StoryEditor
ŽivotSplit Tech 2018

Vrli novi svijet: tetovaže će pratiti naše zdravlje, a tagovi u betonu regulirati sigurnost urbanog okruženja; Slijedi digitalna koža, kiborzi...

24. srpnja 2018. - 15:41

Nove tehnologije postale su važan dio naše svakodnevice. Jedna od onih koje su usponu je RFID, radiofrekvencijska identifikacija. To je bežična tehnologija koja koristi radiofrekvencije za prijenos informacija, a mikročip može bit malen kao zrno riže i raditi čak bez baterije.

RFID tehnologija je jeftina i efikasna, već se koristi u medicini, za bezgotovinsko plaćanje, kontrolu pristupa u sobe; robne kuće da bi se zaštitile od krađa stavljaju “kapije” kroz koje kupci moraju proći s robom, RFID se počeo ugrađivati u automobilske gume... Ova tehnologija može postati naša digitalna koža, RFID tagovi i antene mogu se ušiti u odjeću, staviti u tetovaže.

O prednostima, ali i neizvjesnostima tako ubrzanih promjena našeg urbanog krajolika razgovarali smo s jednim od vodećih europskih stručnjaka prof. Gaetanom Marroccom sa Sveučilišta Tor Vergata u Rimu, koji je održao predavanje na međunarodnoj konferenciji o pametnim i održivim tehnologijama “Split Tech 2018”, u organizaciji FESB-a.

- Kako tehnologija radiofrekvencija može pomoći kod kroničnih oboljenja?

- Pokušavamo mjeriti parametre kože s membranama koje su ugodne za korisnika, kao što su flaster ili tetovaža. Sve što je potrebno su mali senzor, mikročip i antena za prijenos. Takav uređaj je sposoban za mjerenje temperature, znoja, možete pratiti kretanje osobe, njezinu aktivnost...

Možete koristiti ovu tehnologiju za kontrolu starijih osoba koje žive same u svojim domovima, a imaju zdravstvenih teškoća. Ako prijeđu preko vanjskih vrata, vrata će poslati "pitanje" njihovu senzoru i dobiti specifičnu abnormalnu vrijednost. Onda "mreža" unutar kuće pošalje upozorenje rodbini ili prijateljima da se pobrinu za njih.
 

Pametni flaster
 

U budućnosti ćete možda kupiti flaster koji će vam, osim izlječenja rane, davati informacije o njoj. Danas ako imate bol u leđima, možete kupiti veliki flaster koji ispušta sredstva protiv boli. Uskoro ćete moći mjeriti koliko lijeka flaster ispušta, je li još u dobrom stanju, treba li ga ukloniti...

 


Moći ćete napraviti kemijsku analizu direktno preko kože i ako ona pokaže indikacije, flaster može izvesti neku akciju. Na primjer, može proizvesti lokalno povećanje temperature, što bi otpustilo lijek da djeluje.

- Na svom predavanju spomenuli ste da ove tehnologija može biti od pomoći za kognitivno remapiranje kod pacijenata koji su izgubili osjećaj dodira. Radili ste eksperimente u tom smislu, kakvi su rezultati?

- Za sada možemo govoriti o pretpostavkama jer smo imali samo jedan slučaj. Nije lako naći ljude s perifernom neuropatijom, oštećenjem živaca udova, izvan leđne moždine. Kad izgubite osjećaj dodira, to jest temperature, gubite također kognitivnu reprezentaciju tog osjećaja. Ako vam kažem – molim vas, dajte topao zagrljaj, ne mislim na temperaturu zagrljaja, nego na osjećaj zagrljaja.

Kad kažete – on je hladan čovjek, to nije zato što mu je temperatura niska, već zato što nije emotivan. Zato, vjerojatno, ako izgubite senzaciju fizičkog osjeta, također gubite tu međupovezanost. To je pretpostavka koju su kognitivni znanstvenici i neurolozi iznijeli nakon što su pogledali moj sistem.

- Što je pokazao eksperiment?

- Eksperiment je bio uzbudljiv, demonstrirali smo da je osoba s tom neuropatijom vjerojatno izgubila nešto, jer je bila u nepolariziranoj regiji. Ljudi su polarizani tako što je za većinu toplo nešto pozitivno, za manjinu je hladno pozitivno. Osoba je bila skoro nepolarizirana. Ali, nakon tretmana s RFID-om od par tjedana, ne samo što je naučila prepoznati da je objekt vrlo vruć prema zvuku, već se njezino kognitivno ponašanje promijenilo.

Nakon tri mjeseca postalo je normalno, odnosno statistički normalno. Imat ćemo puno bolje razumijevanje kad nađemo drugu osobu sa sličnim problemom. Dakle, u budućnosti će postojati nova koža koja će moći nadomjestiti kožu ljudi s ozljedama. Mogla bi pomoći u nekim slučajevima da se vrate osjećaji.

Čipovi i tetovaža

- Je li moguće da ćemo postati neka vrsta kiborga, kako su to opisivali autori SF romana?

- Kiborzi preko kože? Da, moguće je. Možda je znanstvenofantastična literatura neka vrsta eksperimenta. Na primjer, možete staviti kod uha tetovažu, neko malo slovo s RFID tagom i, kad ga taknete, ta informacija može biti prenijeta na "pametni sat". Sada u sistemu mjerimo samo temperaturu, ali imamo još jedan signal, a to su elektromagnetska eha koja dolaze od linije dlana prema zapešću, to je kao radar za noćni avion povezan s pozicijom.

Recimo da možete prepoznati gestu bez upotrebe rukavice. To je ljepota tehnologije, ne treba vam rukavica. Možete kupiti rukavicu sa senzorom, ali to je nešto što trebate navući, ovako samo trebate staviti nešto kao tetovažu na vrh prsta.

- Da li bi se naša stvarnost pomoću RFID tehnologije mogla dopuniti virtualnom, "proširenom" stvarnosti?

- Zamislite da ste sposobni izmjeriti kiselost materijala. Da samo malim dodirom spoznate je li neka tekućina voda ili opasna kiselina. U tom slučaju ne restaurirate osjećaj koji je izgubljen, nego ga proširujete. Zamislite da ste sposobni mjeriti dodir, odnosno, pritisak kad nešto dodirujete. Na primjer, da možete dobiti dijagnoze dodirujući pacijenta. Možete vjerovati sebi, ali također možete imati dijagram koji pod vašim pritiskom "kaže" je li nešto čudno. Bit će to podrška za dijagnoze, nešto posve novo.

- Sada govorimo o "internetu tijela", "internet of bodies", gdje smo tjelesno povezani s tehnologijom, a privatnost može biti također predmetom "čitanja"?

- Da, to je veći izazov nego kad su uređaji povezani preko interneta, jer moramo osigurati sigurnu komunikaciju. Srećom, u novoj generaciji mikročipova postoji kriptografija informacija. Morate znati "ključ" da biste pristupili memoriji. Isto možete uraditi s epidermalnim uređajima. Ali, možete i više. U nekim slučajevima uređaj može biti povazan na rad vašeg srca. Tako otkucaj srca postaje "ključ".

- Biometrija, dakle?

- Da, biometrija, postoje studije o tome. Koji je najbolji "ključ"? Onaj koji je unikatan. Vaš otkucaj srca je drugačiji od moga. Ako fabriciram "ključ" koji je baziran na fizičkoj i neklonirajućoj funkciji, jer otkucaj srca ne možete klonirati, onda vaše podatke može "čitati" samo onaj koji zna vaš otkucaj koji imate u svom prstu, u zapešću, samo u tom slučaju sistem je sposoban doprijeti do informacije. To je, trenutno, mogući smjer istraživanja.

 

 

 

 

Dronovi mjerači

- Radili ste pokuse s RFID senzorima ugrađenima u beton i dobili nagradu, o čemu se radi?

- U "Pervasive Elektromagnetics Labu" koji vodim na Sveučilištu radimo puno istraživanja, biomedicinska su samo dio. Druga su razvoj uređaja za industriju. Riječ je o jednostavnim senzorima za mjerenje temperature u betonu. Kad radite beton, treba vam 28 dana da očvrsne. Da se ubrza proces za dobivanje montažnih betonskih ploča, beton se stavi u pećnicu. No, važno je da se kontrolira temperatura kako bi se izbjeglo stvaranje mjehura koji oslabe čvrstoću betona.

Možete u beton umetnuti tagove s radiofrekvencijama, koji su bez baterije. To će vam pomoći da biste kontrolirali proizvodnju i poslije upravljali održavanjem. Kad se, na primjer, izgradi tunel, možete otići u njega i očitati podatke iz senzora unutar betona i provjeriti ima li kakvih problema.

- Kako se RFID tehnologija slaže s dronovima, radili ste neka istraživanja?

- Imamo eksperiment s malim "tag dronovima", kako ih zovemo, vrijednima 20 dolara. To su senzori s krilima. Zamislite da moramo napraviti rashladni ili toplinski uređaj za kolodvor u Nici koji ima veliku stanicu. Moramo izmjeriti temperaturu, ovdje, ondje, tamo... To nije lako. No, imate li puno malih tag dronova, lakše ćete napraviti 3D mapu temperature.

Slično ćemo postupiti ako nam treba mapa zagađenja nekog područja. Zbog njihove jeftinoće možete poslati stotine RFID tag dronova u zagađeno područje i imati u gotovo realnom vremenu 3D mapu zagađenja.

- Što s trackingom, odnosno praćenjem? Postoje kritike, osobito aktivista, da je mana tehnologija poput RFID-a što vlada, ili netko drugi, može nadgledati ljude pomoću nje. Je li to istina?

- Trebamo biti iskreni u vezi s time. Privatnost i sigurnost očito jesu problem, ali ne samo RFID-a. Nitko ne mari koliko informacija dijelimo preko mobitela. Ako ne onemogućite kronologiju kretanja po lokacijama, Google će uzeti sve podatke o vašim pozicijama u toku dana. Nakon što kupite odjeću, možete "ubiti" radiofrekvencijsku informaciju na njoj. Postoji komanda za to. Dizajneri trebaju također voditi računa o privatnosti i sigurnosti.

Zaštita privatnosti


- Hoće li EU zakon o zaštiti osobnih podataka imati utjecaja na ovu tehnologiju?

- To je dobro pitanje. Regulacija dolazi kad je ovaj fenomen već prihvaćen. Moje mišljenje, znajući kako te stvari funkcioniraju, jest da je još prerano donositi zaključke. Postoji diskusija među pravnicima koji mogu biti problemi privatnosti i sigurnosti vezani za RFID. Koliko znam, nema nikakve posebne regulacije.

Sigurnost? Možda o tome možemo govoriti, jer je bilo nekih napada na podatke, neki tvorničari su našli bolje načine da se zaštite. Privatnost? Kakvu informaciju mogu dobiti od vaše odjeće? Ako se krećete u prostoru, mogu pratiti vas. Ne vas, mogu pratiti majicu, jer nemam asocijaciju između koda i vašeg imena. To nije nigdje zapisano. Ili je važno da ne bude nigdje zapisano.

Ali, znam da ste, na primjer, proveli jedan sat slušajući mene, ili nekog drugog, a onda ste proveli idući sat razgovarajući sa mnom. Ako postoji "čitač" ovdje, znat će da smo blizu jedan drugoga. Radeći takvu analitiku, možete imati neke informacije. Kako mogu koristiti te informacije? Tko je vlasnik tih informacija? Ja, koji nosim tag i nisam toga svjestan ili proizvođač moje odjeće? Ili infrastruktura koja me istražuje?
Ne znam. Možda nitko ne zna. Ali, to će biti predmet proučavanja za odvjetnike u idućim godinama.

 


Europska svemirska agencija i NATO
Profesor Gaetano Marrocco vodio je u Italiji neka od pionirskih istraživanja na području elektromagnetskih valova i pokusa s radiofrekvencijskim senzorima bez baterija. Autor je 11 patenata. Radio je u programima za Europsku svemirsku agenciju, talijansku mornaricu, NATO, za EU program sigurnosti SCISSOR kao stručnjak za analizu i dizajn nekonvencionalnih antena. Dobitnik je brojnih
priznanja i nagrada, aktivan je u organizacijama s područja elektromagnetskih tehnologija i radiofrekvencija.


Dlanom na bankomat
- U budućnosti će moja kreditna kartica biti povezana s mojim otkucajima srca?
- Sada možete kupiti preko interneta malu kapsulu od stakla s RFID čipom koju možete ubrizgati pod kožu i otvoriti vrata tako da stavite svoj dlan umjesto da provučete karticu. U principu, moći ćete koristiti svoju ruku kao bankomat, kao VISA karticu. Imate sličan kriptografski problem s VISA-om, dakle, u osnovi je isto. Ali, u ovom slučaju nećete imati rizik da izgubite karticu. Jer je u vama. Možete u taj uređaj pohraniti informacije o svom zdravlju. Ako imate prometnu nesreću i niste pri svijesti, a trebate liječničku pomoć. Možete pohraniti u čip da ste alargični na nešto ili da imate neke patološke simptome pa da se mogu primijeniti prave mjere pomoći.

 

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 10:42