StoryEditor
ŽivotSTANDARD KOJI OSTAJE

Zašto su muškarci brojniji do 50. godine, ali ih iza toga izrazito nadžive žene? Demografi, i medicinari otkrivaju tajne ovog biološkog fenomena, evo kakav utjecaj ima i porod

3. ožujka 2022. - 11:22

Žene su dugovječnije od muškaraca, imaju dulje očekivano trajanje života, u većini zemalja, prije svega Europske unije, više ih je nego muškaraca, i to uglavnom nije velika novost. Ipak, nije tako u svim dobnim skupinama.

Najnoviji popis stanovništva iz 2021. godine u Hrvatskoj, naime, potvrdio je stari trend – osobe muškog spola brojnije su u dobnim skupinama do 49. godine života, a onda od pedesete nadalje primat suvereno preuzimaju žene.

Evo nekoliko brojki: od ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj 2021. godine, koji iznosi 3.888.529, njih 2.013.963 su žene (51,8 posto), dok muški predstavnici imaju udio od 48,2 posto. To je u gotovo u dlaku isti omjer kakav smo imali na popisu prije deset godina.

Međutim, u dobnoj skupini od 0 do četvrte godine života brojke su na strani dječaka: njihov je udio 51,4 posto naspram 48,6 djevojčica.

Slično je u svim dobnim skupinama do one od 45 do 49 godina, gdje muškarci još uvijek brojčano vode, ali se omjer u korist muškaraca mjeri u promilima: konkretno, u skupini 45 – 49 godina tek ih je 257 više nego žena (131.004 muška stanovnika ukupno, a žena 130.747).

Ali već od sljedeće dobne skupine – od 50. do 54. godine – statistika prelazi na stranu žena i tako ostaje sve do poznijih godina. U skupini 85+ penje se do još većih razlika pa je tu udio gospođa s 85 godina i starijih 70 posto (64.293), a muškaraca 30 posto (27.558).

U društvu smo najstarijih

I to je jednostavno biološka neminovnost, broj osoba muškog spola smanjuje se nakon što "odrade" pola stoljeća života, nakon čega ih u životnome maratonu preteknu žene.

To je, sudeći prema brojnim istraživanjima demografa, medicinara i drugih znanstvenika, dugogodišnji "standard", barem na našem europskom području.

– Govorimo o biološkom fenomenu, i to je normalno. S jedne strane činjenica je da se rađa više muške nego ženske djece, a podaci pokazuju kako se u prosjeku u većini zemalja rodi 1040 do 1070 muške djece na tisuću djevojčica.

image
U dobnoj skupini od 0 do četvrte godine života brojke su na strani dječaka
 
Luka Gerlanc/Cropix


Međutim, u svim dobnim skupinama, počevši od poroda, mortalitet među muškom populacijom je veći, a osobito se ubrzava iznad 50. godine života. Tako imamo veću neravnotežu između muškaraca i žena nakon 50. godine života. To se događa i u skandinavskim zemljama, gdje je ta razlika najmanja – objašnjava akademik Anđelko Akrap, naš istaknuti demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

– To je normalno i zbog duljeg očekivanog trajanja života u žena – dodaje on.

Naime, iako u najnovijim podacima o starosti stanovništva na popisu iz 2021. godine, koje je objavio u ponedjeljak, Državni zavod za statistiku nije iznio podatak o prosječnoj starosti stanovništva u Hrvatskoj, podsjetimo što dosad o tome kaže statistika. Hrvatska je, pokazuju to brojni domaći i inozemni podaci, među deset najstarijih nacija na svijetu.

Na popisu stanovništva iz 2011. godine pokazalo se da smo u prosjeku stari 41,8 godina, s tim da su žene u prosjeku imale 43,5, a muškarci 40 godina. Posljednje procjene DSZ-a za 2020. godinu pokazuju kako se prosječna starost popela na 43,8 godina života, s tim da muškarci imaju u prosjeku 42, a žene 45,5 godina.

Očekivano trajanje života u nas procijenjeno je na 77,8 godina, s tim da je prosječni prognozirani životni vijek za muškarce 74,7 godina, a za žene 80,9 godina. Dakle, žene u Hrvatskoj žive barem šest godina dulje od muškaraca.

Poremećaj zbog iseljavanja

Ako mislite da je to puno, podsjećamo na podatke Eurostata iz publikacije "Život žena i muškaraca" za 2020. godinu, koji očekivano trajanje života žena u Europskoj uniji procjenjuju u prosjeku na 84 godine, a muškaraca na 78,5 godine.

Pitamo akademika Akrapa koliko (loše) životne navike utječu na ubrzani mortalitet muškaraca nakon 50. godine života.

– Često se ukazuje na to kako muškarci nezdravije žive, međutim, ponavljam, kada govorimo o ovoj temi, moramo sagledati sve navedene biološke fenomene – naglašava on.

Također, dodaje, činjenica je da je iseljavanje iz Hrvatske od 2013. godine dosta poremetilo dobnu strukturu, osobito stoga jer su se iseljavale čitave obitelji.

image
Ronald Goršić/Cropix


To potkrjepljuju i podaci iz najnovijeg popisa, koji pokazuju kako je u svim dobnim skupinama od 0 do 59 godina u proteklih deset godina, neovisno je li riječ o muškarcima, ženama ili djeci, došlo do značajnoga gubitka broja stanovnika, negdje i do 25 posto. Istodobno je broj osoba starijih od 85 godina porastao za nevjerojatnih 51,57 posto, među kojima osobito muškog stanovništva (+78 posto), što samo udara još dublji pečat na starenje hrvatskog stanovništva.

Dodajmo još nekoliko činjenica koje se tiču ženskog stanovništva. Demografi tako upućuju i na nekadašnji znatno veći mortalitet žena prilikom poroda, što se s godinama promijenilo.

image
Ilustracija/AFP


Državni zavod za statistiku u objavi "Što statistika kaže o ženama?" iz 2018. godine navodi, na primjer, i to da je prosječna starost žena u posljednjih 45 godina u kontinuiranom porastu – 1971. godine žene su u prosjeku bile stare 35,5 godina, a do 2016. godine taj se prosjek povećao za devet godina.

Žene u dobi od 60 i više godina imale su 2016. godine u ukupnoj ženskoj populaciji udio od oko 30 posto, dok je 1971. godine taj udio bio gotovo upola manji i iznosio je 16,9 posto.

'NADOMJEŠTANJE' IZGINULIH U 2. SVJETSKOM RATU

To što se povećao broj starijih od 85 pripisuje se poslijeratnom naraštaju


Osim što Hrvatska bilježi enormne gubitke stanovništva od 0 do 59 godina, u posljednjih je deset godina u svim dobnim skupinama iznad 50 godina (osim u onoj od 75 do 79 godina života) zabilježen značajan (postotni) porast broja stanovnika.

Osobito se povećao broj naših sugrađana starijih od 85 godina, i to za 51,57 posto, a muškaraca u toj dobnoj skupini čak je 78 posto više nego 2011. Točnije, na najnovijem popisu stanovništva evidentirano ih je 27.558, naspram 15.477 koliko ih je bilo prije deset godina.

Ipak, nisu brojčano nadmašili žene te dobne skupine koje bilježe porast od 42,48 posto i sada ih imamo 64.293. Zanimljivo je da se u županijama poput Ličko-senjske, Šibensko-kninske, Sisačko-moslavačke i Vukovarsko-srijemske broj muškaraca starijih od 85 godina povećao za više od sto posto.

Akademika Akrapa pitamo odakle toliki skok.

– Vjerojatno se radi o nešto brojnijoj generaciji koja je prispjela u visoku dob i koja je nadomjestila naraštaje muškaraca koji su sudjelovali i izginuli u Drugome svjetskom ratu.

Dakle, govorimo o smjeni brojnijih i malobrojnijih naraštaja – ističe akademik Akrap.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. listopad 2022 11:50