StoryEditorOCM
ŽivotNEKADAŠNJA GLUMICA

Prije 54 godine rodila se Edita Majić, napustila je samostan u Španjolskoj i već šest godina živi kao pustinjak

Piše MOZAIK SD
24. siječnja 2024. - 17:33

Mali broj osoba, osim rodbine i vrlo dobrih prijatelja, zna da danas Edita Majić slavi 54. rođendan. Nekadašnja glumica, a sadašnja karmelićanka pod imenom Edita Marija Od Križa, rođena je 24. siječnja 1970. godine u Splitu. 

Nakon studija na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti zaposlila se u Gavelli u Zagrebu. Višestruko je nagrađivana glumica koja se može pohvaliti sa Zlatnom arenom, nagradom Hrvatskog glumišta, nagradom Fabijan Šovagović...

Edita Majić je 2004. godine šokirala javnost te s kazališnih dasaka otišla u najstroži samostan na svijetu, u klauzurni samostan sv. Josipa sestara karmelićanki u Avili u Španjolskoj.

Edita Majić je jednom prilikom priznala da je započela s obraćenjem u siječnju 1999. godine, kada je drastično promijenila dotadašnji način života, a razlog tome ni od koga nije skrivala. Naprotiv, svima iz svoje okoline radosno je govorila da je upoznala Boga.

Ekipa HRT-a predvođena Nadom Šurjak pokušavala je nekoliko puta ući  u smaostan, uspjeli su tek nakon što je Edita položila vječne zavjete postavši Kristova zaručnica 2008. godine.

image

Edita Marija od Križa

Screenshot HRT

- Nakon mise kojoj su nazočili mnogi vjernici iz Hrvatske te Editini bliski ljudi, razgovarali smo s njom na privatnoj audijenciji. Pitali smo je je li voljna poslati hrvatskoj javnosti poruku, što je rado pristala, a ubrzo smo dobili i odobrenje časne majke koja samostalno odlučuje o svemu. Bilo je to jedinstveno iskustvo, a kao rezultat nastao je 30-minutni dokumentarac “Edita Marija Od Križa” - rekla je Nada Šurjak otkrivši i teškoće prilikom snimanja.

Naime, prve kadrove s Editom kamera zbog nepoznata razloga uopće nije snimila! Na sreću, Edita je bila susretljiva, pa je snimanje ponovljeno, što je bila još jedna iznimka za stroge uvjete u kojima žive bosonoge karmelićanke, potpuno samozatajno, skrivene od očiju javnosti.

- Moram kazati da je Edita presretna, jednostavno blista. Poput ostalih redovnica, neprestano je vedra i nasmijana. Kazala je da moli za sve u Hrvatskoj kao i za sve drage ljude. Redovito izmjenjuje pisma s rodbinom, prijateljima, kao i nepoznatim ljudima koji joj šalju riječi podrške - rekla je tada Nada Šurjak priznavši da je ovakva duhovna putovanja uistinu vesele.

image

Edita Marija od Križa

Screenshot

Avilski biskup Burillo tada je bio pun hvale za Editu koja je s još jednom Splićankom unijela svježinu u red karmelićanki. U gustom dnevnom rasporedu koji počinje u 6 ujutro Edita je nalazila vremena za pjevanje, sviranje harmonija, slikanje, te podučavanje hrvatskog jezika. Među redovnicama i vjernicima koji su dolazili na misu bila je prava miljenica zbog svoje vedrine.

Edita Marija Od Križa je 2017. godine donijela još radikalniju odluku te je iz života u samostanu prešla u pustinjaštvo. Nakon 13,5 godina napustila je samostan u Avili da bi otišla na jedno osamljeno mjesto, sve uz dozvolu svoje poglavarice i biskupa. 

"Već dugi niz godina ona je osjećala da je Bog zove na drugačiji i radikalniji način življenja. Od samog početka znala je i koji je to način. Bilo je to pustinjaštvo. Život van samostana na pustom i osamljenom mjestu, nenaseljenom i u samoći. Godinama se molila i pitala, želi li Bog to zaista od nje? Pustinjaštvo? Kako to ostvariti, kako izići iz samostana, kamo poći?“, tada je rekla Editina majka za Bitno.

Gdje sada živi Edita Marija Od Križa informacija je koju zna tek mali krug ljudi povezanih s njom.

Tko su pustinjaci

Pustinjaci su muškarci i žene koji se potaknuti Božjim pozivom povlače iz društva drugih ljudi kako bi živjeli u osami i tako razvijali svoj odnos s Bogom. Ne napuštaju svi koji se odlučuju na pustinjački život svaki oblik odnosa s drugim ljudima. Neki sa sobom povedu jednog pratitelja, obično učenika, dok drugi mogu odabrati živjeti u blizini naseljenih mjesta kako bi se opskrbljivali hranom.

Od kada ovaj oblik života postoji u Crkvi?

Pustinjaštvo ima dugačku tradiciju unutar života Crkve. Starozavjetnim pretečom takvog oblika života smatra se sveti Ilija, a i u Novom zavjetu imamo primjer Ivana Krstitelja koji je živio povučen od ostatka svijeta. Progonom kršćana od strane Rimskog Carstva u trećem stoljeću, pustinjački oblik života postaje učestaliji. Ipak, tek je sveti Ante Pustinjak u 4. stoljeću popularizirao pustinjaštvo, piše Bitno.

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. listopad 2024 08:46