StoryEditorOCM
ŽivotODAZOVI SE

Stručnjaci pomažu Zemlji: Do 80% materijala u mobilnim telefonima može se reciklirati. Evo gdje odnijeti stari mobitel

Piše DONOSI HT
13. svibnja 2023. - 08:00

Čak do 80% materijala u mobitelima može se reciklirati ili iznova upotrijebiti! Prema World Economic Forumu, jedan se mobitel sastoji od 62 različita kemijska elementa, od kojih su neki iznimno rijetki, a neki i iznimno opasni. Pravilnim zbrinjavanjem i reciklažom mobitela građani Hrvatske mogli bi napraviti važnu stvar za planetu. Evo kako. U ladicama naših domova, prema istraživanju Hrvatskog Telekoma, nalazi se čak 5 milijuna mobitela kojima se nitko ne koristi. Stručnjaci su izračunali kako je za izradu samo jednog pametnog telefona potrebno 12.760 litara vode. To znači da je za izradu svih mobitela koji se trenutačno nalaze u ladicama u Hrvatskoj moglo biti iskorišteno 63.8 milijardi litara vode.  

 

Hipotetski, kada bismo zbrinuli svih 5 milijuna starih mobitela kojima se ne koristimo, to bi značilo kako bismo pravilno zbrinuli čak 850 tona električnog otpada (ako je prosječni mobitel težine 170 grama). Zbrinjavanjem, a onda i recikliranjem tih 850 tona mogli bismo izbjeći emisiju više od 1.500 tona ugljičnog dioksida. Samo za usporedbu, prema procjeni stručnjaka iz Climate Neutral Group, za anuliranje efekta 1 tone ugljičnog dioksida iz zraka potrebno je 50 stabala koja su rasla barem godinu dana, znači 75.000 drveća bi bilo potrebno posaditi za anuliranje 1.500 tona ugljičnog dioksida.

Istraživanje Hrvatskog Telekoma pokazalo je da elektroničku opremu ne zbrinjava čak 40% od onih koji redovito razvrstavaju otpad, ali istodobno 54% građana želi zbrinuti stare uređaje kojima se ne koriste. Hrvatski Telekom u ‘Pozivu koji ne propuštaš‘ apelira da potražimo u ladicama stare uređaje i njihovu opremu i predamo ih u najbliži T-Centar kako bi ga certificirana institucija nakon toga zbrinula.

image

Ivana Presečki

‘Ne propustite ovaj poziv. Osim što savjesnim djelovanjem i reciklažom komunikacijskih uređaja osiguravamo da vrijedni materijali ne propadnu, štitimo ljude i okoliš jer nepravilno zbrinjavanje elektroničkog otpada onečišćuje tlo, zrak i vodu. Recikliranje mobitela ima i niz ekonomskih koristi: ono može pomoći u poticanju gospodarstva Hrvatske, posebno u sektoru obrade elektroničkog otpada. Ovaj sektor može pružiti nove poslovne prilike i stvoriti nova radna mjesta‘, kaže nam dr. sc. Ivana Presečki s Geotehničkog fakulteta, studij Inženjerstvo okoliša. ‘Recikliranjem mobilnih uređaja značajno rasterećujemo Zemlju i istodobno joj vraćamo vrijedne resurse. To što sami ne možemo iskoristiti vrijednost mobitela nije razlog da ga čuvamo. Mala je vjerojatnost da ćemo ga u skorije vrijeme moći unovčiti ili uopće koristiti, ali je velika vjerojatnost da će štetne tvari koje sadrži, kad-tad naštetiti nama i prirodi‘, dodao je docent Vitomir Premur, profesor i voditelj Laboratorija za inženjerstvo okoliša Geotehničkog fakulteta.

POZIV KOJI NE PROPUŠTAŠ: ZBRINI MOBITEL I POMOZI PLANETU

Prema procjenama stručnjaka, u prošloj je godini u svijetu odbačeno približno 5,3 milijardi mobitela. Ako je prosječna debljina mobitela 9 mm, kada bi se svi ti telefoni posložili jedan na drugi,nastao bi toranj visok 50 000 km. To predstavlja jednu osminu puta do mjeseca! Količine elektroničkog otpada najbrže su rastuće količine otpada u svijetu, s godišnjom stopom rasta od 3% do 5%, (The enormous opportunity of e-waste recycling, WEF, 2023.), a samo 17,4% elektroničkog otpada pravilno je zbrinuto, obrađeno i reciklirano (United Nations, 2021.) U Hrvatskoj približno 5 milijuna starih mobitela u ladicama čeka da ih se pravilno zbrine – a u uređaje koji se prikupljaju ulaze i tableti, punjači, kablovi, ruteri, tableti, igraće konzole, laptopi, pametni satovi, fitness narukvice, mobilni ruteri, stickovi za Internet, fiksni telefoni i dodatna oprema (slušalice, punjači, kablovi, zaštitne maske, prijenosne baterije, adapteri). Zato pregledaj ladice, potraži stare uređaje i donesi u T-Centre. Tebi stari uređaji više nisu korisni, a njihovo zbrinjavanje je ne samo odgovorna odluka već i itekako korisna jer značajno doprinosi zaštiti okoliša.

Poziv koji ne propuštaš‘ nova je platforma Hrvatskog Telekoma usmjerena na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo, savjesnije upravljanje elektroničkom opremom i otpadom te ostale teme održivosti. Odazovimo se i djelujmo danas jer ovaj poziv ne smijemo propustiti.

image

Zvonimir Majić, načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Kako izgleda proces recikliranja mobitela? O tome smo razgovarali sa Zvonimirom Majićem, načelnikom Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; Marijem Vukušićem, direktorom Odjela za upravljanje uređajima u Hrvatskom Telekomu i  Vitomirom Premurom s Geotehničkog fakulteta.

image

Vitomir Premur, profesor i voditelj Laboratorija za inženjerstvo okoliša Geotehničkog fakulteta

1. Baterija

Kako bi se mobitel reciklirao, najprije je potrebno izdvojiti bateriju: ‘Ugrubo, mobitel se sastoji od kućišta, baterije, tiskane pločice s elektroničkim komponentama i zaslona. Recikliranje je mobitela zbog njihova složenog sastava vrlo složen proces. Započinje uklanjanjem baterije i nastavlja rudarskim oplemenjivačkim metodama kao što su mljevenje i klasiranje te koncentracijskim metodama poput magnetskih, elektrostatičkih i optičkih. Na kraju se primjenjuju metalurške metode‘, govori Premur. ‘Baterije koje se upotrebljavaju u mobitelima sadrže vrijedne elemente i mogu se reciklirati u zasebnim tokovima, a ne izdvoje li se u procesu skladištenja, može doći do samozapaljenja u slučaju neispravne baterije‘, dodao je Majić.

2. Plastika i metali

Nakon baterije se izdvajaju i odvajaju ostali materijali: ‘Nakon što se uređaj dovoljno usitni mehaničkom obradom, odvajaju se različiti materijali poput plastike, metala i tiskane pločice. Izdvajanje vrijednih metala iz bilo kojeg električnog i elektroničkog otpada moguće je pirometalurškim procesima ili kemijskim recikliranjem. Ostatak, koji nije moguće reciklirati, energetski se onda oporabljuje. Danas se sve više, nakon energetske oporabe, reciklira i pepeo koji zaostaje jer sadrži rijetke elemente koji su ključ kružnog gospodarstva‘, objasnio je Majić.

3. Tiskana pločica

‘Ako izdvojimo bateriju, na plastiku otpada oko 40% mase mobitela, dok nešto više od 20% težine otpada na tiskanu pločicu u kojoj leži vrijednost mobitela za kružno gospodarstvo. Prema mojim saznanjima, u tiskanoj se pločici može naći i do 60 elemenata, od kojih su neki vrlo vrijedni, kao na primjer, zlato, platina, paladij i bakar. Udjeli variraju ovisno o proizvođaču, modelu i generacijskoj pripadnosti modela. Prema istraživanjima koje smo proveli na Fakultetu, tona tiskanih pločica iz mobitela sadrže približno 1 kg zlata i 300 kg bakra. Recikliranje je proces koji je ekonomski opravdan jedino za plemenite metale i bakar. Međutim, ako gledamo s ekološkog gledišta, onda ima puno više razloga za recikliranje, odnosno primjenjivanje principa cirkularne ekonomije u gospodarenju starim mobitelima. Tu pripada očuvanje prirodnih resursa, očuvanje krajobraza smanjenim rudarenjem, smanjenje emisije u okoliš uslijed vađenja ruda, njihove prerade, ušteda energije‘, objašnjava Premur te dodaje: ‘Dobar je razlog za recikliranje mobitela i sadržaj po okoliš štetnih elemenata koje nalazimo u tiskanim pločicama poput arsena, kroma, broma.‘

image

Mario Vukušić, direktor Odjela za upravljanje uređajima u Hrvatskom Telekomu

Stručnjak HT-a za uređaje otkriva kako možete odmah zbrinuti stare mobitele i ostale uređaje

Mario Vukušić, direktor Odjela za upravljanje uređajima u Hrvatskom Telekomu, osim što i sam živi zelenim načinom života, otkrio nam je u intervjuu kako svatko od nas može najbrže zbrinuti stari mobitel, što se s njim potom događa i zašto bismo baš svi trebali vratiti stari mobitel.

• Kako funkcionira zbrinjavanje starog mobitela i elektroničke opreme?

Jednom kada korisnik odluči zbrinuti svoj stari uređaj kojim se više ne koristi, može ga donijeti u njemu najbliži T-Centar. Zbrinuti se mogu i ostali elektronički uređaji, poput tableta, rutera, fiksnih telefona, punjača, prijenosnih punjača, vanjskih baterija, kablova, laptopa te različitih tzv. wearables uređaja, kao što su satovi, narukvice i slušalice.

• Što se nakon toga događa: recikliranje ili vraćanje u ponovnu upotrebu?

Hoće li se uređaj reciklirati ili ponovno koristiti ovisi o njegovu stanju. Ukoliko je uređaj neupotrebljiv, on se odmah može odložiti u posebne kutije koje se nalaze u svakoj poslovnici ili izravno predati našim djelatnicima koji će se pobrinuti da se pravilno zbrine. Taj elektronički otpad potom sakupljaju certificirane institucije koje ga onda recikliraju u skladu s ekološkim standardima. Međutim, smatra li korisnik kako bi se uređaj mogao ponovno upotrijebiti, može ga predati djelatnicima HT-a, a uređaj potom prolazi proces procjene propisan od partnera s kojim HT surađuje. Potvrdi li se da je upotrebljiv, korisniku će biti komunicirana procijenjena novčana vrijednost. Trenutačno radimo i na budućim programima koji su složeniji i koji će još više doprinijeti održivosti, ali za sada svim našim korisnicima nudimo te dvije opcije.

• Pokaže li se da je mobitel ispravan, na koji se način on ponovno koristi?

Način na koji će se uređaj ponovno upotrebljavati ovisi o njegovu stanju. Ako je u potpunosti ispravan, partner Hrvatskog Telekoma provodi postupak dorade uređaja (eng. refurbish) te ga ponovno prodaje, i takvi uređaji dolaze i uz garanciju partnera. Ukoliko su uređaji u nešto lošijem stanju, i za njih se uz transparentno navođenje statusa pokušava pronaći interesenata te se i na taj način osigurava da se što više uređaja ponovno koristi.

• Zbrinjavanje starih uređaja – koja je najkorisnija stvar koju to donosi planetu Zemlji?

U cilju nam je prikupiti što više starih mobitela jer se u Hrvatskoj trenutačno nalazi više nekorištenih mobitelanego što ima stanovnika. Velika većina ispitanika našeg najnovijeg istraživanja stare mobitele ne zbrinjava jer ih planira koristiti kao zamjenske u slučaju kvara mobitela kojima se trenutačno koristi. Međutim, uzmemo li u obzir kako se prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj nalazi nešto manje od 1,5 milijuna kućanstava, u prosjeku svako kućanstvo ima nekoliko mobitela koje nitko ne upotrebljava. Tako da ako se i dogodi kvar uređaja, jedan u rezervi je dovoljan, a i u HT svojim kupcima osiguravamo zamjenski uređaj u slučaju kvara. Zato, odazovite se na poziv jer mobiteli sadrže niz vrijednih materijala i metala koji se mogu iskoristiti sada i danas te tako smanjiti opterećenje Zemaljske kugle jer ekstrakcija metala iz rudnika zahtijeva ogromne količine struje, vode, naftne i radne snage. Zemlja će vam biti zahvalna, neki manje sretniji ljudi isto, a vi se rješavate nečega što vam kod kuće zauzima prostor i skuplja prašinu.

Od čega se sastoji mobitel

Prilog je napravljen u produkciji Native studija Slobodne Dalmacije i Hrvatskog Telekoma, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. travanj 2024 00:31