StoryEditor
ŽivotŽivotne navike

Zašto žene žive dulje? Demograf komentira fenomen: ‘Rađanje im produljuje život, a suze uklanjaju stres! Otpornije su na bolesti...‘

28. veljače 2021. - 22:14
AFP

U Bosni i Hercegovini trenutačno živi više od tisuću osoba starijih od 100 godina, objavili su u srijedu lokalni mediji pozivajući se na informacije kojima raspolaže državna Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka.

Točan broj stogodišnjaka u BiH sada je 1149, od čega je 820 žena i 329 muškaraca, prenijele su banjolučke "Nezavisne novine".

Pojedinačno najviše stogodišnjaka, a riječ je o njih 195 živi na području grada Sarajeva. U tu je brojku uračunata 131 žena i 64 muškarca.

Prema navodima demografa koje je kontaktirao banjolučki list, veći broj žena starije životne dobi u odnosu na muškarce uobičajena je pojava, pa je tako u Europi prosječna starost žena veća pet do šest godina.

Prema dostupnim podacima, posljednji popis stanovništva u BiH iz 2013. godine pokazao je kako je među osobama starosti do 48 godina više muškaraca, no prelaskom na starije dobne skupine počinju dominirati žene.

Među stanovništvom starijim od 85 godina na jednog muškarca dolaze dvije žene.

"Iako su muškarci fizički jači spol, žene su fiziološki otpornije tako da mnoge bolesti koje napadaju muškarce ranije, žene napadaju znatno kasnije. Samim tim je smrtnost ženske populacije manja u odnosu na smrtnost muškaraca", pojasnio je taj fenomen demograf Aleksandar Majić.

Većoj smrtnosti muškaraca doprinose i znatno izraženije štetne životne navike, jer su muškarci skloniji konzumaciji alkohola, duhana i opijata, a sve to utječe na njihov u prosjeku kraći životni vijek.

Osim toga, smrtnosti muškaraca nakon 50. godine života doprinose i učestalije ozljede na radu, no muškarci prednjače i po omjeru u samoubojstvima. Statistika tako pokazuje kako uz jednu ženu koja si sama oduzme život to isto učine čak četiri muškarca.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH prosječna starost umrlih u BiH u 2019. iznosila je nešto više od 74 godine. U prosjeku dob žena umrlih 2019. godine je oko 77 godina, a muškaraca oko 71,5 godina.

– To što žene žive dulje je biološki fenomen koji je prisutan u svim razvijenim društvima. Nekada je smrtnost žena bila veća, i to najviše zbog smrti prilikom poroda, što je danas u civiliziranim zemljama gotovo rijedak slučaj.

Kao odgovor zašto žene danas žive duže i brojnije su među stogodišnjacima, postoji niz teorija od kojih neke nisu potvrđene, počevši od toga da ženama rađanje produljuje život, da je to zbog specifičnog rada štitnjače, zato što žene plaču i tako se oslobađaju stresa i negativnih emocija...

Ali ponavljam, sve su to samo teorije... kao i ona da će se ljudski vijek produljiti do 120 godina, što je za sada mala mogućnost jer naš organizam ne može toliko trajati – kaže. prof. dr. sc. Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Što se pak tiče broja stogodišnjaka u populaciji oni su u statističkom smislu rijetka pojava, bez obzira na broj. Njih je uvijek bilo u svim društvima, ali su to bile malobrojne skupine.

U demografiji mi starije stanovništvo svrstavamo u tri skupine, prvu koju čini mlađa starija dob od 65 do 74 godine, srednju stariju dob od 75 do 84 godine, i starije od 84 pa nadalje.

S obzirom na to da su ljudi u starijoj životnoj dobi skloniji različitim bolestima i često im je potrebna dodatna skrb, demografska statistika pomaže u projekcijama koliko će biti opterećenje zdravstvenog sustava. Naravno da je dobro što je, osobito od druge polovice 20. st., produljen životni vijek u razvijenim zemljama, ali što je veći broj starijih, više je i bolesnih, što automatski predstavlja i veće opterećenje zdravstvenog sustava, pojašnjava iskusni demograf.

Ono što na dugovječnost najviše utječe su genetske predispozicije o kojima ovisi i sklonost različitim bolestima. Stoga, svi mi koji smo danas živi zapravo smo opterećeni svime čime su bili opterećeni naši preci od kojih smo naslijedili lozu, gene, sklonosti... i time koliko su oni bili u životnoj opasnosti.

Ilustrirao je i promjenu odnosa prema starijoj populaciji. Naime, kaže on, osvrnemo li se malo na stariju književnost, često se u različitim društvima hvali starost, kao pokazatelj mudrosti, ozbiljnosti, iskustva, zato što su starije osobe bile malobrojne i cijenilo ih se kao rijetko dobro. Danas je obrnuto, pojednostavljeno rečeno –​ idealizira se mladost, zato što je starost zamjetno brojnija.

Mladost je u svim sustavima dominantan nositelj razvoja, pozitivnih promjena, revolucija, mladost popularizira razvoj, dok je starije stanovništvo u prosjeku manje sklono promjenama, ono je konzervativnije, inertnije. Stoga će društva u kojima je puno mladih, kao što su, primjerice, afričke zemlje, u bliskoj budućnosti biti nosioci razvoja upravo zato što u njima buja mladost.

Zanimljivo će biti vidjeti kako je pandemija korone utjecala na demografske podatke, jer je sigurno bolest više ugrozila starije stanovništvo u rizičnim skupinama, kaže prof. Akrap.

Za sada je očito povećani broj umrlih, za koje će tek detaljna analiza Zavoda za javno zdravstvo pokazati u kojoj su dobi umrli, jesu li brojniji muškarci ili žene, od kojih su još bolesti bolovali, kao i još niz podataka, ali i na to ćemo morati pričekati kako bismo dobili točan uvid.

Podaci Zavoda za statistiku

Prema aktualnim podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj su trenutno 142 stanovnika stara sto i više godina, a među njima je 21 muškarac i 121 žena (Procjena od 31.12.2019.)
------------------
Inače u kategoriji stanovništva u dobi 65 plus, također dominiraju žene.
dob/ ukupno/muškarci/žene/
65 - 69 267320/124926/ 142394
70 - 74 203186/ 87091/116095
75 - 79 160970/ 63690/97280
80 - 84 129098/46279/82819
85 - 89 69412/21424/ 47988
90 - 94 20357/5326/15031
95 - 99 3299/594/2705
100+ 142/21/121

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. svibanj 2021 03:09