Pravi je kuriozitet promocija knjige - bez same knjige! Upravo to zbilo se u Splitu, i to na još jednom, za promoviranje knjiga neuobičajenom mjestu: na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Na mjestu kojega Splićani kolokvijalno zovu "Higijenski zavod".
E, pa u biblioteci "Higijenskog" zbila se promocija jedne iznimno zanimljive knjige, dopunjenom i proširenom izdanju publikacije "Najzdravije namirnice svijeta" iz pera Georgea Mateljana, čovjeka kojega nakon odslušanog možemo mirne duše proglasiti Hipokratom novog doba. Na žalost, knjigu se nije moglo "fizički" kupiti, ali znanje iz nje zaslužilo je medijski odjek.
Autor Mateljan, taj sjajni devedesetogodišnjak, naše gore list s adresom na Havajima, napisao je djelo kojega zovu još i Biblija zdrave prehrane, njegova su zapažanja i istraživanja referentna točka prehrane koja ljudskoj rasi jamči zdravlje i dugovječnost.
O knjizi su govorili i meritorni govornici-promotori: ravnateljica Zavoda i "Prva higijeničarka Splita" dr. Željka Karin i predsjednica udruge Zdravi grad iz Splita dr. Andrea Russo, te recenzenti dr. Irena Drmić Hofman i dr. Vedran Poljak, svi involvirani u tematiku po životnoj i stručnoj vokaciji, kao i karizmatični, također visokoobrazovani Željko Petrović, urednik knjižnog izdanja te - čovjek koji je promjenom prehrane doslovce izbjegao smrt.
Program predstavljanja suvereno je vodila radijska novinarka Andrea Viđak Midžor, a neobična promocija "enciklopedije zdrave prehrane" zaključena je sa stilom - uz domjenak s posluženim zdravim zalogajima od namirnica koje je i sam autor Mateljan u knjizi "blagoslovio".
Recenzentica, dr. Drmić Hofman s Katedre za preventivnu medicinu u Splitu, knjigu nakladnika Mozaik knjiga nazvala je "remek-djelom u šest cjelina", nadovezavši se na obraćanje Russo koja je podsjetila da hrana ima jak biokemijski otisak na naše tijelo; Mateljan je u tom smislu (i u knjizi) uspio spojiti ukusno i zdravo, složili su se svi nazočni.
Osim središnjeg dijela, četvrtog poglavlja u kojem su pobrojane najzdravije namirnice svijeta (njih sto, mahom iz našeg podneblja), knjiga sadrži obilje praktičnih uputa kako pripremiti i optimalno nutritivno iskoristiti rečene namirnice. Ključan je kratkotrajni "prijevod" iz sirovog u nutritivno idealno iskoristiv oblik, istaknuto je, imajući stalno na umu referentnu vrijednost od 1800 preporučenih dnevnih kalorija unesenih u organizam odrasla čovjeka (u Americi je gornji limit unosa viši).
Zaključak je da se manje-više sve dade pripremiti unutar petnaestak minuta kratkotrajnim kuhanjem/blanširanjem ili postupkom "banjamarije" a bez dugotrajnog (i kod nas poprilično udomaćenog) tradicionalnog nakuhavanja.
Tu je i analiza namirnica poput avokada, cikle, šparoga, ali i janjetine, mesne namirnice koju Mateljan iznimno cijeni unatoč nekim prijeporima. Dakako, naznačene su i mjere opreza po pitanju postotka purina, prisutnog u mnogim (premda zdravim) namirnicama.
Manje-više svi smo upoznati s preporukom da kupujemo sezonsko i lokalno, no nije s gorega podsjetiti, kao i na pomalo tužnu činjenicu da se ljudi zdravoj prehrani okreću tek nakon iskustva s nekim oboljenjem, dok je zapravo imperativ raditi na prevenciji.
Posebno zanimljivo bilo je izlaganje splitskog granskog stručnjaka, dr. Vedrana Poljaka. On je istaknuo enorman uzlet u osvješćivanju javnosti o važnosti zdrave prehrane u zadnjih dvadesetak godina, usporedivši ga sa "razvojem mobilne telefonije" po strelovitosti napretka. Ujedno je zahvalio Mateljanu što je za njega i nas "otvorio škafetin znanja" i obogatio nas važnim informacijama tijekom svog dugogodišnjeg istraživanja, zapravo životnog poslanja.
Poljak ga je čak nazvao "najpoznatijim Dalmatincem nakon Svetog Jerolima".
Naglasio je da je Mateljan dokazao da je mediteranski tip prehrane najzdraviji, te da je kao takav ušao još šezdesetih godina prošlog stoljeća u piramidu zdrave prehrane na Harvardu; no, zadnjih godina širi se njemački tip prehrane, ulazi u domove najviše posredstvom trgovačkih lanaca, primijetio je.
Na žalost, prehrana nam je sve nezdravija, a "šlagom na torti" dr. Poljak je nazvao trend dostava hrane.
- Ranije su ljudi barem morali prošetati do tog fast-fooda, a sad ni to - plastično je ilustrirao "kauč-konzumente" ne odveć zdravih jestvina, te istaknuo da nam je učenje Georgea Mateljana "potrebnije no ikad".
Povukao je visprenu paralelu između cijenjene mediteranske prehrane i - katoličkog kalendara, uočivši da su se oduvijek pratili, i to u smislu idealno formatiranih postova, nemrsnih dana, dana od bakalara i onih s više mesnog obilja, jaja i slatkarija.
No, marketing velikih industrija to je deformirao, "pucajući na niske strasti", slobodno bismo preveli njegove riječi.
- Udaraju na naše rudimente - kazao je dr. Poljak, misleći na one koji zarađuju na hrani i prehrambenom konzumerizmu.
- Nekoć nije bilo šećera ni slatkiša; ljudi su jelo zaslađivali medom, ako su ga imali. Sol? U kontinentu je nije bilo, osim u Salzburgu i Tuzli. Sol je bila rijedak i cijenjen začin. Velika industrija udarila je na našu drevnu žudnju za slatkim, slanim, za mašću - konstatirao je.
Dometnuo je i da nam mikronutrijente uskraćuju u hrani da bi nam ih - prodavali u ljekarnama, a njegovu je tvrdnju u svom također upućenom i zanimljivom izlaganju prisnažio i Željko Petrović.
Petrović je kao "školski primjer" uzeo zrno žita s vlaknima (cjelovito), te ono oljušteno, krnje strukture kudikamo siromašnije za naše tijelo i svaku stanicu u njemu. Rekao je da se opna (mekinja) sa zrna žitarice kasnije prodaje "u apoteci kao lijek za probavu".
Petrović je inače direktor Centra izvrsnosti George Mateljan u Splitu, ponosno je istaknuo da se na knjizi radilo dulje od desetljeća te da sadrži plan sedmodnevnih obroka što je čini jedinstvenom tematskom publikacijom u svijetu.
Također je demonstrirao i neke vježbe zdravog sjedenja, ali i točke facijalne masaže blagotvorne protiv prehlade i začepljenja gornjih dišnih putova (kao svojevrsan bonus-performance). K tomu, poučio je nazočne kako idealno skuhati - blitvu, tu dalmatinsku non-plus-ultra namirnicu, koju je Mateljan (uz špinat i raštiku) apostrofirao kao - najzdraviju na svijetu, to jest stavio u elitno društvo ostalih u svojoj izvanrednoj knjizi kojoj se "naklonio" sav civilizirani svijet.