Budući da na popisu opasnih proizvoda može završavati zdrava hrana, zar ona ne bi trebala prolaziti rigoroznije kontrole prije nego što uopće dođe na police, pitamo Biljanu Borzan, hrvatsku zastupnicu u Europskom parlamentu, aktivnu na području zaštite prava potrošača.

- Mali zeleni list sa zvjezdicama na etiketi značajno diže cijenu nekom prehrambenom proizvodu. Građani koji su spremni izdvojiti dvostruko više novca za ekološku salatu moraju znati da im EU tom oznakom jamči da je ona stvarno uzgojena organski. Istraživanja su pokazala kako većina građana ekološke proizvode kupuje zbog zdravlja, značajan postotak zbog životnog stila, zatim zbog djece i naposljetku zbog okoliša. Neki, dakle, ekohranu konzumiraju radi životnog stila, a neki radi zdravstvenog stanja. Varanje takvih ljudi je ravno trovanju - drži Borzan.



Lani, u studenome, u Europskom parlamentu i Vijeću donesena je nova EU regulativa o organskom uzgoju, informira nas sugovornica. Stara regulativa iz 2007. godine je izmijenjena kako bi se postigla tri cilja: ojačalo povjerenje potrošača u EU oznaku za organsku hranu, uklonile administrativne prepreke za povećanje proizvodnje te izjednačila prava i obveze proizvođača u svim državama članicama Unije.

- Kao članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta, radila sam na toj novoj regulativi. Predložila sam izmjene koje će pojačati međusobnu isključivost eko i GMO uzgoja. U svakom slučaju, novom regulativom pojačava se nadzor nad proizvodnjom zdrave hrane. Tako se, osim jedne obavezne godišnje inspekcije za sve ekoproizvođače, uvodi i sustav kontrole temeljen na riziku, odnosno, dodatne inspekcije za velike proizvođače i one koji, primjerice, imaju miješanu ekološku i klasičnu proizvodnju ili se nalaze blizu potencijalnog izvora onečišćenja.

Proizvođači koji su manje rizični i nikad nisu imali problema bit će podložni blažem stupnju kontrole. Postrožene su i sankcije za proizvođače koji ne poštuju pravila i varaju građane. To znači da mogu ostati bez ekocertifikata za pojedine proizvode, pa čak i za cjelokupnu proizvodnju - objašnjava Borzan.

Pojačana kontrola

Osim toga, pojačane su i odredbe o sljedivosti ekoproizvoda od polja do trgovine, koje će države članice morati implementirati u nacionalne propise. Nakon prijelaznog razdoblja ukinut će se mogućnost uvoza ekološke hrane u EU iz trećih zemalja prema principu ekvivalencije. Dosad su te zemlje mogle izvoziti na zajedničko tržište ako bi pokazale da su njihovi propisi o ekouzgoju približni onima u EU-u. Po novome će za uvoz morati dokazati da su im propisi istovjetni ili čak stroži od naših.

U svakom slučaju, nova pravna regulativa štiti potrošače koji moraju biti sigurni da su za svoj novac doista dobili ekološki, a prije svega zdravstveno ispravan proizvod.

 

Ovi su proizvodi povučeni s polica

- kukuruzni čips organskog porijekla u kojem je pronađen gluten
- slatki salsa umak nizozemske tvrtke "Snack Food Poco Loco".
- gorke koštice marelice, organskog proizvoda koji je imao povećane količine cijanovodika
- ekološko hladno prešano ulje crnog kima sadržavalo je policikličke aromatske ugljikovodike u koncentracijama većim od dopuštene

 

I ono najgore: i najmlađi su u opasnosti

Rigorozne kontrole trebala bi svakako prolaziti i hrana za dojenčad i malu djecu, no čak i ona nerijetko završava na popisu povučenih proizvoda. Žitne pahuljice u kojima je utvrđena povećana količina policikličkih aromatskih ugljikovodika, mliječna formula za dojenčad s "mogućim neprimjerenim sadržajima glicidil estera (glycidol) i 3-monoklorpropan-1,2-diola (3-MCPD)"...

Je li moguće da se i dječja hrana nedovoljno kontrolira, pitali smo u Ministarstvu zdravstva. Do zaključenja ovog teksta odgovor, nažalost, nismo dobili.

Naslovnica Hrvatska