StoryEditor
ŽivotNIJE SVE ‘ZA LUDU‘

Sad smo svjesni gdje nam i zašto novac klizi. Gubimo ga u par koraka: Hrvati otkrili koje im je štetne navike promijenila izolacija i gdje štede

26. svibnja 2020. - 11:00
Ilustracija/Shutterstock

Da je korona promijenila navike građana, vidljivo je, praktički, u svakom segmentu života, pa tako i onom potrošačkom.

Potvrđuje to i jedinstveno istraživanje agencije Ipsos, koje se bavi životom građana Hrvatske tijekom COVID-19 krize. Preko online foruma provodi se anketiranje građana, odnosno prati kako potrošači žive u vremenu restriktivnih epidemioloških mjera i nakon popuštanja istih, o čemu razmišljaju, što ih brine, kako se cjelokupna situacija odražava na njihovu svakodnevicu...

Na forumu koji je pokrenut 4. svibnja sudjeluje 120 sudionika u dobi od 18 do 65 godina iz cijele Hrvatske. Glavni zaključak jest da su Hrvati započeli kupovati racionalnije, te da definitivno rjeđe odlaze u kupovinu nego što su to činili prije epidemije.

Ovu su naviku stvorili u jeku epidemioloških mjera, ali su je i zadržali nakon njihova popuštanja. Razlog za to su prednosti koje potrošači smatraju relevantnima. Rjeđim odlaskom u kupovinu štede novac i vrijeme.

Uz uštedu vremena, koja je očita, potrošači manje troše na nepotrebne proizvode koje su ranije kupovali usput, hodajući do blagajne.

– Prije smo obavljali kupovinu jednom dnevno, a sada to radimo jednom u deset dana. Ako uzmemo u obzir da svaki put kad odemo u kupovinu kupimo nekoliko nepotrebnih sitnica, očito je da sada štedimo – navodi jedan sudionik online foruma.

Kupovina neophodnih živežnih namirnica, koja je imala prvenstvo tijekom najstrožih epidemioloških mjera, još uvijek dominira kupovnim navikama potrošača.

Kupuju se hrana i potrepštine za kućanstvo, a veće investicije su na čekanju. Iako se s popuštanjem epidemioloških mjera interes potrošača širi i izvan osnovnih živežnih potrepština, za očekivati je da će značajniji financijski izdaci još neko vrijeme biti na čekanju.

Rjeđi odlazak u kupnju implicira kupovinu većih količina namirnica, odnosno planski pristup.

Ciljano i određeno

Potrošači pripremaju popise s namirnicama za nadolazeći tjedan od kojih prilikom kupovine ne odskaču značajno. Planski način kupovine podrazumijeva i planiranje kućnog jelovnika, što implicira benefite na nekoliko razina, prije svega donosi financijsku uštedu i bolju organizaciju kupljenih namirnica (kupljeno se potroši te nema bacanja hrane).

– Drugačije kupujem otkad je korona prisutna. Ranije bih svratila u dućan nakon posla i kupila stvar ili dvije, a sada to više ne činim. Sada idem ciljano i kupim određenu količinu proizvoda – stoji u komentaru jedne od sudionica foruma o potrošačkim navikama.

image
Ilustracija/Shutterstock


Velik broj potrošača tijekom trajanja strogih epidemioloških mjera prebacio se na online kupovinu. Iako ovaj trend nije novost, u ovom vremenu se, ipak, pozicionira kao dominantan način kupovine.

Potrošači kao glavne prednosti prepoznaju jednostavnost i lakoću kupovine iz kauča, u svako doba dana i bez napornog čekanja u redovima, sve to bez držanja maske na licu, odnosno mogućnosti zaraze.

COVID-19 situacija potrošače potiče i da hranu i kućanske potrepštine kupuju online. Dok online kupovina ima potencijal da postane navika potrošača i kada COVID-19 više ne bude ugroza, kupovina hrane i kućanskih potrepština ovim putem vjerojatno se neće zadržati.

Naime, potrošači na online forumu ističu kako hranu i kućne potrepštine, ipak, više vole vidjeti i birati na prodajnom mjestu.

Meso može smrdjeti

– Online kupovina (osobito hrane) ima jednu veliku manu u odnosu na kupovinu uživo. Radi se o tome da online nemate osjet mirisa i opipa, recimo meso može možda i malo smrdjeti, zar ne, a slika na internetu može biti fantastična, zatim volim malo opipati tvrdoću npr. pancete, ne volim da je baš gnjecava...

Voće i povrće volim pogledati sa svih strana, tako da online kupovina hrane dolazi u izbor jedino za konzervirane proizvode – ističe sudionica foruma.

Dostava hrane doživjela je, pak, svoj vrhunac tijekom COVID-19 restriktivnih mjera. Dok su je na početku nudili proizvođači i dobavljači koji su to radili i ranije, s vremenom su im se pridružili i​ oni koji su mogli svoje kapacitete preusmjeriti na dostavu.

Potrošači su dostavu dogovarali rado te su, kako kažu, skloni tako nastaviti i u budućnosti. Prednosti dostave slične su prednostima online kupovine – lako je i jednostavno te dostupno bez obzira na fizičku distanciranost.

Nakon zatvaranja tržnica, na kućne adrese potrošača, dostavljalo se i svježe voće i povrće. Iako su kupci bili više nego zadovoljni time što mogu uživati u svježim domaćim proizvodima na kućnom pragu, malo je vjerojatno da će se ova praksa zadržati sada, nakon što su se tržnice otvorile.

Kruh bez karaktera

Posjet tržnicama nije, naime, samo kupovina voća i povrća, to je kompleksno iskustvo koje je nemoguće doživjeti preko online dostave.

Vrijeme izolacije pokazalo se odličnim i za svladavanje raznih novih vještina, poput pripreme domaćeg kruha. Višak vremena u kombinaciji s potrebom da izvuku najviše od situacije u kojoj se nalaze, brojne potrošače je potaknuo da “izbruse” svoje pekarske vještine.

U počeku se radilo o izbjegavanju nepotrebnog odlaženja u pekare i trgovine, a kasnije se pretvorilo u prostor za kreativni izričaj. Potrošači su pripremali svoj, originalan kruh s biranim sastojcima, i to za manje novca. Ostaje još vidjeti hoće li se trend pripreme kruha kod kuće zadržati i nakon što se potrošači vrate životnoj rutini.

image
Ilustracija/Shutterstock


Jedan komentar s online foruma o potrošačkim navikama govori da je to, ipak, moguće:

– Krenula sam peći kruh kada je pandemija kod nas započela. Sve mi se u tome svidjelo i mislim da ću ga nastaviti peći i kada sve ovo prođe. Kruh iz trgovina sav izgleda isto, umjetan je i nedostaje mu karaktera.

Izdvojeno

12. kolovoz 2020 07:26