Roditelji se često nalaze u situacijama u kojima djeci pomažu na različite načine, ovisno o njihovim potrebama i životnim okolnostima. Jednome plate studij i stan, drugome pomognu kupiti nekretninu, trećemu daju automobil ili novac. Dok su roditelji živi, takve razlike uglavnom ne izazivaju veće rasprave, no nakon njihove smrti upravo te odluke mogu postati izvor nesuglasica među nasljednicima.
Jedna majka opisala je svoju dilemu na Facebook stranici “Njemačka bez stresa”. Navela je da su sinu tijekom pet godina plaćali studij, stan i većinu troškova života, što je ukupno iznosilo više od 60.000 eura. Kći je, za razliku od brata, odmah počela raditi i sama se uzdržavati. Sada želi kupiti stan i smatra da bi joj roditelji trebali dati isti iznos koji je potrošen na brata, jer smatra da nije pravedno da je on dobio više.
Razumije oboje
Majka kaže da razumije obje strane i pita što je pravednije, svakom djetetu dati isti iznos ili pružiti jednaku priliku. Njezin suprug smatra da sinu nisu poklonili 60.000 eura, nego su mu omogućili obrazovanje i uzdržavali ga dok nije mogao sam.
Prema hrvatskom Zakonu o nasljeđivanju, postoji mogućnost da se ono što je neki nasljednik ranije dobio na dar od roditelja, na zahtjev drugog nasljednika, uračuna u njegov nasljedni dio.
No važno je razlikovati dar od troškova uzdržavanja i školovanja.
Troškovi uzdržavanja i školovanja u granicama roditeljske obveze ne uračunavaju se u nasljedni dio. Ako su izdaci bili znatno veći od uobičajenog uzdržavanja, može se procjenjivati treba li ih uračunati, uzimajući u obzir okolnosti, vrijednost ostavine i troškove školovanja ostale djece.
To znači da kći, čak i ako dokaže da je na brata potrošeno 60.000 eura, ne može automatski tražiti da joj se isplati isti iznos. Drugačija je situacija kada je riječ o darovima, primjerice ako roditelji jednom djetetu daju 60.000 eura za kupnju stana. Takav dar može se uračunati u nasljedni dio, ali ni tada sestra nema pravo tražiti da joj brat iz svog džepa isplati 60.000 eura. Uračunavanje se provodi tek u ostavinskom postupku, prilikom podjele imovine.
Postoje iznimke
Ako u ostavini nema dovoljno imovine, brat nije dužan vraćati ono što je ranije dobio. Iznimka postoji samo ako je darovima povrijeđen nečiji nužni dio, za što vrijede posebna pravila. Sudska praksa poznaje i slučajeve u kojima se u ostavinskom postupku procjenjuje vrijednost nekretnine koju je roditelj darovao jednom djetetu ili novca kojim je omogućio njezinu kupnju. Činjenica da nekretnina više nije u vlasništvu roditelja ne znači da se dar automatski zanemaruje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....