Svake dvije minute u Europi nestane dijete. Svaki slučaj nestanka djeteta razlog je za zabrinutost.
Magistra psihologije Martina Nikolić, stručna suradnica Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, gostovala je u topcastu na Top radiju i razgovarala s voditeljem Krunom Belkom o toj temi, povodom obilježavanja Međunarodnog dana nestale djece.
"Nikada nije bilo jednostavno odgajati dijete, a danas posebno zbog tog online svijeta. Mi se za dijete brinemo u nekom parkiću, a ne znamo što djeca rade na Snapchatu...
Puno roditelja uopće ne zna koje su to aplikacije koje ta djeca koriste. Važno je graditi odnos povjerenja s djecom....“, između ostalog je rekla psihologinja Nikolić.
Smatra da pitanje nestale djece nije aktualna tema u medijima.
"Postane aktualna tek u slučaju nestanka nekog djeteta, vidjeli smo što se dogodilo u Beogradu oko Nove godine. Pretpostavljam da ljudi i nekako bježe od te teme. Imaju osjećaj da se to ne može dogoditi njima. Tom temom se ne žele baviti, što manje znaju o tome, to bolje..." - ocijenila je psihologinja Nikolić.
Kada je u pitanju Hrvatska, u prošloj godini se 337 djece udaljilo iz obiteljskog doma, 283 je bilo starijih od 14 godina, skoro 1200 djece je pobjeglo iz ustanova.
"Velik udio nestanaka djece spada na bjegove iz ustanova, iz onog što se u narodu često zove ‘popravnih domova‘. Ono što vidimo kao problem je što javnost obično na to reagira u smislu ‘zločesta djeca su samo pobjegla iz doma‘“, rekla je Nikolić.
Upitana je li problem u sigurnosti domova, psihologinja je odgovorila:
"Postoje različiti tipovi domova. Ono što mi u Centru pružamo je izvaninstitucionalni oblik skrbi. Imamo poludnevne boravke. Domovi su institucionalna skrb i oni su različitog tipa otvorenosti. To ne znači da su domovi kao zatvori, da se doslovno fizički ne možete otići otamo. Može se otići, ali ako se ne vratite, tada se smatra da ste vi u bijegu.
A taj bijeg donosi sa sobom velike rizike, i za to da djeca postanu žrtve trgovine ljudima, pitanje je gdje su otišli, zašto su otišli, čime su se bavili.... Ta djeca uglavnom nemaju obitelji koje su skrbne...".
Na konstatciju da se ipak "dvije trećine djece vrati ili pronađe u roku od tjedan dana", psihologinja je komentirala:
"Uglavnom se djeca vraćaju u nekom kraćem periodu, međutim to ne mora značiti da je sve u redu ako nam djeteta nema dva, tri dana. U dva, tri dana se može dogoditi puno problema za to dijete.
Može mu život biti ugrožen, mogu se dogoditi neka kaznena djela, svaki trenutak kada ne znamo gdje je dijete koje je maloljetno je problematičan, makar se radilo o tri sata“ - rekla je Nikolić.
Problematika nestanaka djece zasigurno je nešto najstrašnije što se može dogoditi roditelju. Onih najstrašnijih slučajeva, srećom, kod nas ima malo.
"Često je reakcija roditelja takva da paze da se dijete, kada ode u neki park, ne udaljava, zatim provjeravamo s kim će biti, s kime se druži, tko su ti prijatelji koji će biti tamo u tom parkiću i paziti da nema nekakvih kombija...
Često se spominju kombiji, karavani. To je u javnosti tako nekako prepoznato, a čini mi se da je to neki strah koji smo, ajmo reći, naslijedili. Taj strah je možda bio realan dok smo ja, vi odrastali. U današnje vrijeme, roditelji pomisle – pa dijete je sigurno, sjedi tu kraj mene, evo na mobitelu je!
Za dijete danas, iako je kraj vas, na mobitelu, ne možete biti sigurni je li ono sigurno, jer se može događati da je ono žrtva vrbovanja, da dogovara susret s nekom nepoznatom osobom koja će dovesti do toga da on dođe u kategoriju nestalog djeteta.“
Nikolić je stručna suradnica Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. Pozivni centar za nestalu djecu na broju 116 000 nedavno je obilježio deset godina postojanja.
"116 000 - to je kratki, harmonizirani europski broj, što znači da na razini Europe, ako se vi nalazite recimo u Francuskoj, i dijete je nestalo, nazvat ćete taj broj i javit će se njihova organizacija koja je zadužena za pitanje nestale djece.... Bitno nam je da javnost zna da je ta linija dostupna, linija radi od 0-24 svaki radni dan i naši su stručnjaci tu na raspolaganju za psihosocijalnu podršku, pravnu pomoć, administrativnu...".
Psihologinja o problemu opasnosti u online svijetu kazuje:
"Veliki je rizik od toga da vam se dijete dopisuje s nekim i da dođe do toga da se želi naći s nepoznatom osobom. Osim ove linije, imamo i liniju Centra za sigurniji internet, koja je dostupna na broju 0800 606 606. Imali smo slučajeve da nas nazovu djeca koja su dogovorila sastanak s nepoznatom osobom ili koja ih ucjenjuje da će objaviti neke njihove intimne fotografije koje su im poslali u povjerenju, što je kazneno djelo. Stvarno trebamo biti oprezni“ - rekla je Nikolić.
Istaknula je kako nije rješenje djetetu oduzeti mobitel.
"Mi se svi skupa trebamo educirati o tome kako na siguran način koristiti online svijet. Internet može biti prekrasno mjesto, ali o nama ovisi za što ćemo ga koristiti.
Nikada nije bilo jednostavno odgajati dijete, a danas posebno zbog tog online svijeta. Mi se brinemo o nekom parkiću, a ne znamo što djeca rade na Snapchatu..." - podvukla je psihologinja, napominjući kako je "uvijek savjet graditi odnos povjerenja s djecom“.