Skoro svaka obitelj u kuhinji ima barem jednu tavu koja je nekada bila odlična, a danas se za nju lijepi baš sve ili je jednostavno posve izgrebana. Prije nego što takva tava završi u smeću, mnogi će potražiti savjet na internetu, gdje se mogu pronaći razni trikovi koji navodno vraćaju njezin neprianjajući sloj. No koliko god neki od njih zvučali jednostavno i primamljivo, postoji važna razlika između čišćenja tave i popravljanja oštećenog premaza.
Tave s neprianjajućim premazom mnogima su nezaobilazan dio kuhinje. Praktične su, jednostavne za korištenje i omogućuju pripremu hrane s manje masnoće. Ipak, ni one ne traju vječno. S vremenom se površina može izgrebati, istrošiti ili početi gubiti svojstva zbog kojih smo ih i kupili.
Na internetu se zato redovito pojavljuju savjeti kako staroj tavi vratiti nekadašnji sjaj. Među njima su i oni koji uključuju sasvim obične namirnice koje već imamo kod kuće.
Razni portali, primjerice, navode nekoliko metoda za koje se tvrdi da mogu pomoći kada se hrana počne lijepiti za površinu. No važno je naglasiti da takvi kućni postupci ne mogu obnoviti tvornički neprianjajući premaz ako je on fizički oštećen.
Mlijeko kao neočekivani saveznik?
Jedan od neobičnijih trikova koji kruže internetom uključuje mlijeko. Prema tom savjetu, u tavu bi trebalo uliti dovoljno mlijeka da prekrije dno, zagrijavati ga na laganoj vatri oko pet minuta, a zatim izliti i oprati tavu toplom vodom i mekanom spužvicom.
Zagovornici ove metode tvrde da bjelančevine iz mlijeka tijekom zagrijavanja stvaraju svojevrsni zaštitni sloj koji pomaže da se hrana manje lijepi. Ipak, treba biti oprezan s takvim obećanjima. Čak i ako nakon postupka primijetite da se neka namirnica manje lijepi, to ne znači da je oštećeni premaz popravljen. Mlijeko ne može vratiti sloj koji se ogulio, izgrebao ili istrošio.
Sol i ocat također se spominju kao rješenje
Još jedan često spominjan trik uključuje običnu kuhinjsku sol. Prema uputama koje se mogu pronaći na internetu, tavu se najprije opere, a zatim se na njezinu dnu zagrijava sol dok ne poprimi smećkastu boju.
Nakon toga sol se uklanja, a površina prebriše vlažnom krpom. Problem je što se u nekim verzijama ovog savjeta preporučuje zagrijavanje prazne tave na vrlo visokoj temperaturi. To kod tava s neprianjajućim premazom može napraviti više štete nego koristi jer pretjerana toplina dodatno oštećuje površinu.
Na popisu kućnih rješenja nalazi se i kombinacija octa, sode bikarbone i vode. Smjesa se zagrijava u tavi, a nakon ispiranja na površinu se nanosi malo ulja, takav postupak može pomoći u uklanjanju određenih naslaga i ostataka hrane, ali ni on ne može obnoviti istrošeni neprianjajući sloj.
Drugim riječima, ako je problem samo u tvrdokornoj nečistoći, temeljito i pažljivo čišćenje može poboljšati stanje. Ako je premaz oštećen, situacija je drukčija.
A što je sa sprejevima koji obećavaju obnovu?
Na internetu se mogu pronaći i preporuke za posebne sprejeve kojima se navodno obnavlja neprianjajuća površina. No s takvim proizvodima potreban je dodatni oprez. Nije svaki premaz prikladan za dodir s hranom, a osobito treba izbjegavati improvizirane postupke koji uključuju zagrijavanje tave na temperaturama za koje nije predviđena.
Ako proizvođač posuđa nije izričito predvidio određeni način obnove, kućno popravljanje premaza nije nešto s čime bi trebalo eksperimentirati.
Kako produžiti vijek trajanja tave?
Iako oštećenu površinu nije jednostavno spasiti, postoji nekoliko navika kojima se može spriječiti da nova tava prerano završi u istom stanju. Prije svega, neprianjajuće tave ne bi trebalo dugo zagrijavati prazne niti ih izlagati pretjerano visokim temperaturama. Za većinu svakodnevnih jela sasvim je dovoljna umjerena toplina.
Umjesto metalnog pribora bolje je koristiti drvene, silikonske ili druge kuhinjske dodatke koji neće izgrebati površinu. Važno je i pravilno pranje. Mekana spužvica i blagi deterdžent uglavnom su bolji izbor od grubih žica i agresivnog ribanja. Također, vruću tavu ne treba naglo hladiti pod mlazom hladne vode jer temperaturni šok može oštetiti posuđe.
Ako tave slažete jednu na drugu, dobro je između njih staviti mekanu zaštitu kako se površine ne bi međusobno grebale.
Ipak, postoji trenutak kada je najbolje reći joj zbogom
Koliko god internet bio prepun savjeta koji obećavaju da će stara tava ponovno biti kao nova, zaista je važno znati kada takvi trikovi više nemaju smisla. Ako se neprianjajući premaz počeo ljuštiti, ako su na njemu vidljive duboke ogrebotine ili se površina raspada, nikakvo mlijeko, sol, ocat ni soda bikarbona neće ga vratiti u prvobitno stanje. Neki postupci možda će ukloniti naslage i privremeno olakšati kuhanje, ali to nije isto što i obnova tvorničkog premaza.
Zato, bez obzira na sve savjete i trikove koji kruže internetom, ako je neprianjajući sloj tave ozbiljno oštećen, najbolje ju je ipak baciti i zamijeniti novom. Uostalom, nema puno smisla riskirati s posuđem koje je odavno odslužilo svoje, osobito kada je riječ o pripremi hrane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....