StoryEditor
ŽivotDuži san

U nedjelju (pret)posljednji put pomičemo kazaljke na satu, meteorologinja otkriva: Za sve nas je bolje ‘zimsko‘ računanje vremena!

22. listopada 2020. - 17:11
Meteorologinja Tea Blazevic, fotografirana na N1 televizijiBoris Kovačev/Cropix

U noći sa subote na nedjelju u Hrvatskoj se satovi pomiču jedan sat unatrag, čime prelazimo na mnogima omraženo zimsko računanje vremena. Tim ćemo potezom dobiti više svjetla tijekom jutra, ali će ga zato biti manje u poslijepodnevnim satima. Kako sada stvari stoje, iduće bismo godine trebali posljednji put pomaknuti kazaljke na satu. Naime, ukidanje pomicanje sata u velikoj je anketi podržala većina građana EU-a, njih čak 80 posto. Odbor Europskog parlamenta u ožujku prošle godine s 23 glasa "za" i 11 glasova "protiv" donio je rezoluciju kojom je odlučeno da se u cijeloj Europskoj uniji pomicanje sata ukida 2021. godine. One zemlje koje žele zadržati ljetno računanje vremena posljednji bi put sat trebale pomaknuti krajem ožujka 2021. godine. S druge pak strane, države koje žele ostati na zimskom računanju vremena kazaljke bi posljednji put trebale pomaknuti zadnje nedjelje u listopadu 2021. godine.

- Posljednja nedjelja u ožujku 2021. mogla bi ostati upamćena u kolektivnoj svijesti država EU-a kao dan kada je posljednji put pomaknut sat na ljetno računanje vremena - govori nam Biljana Borzan, potpredsjednica eurosocijalista u Europskom parlamentu.

image
Na fotografiji: Biljana Borzan
Tomislav Kristo/Cropix

- Doduše, članice koje se odluče za zimsko računanje vremena kao povijesni dan upamtit će posljednju nedjelju u listopadu 2021. Podržavam ukidanje pomicanja, no smatram kako je Europska komisija morala presjeći i donijeti odluku o vremenskim zonama u kojima će biti države članice. Ovako je to prepušteno samim državama, što bi moglo rezultirati komplikacijama. Iskreno se nadam će sve članice EU-a odlučiti o tome na razini cijele Unije, da svi budemo u istoj zoni. Trenutačno Hrvatska naginje ljetnom računanju, Slovenija zimskom, Italija ljetnom i tako dalje. Zajednička odluka pridonijet će boljem funkcioniranju prometa, radnom vremenu tvrtki i nizu drugih stvari. Ovako se bojim da će nastati potpuni kaos, na državnim granicama morat ćemo mijenjati vrijeme na satovima i mobitelima - smatra Borzan.

- Već u nedjelju sunce će zaći oko 16 sati i 53 minute, pa će mrak one koji taj dan rade uhvatiti već u povratku s posla i time im onemogućiti boravak na suncu - kaže meteorologinja N1 televizije Tea Blažević.

Važnije jutarnje svjetlo

- Za Hrvatsku bi, ako se mene pita, bilo bolje zauvijek ostati na zimskom računanju, s kojim dobivamo puno više svjetla tijekom jutra, što je vrlo važno za školsku djecu, a i većina ljudi radi od osam ujutro - govori nam Blažević.

image
Meteorologinja Tea Blazevic, fotografirana na N1 televiziji
Boris Kovačev/Cropix

- U protivnom, da ostanemo na ljetnom računanju vremena, u zimskom razdoblju imali bismo mrak ujutro do 8.30! Mislim da je mnogo važnije imati više svjetla u prijepodnevnim satima. Uostalom, Hrvatska je sve do 1983. godine bila na zimskom režimu računanja vremena i tek je onda prvi put uvedeno ljetno računanje, kako bi se uštedjelo na energiji. Modernizacijom energetskog sustava, mislim da bi sada ti gubici bili zanemarivi i da bi nam mnogo više značilo svjetlo dok ujutro ustajemo. Slažu se sa mnom i astronomi. Iako me, s obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja, ne bi čudilo da se odluči za ljetno računanje vremena. No, i turizam bi se mogao prilagoditi - smatra Tea.

- Mislim da je pomicanje sata nepotrebno i da narušava čovjekov bioritam, ruši naše navike vezane uz spavanje, uzrokuje umor. Prema nekim zdravstvenim istraživanjima, uzrokuje stres, nesanicu, bolesti srca. Postoje i podaci o većem broju prometnih nesreća u SAD-u, za šest posto unutar tjedan dana, nakon pomicanja sata u proljeće. Stoga svakako pozdravljam odluku o ukidanju pomicanja sata, jer mislim da je to nepotrebno. Trebamo, prije svega, misliti na zdravlje ljudi - ističe meteorologinja.

Prema novom zakonu od prošle godine, s promjenom sata više nema obveze paljenja svjetala na automobilima. Novi zakon paljenje i gašenje svjetala regulira u datumskom razdoblju (od 1. studenog do 31. ožujka), a ne po promjenama zimskog i ljetnog računanja vremena. Zimskim računanjem vremena električna energija utrošena od 7 sati do 21 sat obračunava se prema višoj tarifi (VT), a energija utrošena u razdoblju od 21 sat do 7 sati prema nižoj tarifi (NT), navodi se na stranicama HEP-a. Valja napomenuti i da će radi pomicanja vremena u željezničkom prometu vlakovi biti zaustavljeni na sat vremena na kolodvorima na kojima se zateknu u skladu s voznim redom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

23. studeni 2020 18:33