Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Životdrevni mitovi

Povratak Peruna, Velesa i Mokoši i otkrivanje njihovih kozmičko-ljubavnih trokuta

Piše PSD.
30. listopada 2014. - 18:08
Dvanaestak mitskih trokuta izronilo je u zadnjem desetljeću na istaknutim vrhovima hrvatskih krajolika kao rezultat dugogodišnjih istraživanja dosad potpuno neprozirna "dva stoljeća hrvatskog mraka".

Ne radi se o pomodnom valu gatanja i pseudoznanosti, kakvi preplavljuju neke privatne televizije u noćnim satima, nego zahtjevnim radovima znanstvene kreme koji otkrivaju slojeve kulturne tradicije koje do sada nitko nije uočavao.

Istraživanje je djelimično predstavljeno u sklopu manifestacije "Perunu u pohode", održavane u proteklih mjesec dana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, sa ciljem izgradnje modela za obilježavanje Perunove topografije koja, kako je rečeno, predstavlja početke stvaranja hrvatske nacije i države.

Trokuti iz tamnih stoljeća



Spomenuti trokuti su mitski sklopovi kojima su Hrvati i drugi slavenski narodi u svom sustavu vjerovanja održavali kozmički red postavljen "na početku svijeta". Pleme koje je dolazilo na neko područje nastojalo je održavati taj sveti red jer je on bio jamac njegova prosperitetnog života, objašnjava antropolog Vitomir Belaj, jedan iz male skupine istraživača najranije hrvatske baštine.

Trokute je prvi uočio slovenski antropolog Andrej Pleterski devedesetih godina prošlog stoljeća, a njihovo tumačenje je omogućeno u okviru istraživanja akademika Radoslava Katičića koji se, kako kaže, tijekom proučavanja prapovijesnog kulturnog razvoj Hrvatske, od kamenog doba do glagoljaša, suočio s tamnim razdobljima o kojima nije mogao naći ništa.

Susreo sam se s dva tamna stoljeća – većim dijelom sedmog i većim dijelom osmog – iz kojih nemamo nikakvih vijesti o hrvatskoj kulturi, a svaki moj pokušaj da progovore dugo je ostao bezuspješan, objašnjava Katičić.

Uz pomoć ruskih lingvista počeo je otkrivati staru pogansku vjeru Slavena čiji su se ulomci jedva nazirali u kulturnoj baštini, ali čiji su tragovi, kad ih je otkrio, "bili kao paučina, tanki i čvrsti".

Postupno sam ih počeo slagati i prezentirati, i premda sam do sada napravio četiri knjige tekstova, a na putu je i peta, tek sam načeo tu tradiciju, ističe Katičić.

Po tom ključu skupina istraživača je u Hrvatskoj uočila dvanaest svetih trokuta različite veličine, za koje Belaj pretpostavlja da su pripadali nejednakim razinama zajednice, od kneževine, preko plemena i sela do onih koji su se nalazili na nekoj početnoj protourbanoj jedinici.

Kozmička bračna ravnoteža bogova



Svaki trokut ima pravilno uređene odnose vrhova koji su posvećeni najistaknutijim staroslavenskim božanstvima. Na jednom, najvišem vrhu, nalazi se Perun Gromovnik, na drugom njegov suparnik bog stoke Veles, a na trećem žensko božanstvo Mokoš, Majka Zemlja ili Mokra Zemlja. Često Peruna i Velesa dijeli voda – rijeka, jezero ili morski zaljev, a u hladnom dijelu godine Perunovu ženu Mokoš otima Veles.

Ponekad neke od vrhova nasljeđuju kršćanski sveci: Peruna sv. Ilija koji je zvučno odlazeći "kolima na nebo" zadržao sjećanje na gromovitost, a Mokoš u kršćanstvu nasljeđuje Majka Božja ili Isusova Majka.

Odnos kutova nije proizvoljan. Uži kutevi toga trokuta, Perunov i Velesov, iznose 23 stupnja, kolika je razlika nagiba sunca u zenitu između ekvinocija i solsticija.

Također, odnos dužine veće i manje stranice trokuta ovisi o veličini zajednice. On se kreće između jedan prema kvadratnom korijenu iz dva, do jedan prema kvadratnom korijenu iz 1.2, objašnjava Belaj.

Takvi trokuti zapaženi su do sada na području Ivanca, Liburnije, pod Mosorom, na Pagu itd, a najveći na području jugozapadne Panonije.

To je klica političkog teritorija koja se kasnije razvijala i formirala u Hrvatskoj, ali je još daleko od nacije, napominje Belaj.

Drugačije viđenje povijesti



Akademik Katičić kaže kako sad vidi da u hrvatskoj tradiciji, koja se temelji na predromaničkoj kršćanskoj kulturi, ima mnogo ulomaka stare baštine kojih nismo svjesni ako ne znamo kako ju čitati.

Kad netko kaže "Tresnula te nebeska strijela", to je izravno povezivanje sa staroslavenskim Perunom, jer jedino on "trijeska", zaključuje 84.-godišnji vođa znanstvenih istraživanja staroslavenske mitologije i napominje: "Mora se naći netko tko će to nastaviti".

Sada drukčije vidim povijest. Svaka skupina sunarodnjaka koje nije na vrijeme sagnula glavu kršćanstvu, i nije na vrijeme odnjegovala svoje svećenstvo, platila je to etničkom smrću i nestala je kao što su nestali Prusi, zaključuje Katičić.

Akademik Mislav Ježić koji je kao indolog istraživao vedsku tradiciju, potaknut Katičićevim radovima uočio je ne samo paralelnu tradiciju čiji su korijeni zajednički, nego ističe da se ponekad jedna od tih tradicija pokazuje kao kontrolni izvor drugoj.

To je najveća potvrda metode akademika Katičića, zaključuje Ježić.

Voditelj projekta Veseljko Velčić ističe da istraživači žele reafirmirati i učiniti djelatnim dio hrvatske kulturne baštine koja je zajednička svim Slavenima, a koja bitno obilježava hrvatski kulturni identitet.

(Hina)

Izdvojeno