StoryEditorOCM
ŽivotEDUCIRAJTE SE

Splitske plaže pune su ovog otpada, evo što moramo promijeniti

Piše Anamaria Mikulić/Sponzorirani sadržaj
18. travnja 2024. - 08:21

Onečišćenje mora i oceana gorući je svjetski problem koji negativno utječe na morski ekosustav, ali i zdravlje ljudi. Često se pretpostavlja kako je primarni izvor ovog zagađenja ispuštanje goriva i ulja iz tankera i brodova, no statistike otkrivaju kako je čak 80 posto onečišćenja posljedica ljudskog djelovanja s kopna.

Plastika je trenutno najzastupljenija vrsta otpada u morima i oceanima. Proizvodnja plastike više se nego udvostručila u posljednja dva desetljeća, a svake godine najmanje 14 milijuna tona plastike završi u oceanima. Procjenjuje se kako će do 2050. godine, mjereno po težini, u oceanima biti više plastičnog otpada nego ribe.

Alarmantan je i podatak da u našim oceanima pluta pet velikih nakupina otpada, koje nazivamo otocima smeća. Sadrže plastiku i krhotine u rasponu veličina od mikroplastike do velikih predmeta kao što su ribarske mreže, potrošna roba i uređaji izgubljeni zbog poplava i gubitaka u transportu. Samo Veliki pacifički otok smeća površinom je jednak teritoriju Francuske, Španjolske i Njemačke zajedno.

image
Shutterstock

Kada morski organizmi dođu u kontakt s plastikom, mogu se u njoj zapetljati ili je progutati, što uključuje gušenje, razderotine, infekcije, unutarnje ozljede i toksičnu kontaminaciju. Procjenjuje se kako svake godine morska plastika pridonosi smrti više od 100.000 morskih sisavaca. 

Nakon mjeseci i godina u moru, plastika ne nestaje, već se pod utjecajem valova razgrađuje na sve manje i manje komadiće do veličine sitnije od zrnca pijeska. Tako nastala mikroplastika dospijeva u svaki kutak našeg planeta Zemlje, uključujući i ljudski organizam. 

Stanje na splitskim plažama

Prekrasne plaže i kristalno čisto more među glavnim su adutima grada Splita. Važno je zaštititi ih od onečišćenja primarno zbog zdravlja lokalnog stanovništva i morskih organizama, a potom i zbog same vizure grada pod Marjanom. 

Intenzivni turizam, posebno onaj nautički, stvara dodatan pritisak na onečišćenje mora, zbog čega je važno jasno naznačiti pravila i sankcije za neodgovorne postupke. Nažalost, sadržaj otpada razotkriva i velik nemar lokalnog stanovništva te nepravilno odlaganje krupnog otpada. 

image
Nikola Vilic/Cropix

– Šokirani smo kada pronađemo predmete poput akumulatora, mobitela ili čak eksplozivnih naprava, štikli, bicikla, radijatora, bojlera, zahodskih školjki, sudopera i slično, što upozorava na ozbiljan problem nemarnog odlaganja otpada u našem okolišu – rekla nam je Kristina Šuljić, predsjednica udruge "Oceanus". 

Nekad je riječ o nemaru, a ponekad jednostavno nismo svjesni posljedica svojih postupaka. Stoga je važno identificirati izvore zagađenja i prepoznati one koje je moguće smanjiti ili u potpunosti zaustaviti. Čak i malim promjenama u svojoj svakodnevici možemo učiniti veliku stvar za našu Zemlju. 

– Među najčešćim otpadom koji možemo pronaći na plažama Splita su higijenski štapići za uši, koji govore o lošoj navici ljudi da iskorištene higijenske štapiće bacaju u kanalizaciju umjesto u kantu za smeće, te manjkavosti u fizičkom pročišćavanju otpadnih voda – rekao je doktor Pero Tutman, s Instituta za oceanografiju i i ribarstvo. 

image
/Shutterstock

Zahvaljujući predanom radu ronilačkih klubova, udruga i privatnih inicijativa, trenutno stanje u Splitu je na zadovoljavajućoj razini. Ekološke akcije i edukativne radionice imaju iznimno pozitivan učinak na stvaranje ugodnijeg i zelenijeg okruženja za sadašnje i buduće generacije te za sve posjetitelje koji uživaju u ljepotama našega grada.

Planet Zemlja vas treba

Zajedno trebamo i možemo poraditi na kolektivnoj ekološkoj svijesti, smanjiti upotrebu jednokratne plastike i pravilno odlagati otpad te tako umanjiti njegovo taloženje u moru. 

– Osim što uklanjamo otpad iz mora, primjećujemo da se građani sve češće pridružuju našim akcijama. Često nemaju uvid u količinu otpada koji se nalazi u našem podmorju te su iznenađeni vrstom predmeta koje izronimo. Trudimo se educirati kako najmlađe, tako i širu populaciju, o negativnom utjecaju jednokratne plastike na morski ekosustav – poručuju iz "Oceanusa". 

Tema ovogodišnjeg obilježavanja Dana planeta Zemlje je "Planet protiv plastike", s jasnom porukom o potrebi ukidanja plastike za dobrobit zdravlja ljudi i planeta, i zahtjevima za smanjenje proizvodnje plastike za 60 posto do 2040. godine.

Jedan od načina na koji možemo iskoristiti proizvedenu plastiku je njezina prenamjena, a City Center one odlučio je educirati mališane kako se od plastike mogu izraditi razni korisni i upotrebljivi predmeti. U subotu, 20. travnja, Slobodna Dalmacija u suradnji sa City Centerom one i Udrugom "Sunce" organizirat će dječje radionice prenamjene plastičnih predmeta.

Planet Zemlja nas treba, stoga dovedite svoje mališane na radionice u prizemlje Centra, gdje će imati priliku kreirati, educirati se, ali prije svega se i odlično zabaviti. Radionice će trajati 45 minuta, a prva je na rasporedu u 10 sati. Ne propustite pogledati i izložbu Udruge Sunce "Plastična mora", koja će biti izložena u City Centeru one od 20. do 22. travnja. Vidimo se!

Sadržaj je nastao u suradnji sa City Centerom one.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. studeni 2024 22:21