StoryEditor
Životsenzacionalno otkriće

Splitski institut u Cetini otkrio jedinstvenu morsku algu

Piše Ojdana Koharević
3. veljače 2016. - 22:33
Karolinska alga pronađena u Cetini

Alge su stalni stanovnici podmorja, no stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu otkrili su koralinsku algu u rijeci Cetini i to senzacionalno otkriće objavili u prestižnom časopisu Nature grupe, "Scientific Reports".
Brojne vrste koje danas naseljavaju slatke vode većinom vuku podrijetlo iz mora, njihovi malobrojni preci davnih su dana prešli iz morskog u slatkovodni ekosustav i tamo dalje evoluirali u brojne druge vrste. Ipak, nemaju sve morske skupine organizama svoje srodnike u slatkim vodama, kaže dr. Ante Žuljević iz splitskog Instituta.

– Primjerice, bodljikaši (ježinci, zvjezdače, trpovi i drugi) nikad nisu uspjeli napraviti evolucijsku iskorak u slatke vode. Među koralinskim algama do danas ih je opisano više od 720. Karakteristične su po tome što u svoje tkivo ugrađuju kalcijev karbonat, što im daje čvrstoću, pa su često tvrde poput kamena. Do danas se smatralo kako su koralinske alge isključivo morski organizmi, gdje imaju iznimnu ekološku važnost u izgradnji čvrstog dna i sedimenta – kaže dr. Žuljević.

Međutim, rad objavljen u časopisu "Scientific Report" pokazao je da i nije baš tako. U Cetini je opisana prva koralinska potpuno slatkovodna alga.

– Prijelaz jedne koralinske alge u slatke vode nije se mogao dogoditi bilo gdje. Izgleda da su upravo krške rijeke jedine u kojima se ovakva alga mogla naseliti, a sve zahvaljujući vrlo specifičnim okolnostima, geologiji, kemiji i biologiji Cetine. Prije 20.000 godina, prema radu objavljenom 2014. u časopisu "Acta Adriatica", Cetina se ulijevala u more negdje blizu Jabuke, a na putu do mora prolazila je kroz četiri velika jezera, danas potopljena morem. Kada je razina mora bila u razini jezera, oni su postali veliki cetinski estuarij. Tu se najvjerojatnije zbila prilagodba morskog pretka cetinske alge, koji je onda krenuo uzvodno uz Cetinu – tvrdi dr. Žuljević.

Međutim, koralinske alge nemaju pokretne stadije, pa je glavno pitanje kako je alga mogla napredovati uzvodno?
– Slatkovodni puževi odgovorni su za njezino širenje. Začuđujuće je koliko je u Cetini puževa koji na svojoj kućici imaju razvijenu cetinsku algu. Premda spori, kroz stoljeća su oni raznijeli algu sve do današnje Peruče, prešavši i preko prepreka poput slapova Gubavice. Moguće je i da su ptice odigrale važnu ulogu – odgovara dr. Žuljević.

Samo su vrlo specifične kemijske značajke Cetine, tipične krške rijeke, omogućile preživljavanje koralinske alge morskog podrijetla. Voda bogata mineralima, posebno kalcijevim karbonatom, te bazični sastav Cetine sličan moru, pogoduju koralinskoj cetinskoj algi. Pri prelasku iz mora u tvrdu kršku vodu, osmotski šok nije bio toliko velik kao da je prelazak bio u rijeku mekane vode. Osim toga, za razliku od naših krških voda, druge svjetske rijeke uglavnom su kisele ili nemaju dovoljno minerala. U njima bi se karbonatni skelet koralinske alge otopio, ili alga ne bi imala dovoljno minerala za izgradnju kalcificiranog tkiva.

– Ponovo se pokazalo kako su krški krajevi balkanskog poluotoka posebni. Tu je pronađena jedinstvena na svijetu slatkovodna pećinska spužva, jedinstvena pećinska pijavica, jedinstveni slatkovodni špiljski mnogočetinaš, jedini na svijetu podzemni školjkaš i široko poznata čovječja ribica. Njima se sada priključuje i jedinstvena koralinska cetinska alga – zaključuje dr. Žuljević.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

22. listopad 2020 10:44