StoryEditor
ŽivotSAMI SEBE TRUJEMO

U ljudskoj krvi pronađen stiren od kojeg se radi stiropor! Puštamo plastici da nas ubija, ovi rezultati će vas prestraviti. Šokiraju podaci tko je najugroženiji i zbog čega

17. kolovoza 2022. - 21:13
Dovoljno je loše što iz plastične ambalaže katkad moramo jesti, nemojte ni slučajno u njoj podgrijavatiAfp

Plastika je posvuda oko nas, doslovno.

Studija, koja je objavljena u časopisu Environment International, dodala je novi kamenčić u mozaik. Prvi put u povijesti mikroplastika je čak otkrivena u ljudskoj krvi... Istraživanje su proveli nizozemski znanstvenici koji su analizirali uzorke krvi 22 zdrava anonimna darivatelja.

Istraživači su se usredotočili na najčešće sintetičke polimere, prvenstveno tražeći čestice veće od 700 nanometara.

Prije same analize morali su se uvjeriti da je oprema zaista potpuno sterilna. Kao što je spomenuto, danas je praktički nemoguće izbjeći plastiku.

image
Afp


Sve plastične čestice na opremi korištenoj za analizu mogle bi stoga smanjiti pouzdanost rezultata. Kada je sve bilo spremno, analizirani su uzorci prikupljene krvi. U čak 17 od 22 uzorka otkrivene su čestice različitih vrsta plastike.

Krv puna PET čestica

U analiziranim uzorcima krvi otkrivene su jedinstvene kombinacije plastičnih čestica, no u većini njih je detektiran i polietilen tereftalat, poznatiji pod skraćenicom PET. To je vrsta plastike koja se često koristi za izradu boca za vodu i druga pića.

Istodobno, polietilen tereftalat se može naći i u odjeći. U većini prikupljenih uzoraka krvi pronađene su i čestice stirena, koji je osnova za proizvodnju stiropora. Stiren se često koristi u proizvodnji jednokratne plastične ambalaže za hranu, primjerice one za dostavu. Osim toga, stiren se često koristi u proizvodnji autodijelova i tepiha.

image
Afp


Prosječna količina plastičnih čestica pronađenih u uzorcima bila je 1,6 mikrograma po mililitru krvi. I ovdje su uočena značajna odstupanja između uzoraka. Rekorder je bila osoba čiji je uzorak sadržavao čak 7 mikrograma mikroplastike po mililitru krvi.

image
Afp


Istraživači nisu mogli dati preciznije podatke o veličini otkrivenih čestica. No, može se pretpostaviti da se uglavnom radilo o vrlo malim česticama, neznatno većim od 700 nanometara. Što su čestice manje, lakše ulaze u naše tijelo – a time i u krv ili krvotok. Upravo zbog toga mikroplastika može biti toliko problematična jer lako dospijeva u razne organe.

Koliko je opasna?

Istraživanje učinaka mikroplastike na ljudsko zdravlje područje je sve većeg interesa znanstvenika. No, oni još ne mogu ponuditi potpuno točne odgovore o dugoročnim rizicima nakupljanja mikroplastike u našim tijelima. Ali postojeća istraživanja pokazuju da posljedice mogu biti vrlo ozbiljne.

Pa je i to jedan od razloga zašto ne treba zanemariti činjenicu da se plastični otpad gomila izuzetno brzo. Što je veća koncentracija plastičnog otpada u prirodi, to je veća vjerojatnost da čestice otpadne plastike, tzv. mikroplastika, prije ili kasnije dospije u naše tijelo.

image
Afp


Osim pitanja potencijalnih opasnosti, ostaje neodgovoreno i pitanje vezano uz “sigurnu granicu”. Jesu li male količine mikroplastike u našim tijelima doista relativno benigne? Gdje je granica kada je panika opravdana?

Dakle, pred istraživačima je još puno posla, ali dok potencijalne opasnosti od mikroplastike tek treba temeljito proučiti, sa sigurnošću se može pretpostaviti da nakupljanje plastike u ljudskom tijelu – pa čak i u našem krvotoku – nije razlog za veselje.

image
Afp


Nalazi nizozemskih istraživača jasan su znak da je krajnje vrijeme za djelovanje. 

image
Afp

U izmetu jednogodišnjaka najviše mikroplastike

U izmetu jednogodišnjaka ima više mikroplastike nego u izmetu odraslih – jesu li za to krive bočice?

I drugo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Environmental Science and Technology Letters otkrilo je da se alarmantno velika količina mikroplastike može pronaći čak i u izmetu beba.

Otkrivena količina bila je čak veća od količine mikroplastike u fecesu odraslih. Što je tome uzrok?

Otkriće se čini prilično neobičnim, jer su bebe općenito zaštićenije od vanjskog svijeta. Jedna od mogućih teorija je da su u pozadini plastične bočice za adaptirano mlijeko...

Mikroplastika nastaje tijekom razgradnje raznih plastičnih proizvoda i plastične ambalaže. To se obično događa u prirodi, ali čestice mikroplastike mogu se ispuštati i u zatvorene prostore ako su okolnosti pogodne. Jedan od glavnih čimbenika koji utječu na oslobađanje mikroplastičnih čestica je visoka temperatura.

Znanstvenici koji su izradili uvodno spomenutu studiju odlučili su provjeriti koliko je česta izloženost česticama mikroplastike kod vrlo male djece ili beba. Tako su skupili deset pelena koje su korištene za jednogodišnjake. Potom su uz pomoć filtracije uklonjene čestice mikroplastike.

Osim toga, u sklopu istraživanja analizirana su još tri uzorka - tzv. mekonija. To je prva stolica novorođenčeta, koja se počinje stvarati u probavnom traktu djeteta već u maternici.

Obično se izlučuje 24-48 sati nakon rođenja. Treću skupinu uzoraka činili su uzorci stolice deset odraslih osoba.

U svim uzorcima tražene su dvije vrste mikroplastičnih čestica. Prva vrsta bile su čestice nastale razgradnjom polietilen tereftalata, poznatijeg pod skraćenicom PET. Ova vrsta plastike često se koristi za izradu boca, kao i za izradu odjeće.

Međutim, druga vrsta čestica koju su istraživači tražili su čestice koje nastaju razgradnjom polikarbonata, koji se obično koristi kao zamjena za staklo. Analiza je donijela šokantna otkrića.

Čestice mikroplastike pronađene su čak i u mekoniju, odnosno prvom izmetu novorođenčadi.

Najveća detektirana količina PET mikročestica bila je 12.000 nanograma po gramu, a najveća količina polikarbonatnih čestica bila je 110 nanograma po gramu.

Nije bilo većih odstupanja povezanih s polikarbonatom u jednogodišnjaka. Prosječna količina polikarbonatnih čestica u analiziranim uzorcima bila je 78 nanograma po gramu. S druge strane, otkriveno je značajno povećanje količine polietilen tereftalata.

Problematične mogu biti i plastične igračke i pribor za jelo.

Kao što je navedeno, pretpostavlja se da su tolike količine mikroplastičnih čestica u izmetu jednogodišnjaka rezultat pripreme adaptiranog mlijeka u plastičnim bocama.

Budući da je mlijeko toplo, počinje se izlučivati ​​mikroplastika. Stoga je važno ne zagrijavati mlijeko u plastičnim bocama. Naravno, igračke od plastike također mogu biti problematične.

Kao i sve druge igračke, vrlo često završe u ustima beba ili male djece. Zatim je tu i pribor za jelo za djecu, koji je najčešće izrađen od plastike. Znanstvenici još uvijek nisu posve sigurni koliko velike količine mikroplastike u našim tijelima mogu biti opasne.

Među glavnim rizicima najčešće se spominju endokrini disruptori, odnosno tvari koje mogu poremetiti hormonalnu ravnotežu u tijelu, što
može dovesti do brojnih zdravstvenih problema.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. rujan 2022 10:27